Najveći cyber napad u povijesti i u petak je usporavao internetski promet u Europi, unatoč tome što skupine koje su ga osmislile tvrde da u njemu više ne sudjeluju.
Glavna su meta napada serveri Spamhaus Projecta, organizacije sa sjedištem u Londonu i Ženevi, koja sastavlja popise e-mail adresa i servera poznatih po tome da šalju spamove. Njezine crne liste koriste mnogi internet i e-mail provideri kako bi blokirali količinu neželjenih poruka koju dobivaju njihovi korisnici - što praktički znači da su oni na listi izbačeni s interneta.
Tsunami podataka
Napad je organizirala tvrtka CyberBunker, tvrdi njezin glasnogovornik Sven Olaf Kamphuis, nezadovoljna zato što ju je Spamhaus Project stavio na svoju crnu listu.
GLOBALNA PANIKA Internet vam je usporen? Nije do vašeg računala - u tijeku je najveći hakerski napad u povijesti!
S drugim skupinama s crne liste osnovali su opozicijsku skupinu Stophaus koja je Spamhausove servere bombardirala informacijama - u jednom trenutku sa 300 milijardi bita po sekundi, što je količina veća od kapaciteta internetskih veza mnogih zemalja - a to nije onesposobilo samo Spamhausove servere, nego i usporilo ostatak interneta.
Hakeri, naime, nisu Spamhaus napali izravno, nego preko SND servera koji predstavljaju temeljnu logistiku interneta - služe kao telefonska centrala weba i internetske domene, kao što su google.com ili jutarnji.hr, pretvaraju u brojeve. Takvih SND servera ima na milijune po cijelom svijetu i svi su oni bili zaposleni bombardiranjem Spamhausa - a nije ih se moglo isključiti bez da se “isključi internet”.
Kamphuis je rekao da je njegova skupina odlučila prestati s napadom u utorak, ali u tom su se trenutku napadu već bili pridružili drugi hakeri i aktivisti, koji sada nastavljaju s akcijom. Najveći je internetski napad tako rezultat velike svađe. CyberBunker je kompanija koja ističe da je svoje servere spremna iznajmiti za bilo kakav sadržaj, “osim dječje pornografije ili nečega povezanog s terorizmom” - pa joj je od 2009. klijent Pirate Bay, a od 2010. i WikiLeaks - no tvrdi da sa spamom nema nikakve veze.
Antisemitsko zaleđe
Kamphuis tvrdi da Spamhaus zloupotrebljava svoj položaj pa servere stavlja na crnu listu i ucjenama internet providera “koji znaju da će Spamhaus, ako mu ne date što želi, staviti cijelog providera na listu, pa će se svi vaši klijenti početi žaliti da trećina interneta više ne prihvaća njihove mailove”. Pritom se Spamhaus služi i “židovskim lažima”, tvrdi Kamphuis kojeg su sustigle i optužbe za antisemitizam.
“Postoji određena skupina Židova poznatih kao cionisti koji smatraju da su bolji od drugih ljudi, i to nije problem sa svim Židovima, samo s nekima. Mislim da je takav i Steve Linford”, napisao je o osnivaču Spamhausa na Facebooku. Svjetski mediji pisali su da je Kamphuisova skupina napad izvela iz bivšeg nuklearnog bunkera NATO-a u nizozemskom gradu Kloetingeu. Bunker od više katova može izdržati nuklearni i napad elektromagnetskom bombom.
Uz hermetički zatvorene sobe, zidove od armiranog betona debele i po pet metara, dizelske generatore, spremište sa 10.000 litara vode te još jedno od 240.000 litara u odvojenom pomoćnom bunkeru, glavni bunker može izdržati nuklearnu eksploziju od 20 megatona udaljenu samo pet kilometara i deset godina funkcionirati bez veze s vanjskim svijetom.
Kada se Pirate Bay 2009. preselio na njihove servere, neki su se njihovi korisnici šalili kako je dobro znati da će, “kada počnu padati bombe, a trovanje radijacijom bude ubijalo, i dalje moći skidati torrente”.
No, Cyberbunker više nije u Kloetingeu. Novi vlasnik bunkera, tvrtka BunkerInfo, ističe da su Cyberbunkerovi serveri prije bili tamo, no već 18 mjeseci s bunkerom nemaju veze.
Ismijao policiju
- Čuo sam da je policija upala u bunker u Kloetingeu, nemam pojma zašto, ali to je vrlo zabavno - rekao je Kamphuis za kojega se pretpostavlja da je trenutačno u Njemačkoj ili Španjolskoj.
Industrija spama: Brojke i činjenice
- 200 milijuna dolara zaradi godišnje svjetska spam industrija, tvrde u članku ‘Ekonomija spama’ iz 2012. istraživači Microsofta i Googlea
- 20 milijardi dolara troškova nastaje u svijetu zbog spama
- 1,2 posto poslanih spamova završi u inboxu umjesto u spam folderu, prema rezultatima istraživanja iz 2008. godine
- 347 milijuna spam poruka odaslala je, prema tom istraživanju, jedna online ljekarna; od toga je 4,2 milijuna poruka dostavljeno u inboxove, a tek je 10.500 ljudi kliknulo na linkove u mailu
- 30 dolara otprilike naplaćuju spameri za slanje oko pet milijuna e-mailova
- 150.000 spamova mora doći do korisničkih inboxova kako bi jedna osoba na temelju njih nešto kupila