Za petak predviđeno parafiranje koalicijskog ugovora buduće nove slovenske vlade odgođeno je do iduće srijede, kada mandatarka Alenka Bratušek ionako mora u parlament poslati prijedlog sastava nove vlade.
Štoviše! Predsjednik stranke Građanska lista i donedavni predsjednik slovenskog parlamenta Gregor Virant nakon pregovora o raspodjeli ministarskih stolica u novoj vladi izjavio je da nema nikakve garancije ni obećanja da će stranka ući u vladu. To se može, ali i ne mora dogoditi. Tu je izjavu Virant objasnio činjenicom da stranka Pozitivna Slovenija mandatarke Alenke Bratušek još nije u potpunosti razjasnila svoje odnose sa Zoranom Jankovićem , što je bio jedan od uvjeta Građanske liste da uopće glasuje za novu mandatarku. Drugim riječima, Janković još nije dao ostavku na svoje, doduše zamrznuto, mjesto predsjednika u Pozitivnoj Sloveniji.
Razlozi za uzmicanje
Prigovor Viranta sigurno stoji, ali u kuloarima nije ostalo skriveno da su u pitanju i drugi, možda i važniji razlozi za uzmicanje Viranta i njegove Građanske liste. Jedan je uobičajno mešetarenje oko diobe ministarstva unutar eventualnih budućih koalicijskih partnera. Dodatnu uznemirenost izazvali su socijalni demokrati čiji predsjednik dr. Igor Lukšič, ministar za školstvo u Pahorovoj vladi, ne namjerava ući u vladu Alenke Bratušek iako je ona izričito zatražila od svih predsjednika stranaka da uđu u vladu. Socijalni demokrati u subotu potvrđuju svoj ulazak u vladu Alenke Bratušek, stranka umirovljenika Karela Erjaveca u utorak, a predsjednik Građanske liste Virant najavio je odluku svoje stranke za srijedu.
Realno gledano, u srijedu se mogu očekivati sve opcije: da Građanska lista uđe u vladu mandatarke Bratušek i Slovenija dobije stabilnu vladu, ali i da ova stranka ne uđe u vladu, ali ipak podrži vladu Alenke Bratušek. Sastanak trojice predsjednika moguće koalicije u petak poslijepodne najavio je i treću mogućnost: da mandatarka Bratušek uopće više ne računa na Građansku listu i da će formirati vladu u kojoj će biti, pored Pozitivne Slovenije, još socijalni demokrati i umirovljenici Karela Erjaveca. Ovakva vlada mogla bi i dobiti dovoljno glasova jer je za potvrđivanje predloženog sastava nove vlade dovoljna relativna većina prisutnih.
Duboki problemi
Drugo je pitanje, naravno, koliko bi takva vlada bila operativna jer bi, ustvari, bila manjinska vlada, a svakako daleko od apsolutne većine koja će Bratušekovoj biti, prema slovenskom ustavu, prijeko potrebna u više primjera kada u parlamentu bude tražila prihvaćanje zakona za razrješavanje dubokih problema.