Brojne zemlje članice Europske unije nisu spremne podržati nerealne ideje o brzom prijemu Ukrajine i drugih kandidata u EU bez ispunjavanja potrebnih uvjeta, koji bi se onda ispunjavali nakon stjecanja članstva. O tome se u srijedu navečer vodila neformalna rasprava veleposlanika 27 država članica EU sa šefom kabineta predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen. Prema diplomatskim izvorima, ideje Von der Leyen naišle su na hladan tuš.
Već se nekoliko mjeseci spominju brojne ideje kao alternative punopravnom članstvu, od "obrnutog članstva" preko "potpune integracije prije članstva" do "članstva bez prava veta". No sve su to samo ideje, za neke sulude i nerealne, a dok se one ne usvoje kao formalne odluke, proširenje će se nastaviti prema postojećim pravilima, dakle prema individualnom pristupu svakom kandidatu i vrednovanju prema vlastitim zaslugama u reformama i ispunjavanju uvjeta.
Europska unija je pod pritiskom ubrzavanja integracije Ukrajine. Njezino članstvo u EU spominje se i kao moguće sigurnosno jamstvo u slučaju mirovnog sporazuma s Rusijom. Iako bi mnogi željeli vidjeti kraj rata u Ukrajini, neke zemlje EU ne žele da im SAD i Rusija određuju sudbinu procesa proširenja.
Iz Europske komisije neodgovorno su spominjali čak i 2027. godinu kao rok do kada bi Ukrajina mogla postati nova članica. Kako to nije ni u snu moguće s postojećim okvirom proširenja, jer Ukrajina još nije ni formalno otvorila ijedno poglavlje, a kamoli zatvorila i sklopila pristupni ugovor, spominje se ideja "obrnutog proširenja". To bi značilo da bi Ukrajina, ali i Moldavija i neka druga zemlja, prvo brzo ušla u EU i nakon toga nastavila ispunjavati kriterije. U međuvremenu takve države ne bi imale pravo veta, ne bi imale svog povjerenika te bi imale brojna ograničenja kao nepunopravne članice.
Prije se spominjalo i takozvano "probno članstvo", što također nije predviđeno Ugovorima EU ni u kriterijima koji vrijede za proces proširenja Unije.
Da žele biti "članice bez punog prava" ponudile su se već Srbija i Albanija. U zajedničkom uvodniku u Frankfurter Allgemeine Zeitungu o tome su se izjasnili albanski premijer Edi Rama i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Oni smatraju da bi brz pristup jedinstvenom tržištu EU i Schengenu bio koristan jer ne vjeruju da bi se proširenje Europske unije moglo dogoditi uskoro. Dok je takav stav Vučića razumljiv, jer je Srbija već četiri godine blokirana na putu prema EU jer odbija ispuniti minimum uvjeta, mnoge je iznenadio Rama, koji je pristao s Vučićem potpisati ovaj tekst. Albanija je prošle godine postigla neviđeni napredak u pristupnim pregovorima, napravivši u godinu dana više nego Srbija za deset godina, i dobila epitet predvodnice u procesu proširenja, zajedno s Crnom Gorom. Ovaj postupak Rame vidi se ili kao smanjenje ambicija ili možda i procjena da se ne isplati ispunjavati uvjete za članstvo ako ne vjeruješ da će se cilj i ostvariti.
Iako se u EU doista vode razgovori o pripremama Unije za proširenje, koje bi išlo paralelno s napretkom kandidata u pristupnim pregovorima, formalnih promjena kriterija nema. I dok tako bude, pregovori će se voditi po starom. Zasad se kao najizgledniji budući član vidi Crna Gora, koja bi mogla ući u EU kao punopravna članica. Albanija sada postaje enigma, a za ostale bi se vidjelo kasnije. Crna Gora otvorila je sva pregovaračka poglavlja i privremeno ih zatvorila 13 te bi do kraja ove godine mogla zatvoriti sva. Albanija je otvorila sva poglavlja, ali još uvijek nije zatvorila nijedno. No i za Albaniju se smatralo realnim da bi do kraja sljedeće godine mogla zatvoriti pristupne pregovore.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....