UN-ovi istražitelji jučer su obavili posao i napustili Siriju , a Sjedinjene Države su poslale novi, šesti razarač u Sredozemno more, otvarajući put za zračne udare čim Bijela kuća donese takvu odluku. Sirija očekuje napad svakog trena, prenijela je jučer prijepodne francuska agencija AFP. “Branit ćemo našu zemlju od zapadne agresije”, poručio je sirijski predsjednik Bašar al-Asad .
Eksperti UN-a povukli su se u Libanon nakon što su četiri dana uzimali uzorke u predgrađu Damaska gdje se sumnja da je Asadova vojska 21. kolovoza upotrijebila nervni plin protiv civila, uslijed čega je, prema riječima američkog državnog tajnika Johna Kerryja, poginulo 1429 ljudi. Neki su najavljivali da bi SAD mogao napasti Siriju čim UN-ovci odu, no to se nije dogodilo. Novi “dan D” mogao bi biti onaj kad budu objavljeni službeni rezultati UN-ove istrage. Tek bi oni trebali dati konačan odgovor na pitanje je li režim sirijskog predsjednika Bašara al-Asada koristio kemijsko oružje ili nije, ali rezultati se mogu očekivati tek za dva tjedna, kako je to najavio glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon u razgovoru s diplomatima.
Pariz kao prvi saveznik
Analitičari već danima raspravljaju može li SAD krenuti u vojnu akciju samostalno i bez šire podrške saveznika. Prema najavama iz Bijele kuće, to bi bila ograničena vojna akcija iz zraka. Amerikanci su sada prvi put ostali bez svog najjačeg europskog saveznika, Velike Britanije, jer je britanski parlament s malom razlikom glasao protiv intervencije u Siriji. No zato bi Francuska mogla preuzeti ulogu glavnog američkog saveznika u Europi, piše britanski Guardian. Naime, francuski premijer Francois Hollande poručio je kako Francuska podržava vojnu intervenciju, bez obzira na stav UN-a i drugih europskih zemalja. Njemačka i Italija su protiv intervencije bez odobrenja UN-a, koje je nemoguće zamisliti jer su od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti sada čak tri protiv vojne intervencije: Rusija, Kina i Velika Britanija. Australija je također dala podršku SAD-u, zbog čega su Australci izašli na ulice prosvjedujući protiv intervencije.
Arapi podijeljeni
Ako bi se Obama odlučio za napad u ovakvoj situaciji, to bi bio presedan, jer bi to bila prva američka vojna intervencija bez široke diplomatske podrške, prenosi AP. To bi bio preokret Obamine politike, koji je obećao distancirati se od politike svoga prethodnika Georgea Busha. Još od 1983., kad je Ronald Reagan naredio invaziju na Grenadu, SAD nije bio tako usamljen u svojoj politici, prenosi AP.
Američki državni tajnik John Kerry u petak je među mogućim saveznicima Amerike spomenuo i Arapsku ligu, no dio njenih članica poput Egipta, Iraka, Alžira i Tunisa jasno se protivi intervenciji. Najglasniji zagovornik vojnog udara na Asada je Turska. Zbog stanja u Siriji arapski ministri vanjskih poslova su svoj sastanak zakazan za utorak prebacili na nedjelju.
Ruski predsjednik Vladimir Putin jučer se još jednom vrlo snažno usprotivio američkoj interveniciji poručivši kako su tvrdnje da je sirijska vlada koristila kemijsko oružje “čisti nonsens”, jer nema razloga da koriste takvo oružje dok im vojska napreduje.
Poručio je američkom predsjedniku Baracku Obami da ne zaboravi da je dobitnik Nobelove nagrade za mir i da ozbiljno razmisli o budućim žrtvama prije nego što odluči primijeniti silu.
Putin je pozvao Amerikance da Vijeću sigurnosti UN-a predoče svoje dokaze o korištenju kemijskog oružja u Siriji. Neprihvatljivo je da se pozivaju na svoje dokaze, ali ih ne žele nikome pokazati uz objašnjenje da su tajni, prozvao ih je ruski predsjednik.
Vratili se u Haag
Istražiteljski tim UN-a od 20 članova bio je u predgrađu Damaska koje drže pobunjenici i u tri navrata uzimao uzorke krvi i tkiva žrtava, kao i uzorke tla, odjeće i ostatke projektila, prenio je Reuters. BBC javlja da se istražitelji vraćaju u Haag gdje je sjedište Organizacije za prevenciju kemijskog naoružanja.
Uzorci će biti poslani na analizu u laboratorije u Europi, najvjerojatnije u Švedskoj i Finskoj. Američki predsjednik Barack Obama i državni tajnik John Kerry su u petak navečer objavili da SAD mora intervenirati te da će akcija biti ograničene prirode, no nisu objavili kada.
Ako se odluče na intervenciju, američke snage bi najvjerojatnije mogle koristiti krstareće rakete Tomahawk, piše BBC u svojoj analizi. Projektili su u blizini, na razaračima u Sredozemnom moru.
Njima se ne bi gađala skladišta kemijskog oružja ili pogodni za proizvodnju, nego bi zračni udari bili usmjereni na telekomunikacijske centre, zapovjedna mjesta i lansere raketa, prenosi BBC mišljenje britanskog časnika koji je sudjelovao u invaziji u Iraku.
- To bi bila brza, oštra akcija, poput operacije “Pustinjska lisica” 1998. u Iraku - rekao je za BBC Peter Mansoor, profesor Sveučilišta u Ohiu, koji je ratovao u Iraku.