Pobijedi li Hillary Clinton, ona će imati podršku demokrata u Kongresu, a protivnici će joj biti republikanci. Pobijedi li Donald Trump, osim što će mu protivnici biti demokrati, protiv sebe bi mogao imati i pola republikanaca u Kongresu koji misle da je on loš izbor za predsjednika. To jasno pokazuje tko bi imao veću kontrolu u Kongresu.
Tako o izborima razmišlja Connor Vlakancic, Amerikanac hrvatskog podrijetla, kandidat na izvanrednim izborima za američki Kongres u državi Illinois, koji iza sebe ima već dvije neuspješne utrke za Senat.
I dok sama predizborna kampanja ulazi u završnicu i s obzirom na to da je istraga FBI-a o mailovima Hillary Clinton “digla” Donalda Trumpa i povećala mu izglede da postane 45. američki predsjednik, iako po nekim anketama Hillary Clinton i dalje ima prednost nad republikanskim protukandidatom, Vlakancic je prošle godine poslao pismo Trumpu tražeći da ga podrži kao neovisnog kandidata za američki Kongres.
- Poslao sam mu pismo u kojem sam ga podsjetio na situaciju iz 2000. godine, kada su predsjedničke izbore odlučili elektorski glasovi s Floride u korist Georgea Busha. Mislim da bi se to i sada moglo ponoviti i da bi mu upravo podrška neovisnih kandidata mogla biti odlučujuća ako bi se dogodilo da o predsjedniku odlučuju glasovi neovisnih kandidata u Kongresu. Iz Trumpova stožera dobio sam pismo zahvale, ali mislim da Trump nije ni pročitao moje pismo niti je imao prilike razmotriti moj prijedlog - kaže Vlakančić.
Otkrivena tajna
Priča ovog Amerikanca hrvatskih korijena, 73-godišnjeg biznismena i vatrenog navijača Chicago Cubsa koji su nakon 108 godina postali prvaci u baseballu u čijoj je majici s kockastim umecima na bokovima došao na razgovor, inače nije tipična priča hrvatske dijaspore u SAD-u, koja gaji veze sa starim krajem druge generacije iseljenika ili suvremenika. Njegova je specifična i gotovo nevjerojatna i nije bila poznata široj hrvatskoj javnosti, osim kroz napis u glasilu Matice iseljenika Hrvatske.
- U našoj kući nije se razgovaralo o etničkom podrijetlu. Svi smo bili odgajani kao Amerikanci. Prezime smo pisali Vlakancic, a izgovarali Vlakensik. Djedu Konstantu pisalo je da se u državu Illinois doselio 1917. godine iz tadašnje Austro-Ugarske Monarhije. U Aurori je radio kao strojar i on i baka Ana imali su troje djece. Moja majka je bila iz zemljoradničke obitelji njemačkog podrijetla, koja je na sjeveru države Illinois imala svoje imanje na kojem sam proveo djetinjstvo. Roditelji su mi omogućili stjecanje visokog obrazovanja, tako da sam nakon studija u Chicagu i Kaliforniji krajem 60-ih počeo poslovnu karijeru u Silicijskoj dolini - otkriva nam Vlakancic. Osnovao je uspješnu tvrtku za prodaju osobnih računala 1984. godine, a ranih devedesetih kompaniju za videokonferencijske prijenose Visitas Televideo. Krajem prošlog stoljeća bio je savjetnik poduzetnicima i ulagačima u Silicijskoj dolini, a bio je i u upravnim odborima nekoliko kompanija. Objavljivao je stručne članke, aktivan je na području sigurnosnih pitanja u komunikacijskoj industriji, a vlasnik je i menadžer kompanije za uvoz i distribuciju hrvatskih proizvoda, prvenstveno prehrambenih te alkoholnih pića na američkom tržištu.
U mladosti se susreo i s Ronaldom Reaganom, kalifornijskim guvernerom i budućim američkim predsjednikom, koji je na njega ostavio snažan dojam. On ima i objašnjenje zašto je Reagan uspio u politici.
- On je bio glumac i kao takav znao je i shvaćao važnost komunikacije s ljudima i njezinu moć u politici - prisjeća se Vlakancic bivšeg američkog predsjednika i nastavlja o otkriću svojih hrvatskih korijena krajem osamdesetih. Smatra da je upravo loša komunikacija Hillary Clinton nakon istrage o tome je li u svojim privatnim mailovima koristila klasificirane podatke, a koju je ponovo u završnici kampanje otvorio FBI, povećala izglede Donalda Trumpa za pobjedom na predstojećim izborima.
Važno pismo
- Pitanje je hoće li birači koji su sada to doznali i koji su već odlučili glasati za Hillary Clinton ostati pri toj odluci - kaže među ostalim Vlakancic, koji smatra da će mnogi Amerikanci odluku o tome kome će dati svoj glas donijeti u posljednjem trenutku.
- U poštanskom sandučiću našao sam 1987. godine pismo na nepoznatom jeziku. Jedino što sam razumio na meni tada nepoznatom jeziku jest da je poslano s adrese Croatian Catholic Parish San Jose i telefonski broj. Nazvao sam ga, a on me pitao kako se zovem. Vlakenskik. ‘Ispravno bi bilo Vlakančić. Vi ste Hrvat’, odgovorio mi je fra Bono, koji je nakon dolaska u župu do Vlakancica došao prelistavajući telefonski imenik i svima za koje je pretpostavljao da bi mogli imati hrvatske korijene poslao je pisma. Već sljedeće nedjelje bio sam na misi među mnoštvom ljudi ispred hrvatske crkve u San Joseu - prisjeća se Vlakancic, koji je od tada uspostavio snažnu emocionalnu vezu s krajem svojih predaka koji potječu s otoka Cresa.
Svoje otkriće podijelio je s majkom i pitao je: - Jesi li ti znala da je djed Hrvat?
- Naravno da jesam - odgovorila mu je.
- Pa zašto mi to nikad nisi rekla? - pitao ju je.
- Zato što nikad nisi pitao - odgovorila je.
Kaže da se u njihovoj kući nije puno razgovaralo o obiteljskom podrijetlu, iako on ne zna pravi razlog tome. Kad je otkrio hrvatske korijene, prvi posjet kraju svojih predaka uslijedio je već 1988. godine. Na mjesnom groblju u Stivanu, rodnome mjestu svog djeda, vidio je puno nadgrobnih spomenika s prezimenom Vlakančić. Sjeo je i poljubio tlo i dugo, dugo plakao. Od tada redovito dolazi u domovinu svojih predaka.
Vlakancica sam sreo sasvim slučajno, na samoborskom gradskom trgu, gdje me s njim upoznao predsjednik tamošnjeg ogranka Lionsa tijekom humanitarne akcije prikupljanja pomoći za potrebite obitelji. Na štandu su prodavali peciva, bermet, pogačice s čvarcima, a iza štanda bio je veliki kotao u kojem su se topili čvarci. Hrvatski specijalitet koji je oduševio nesuđenog američkog kongresmena i koji, iako u dobi kad bi mnogi razmišljali o mirovini, s tim, ali i drugim hrvatskim proizvodima ima “američke planove”.
Hrana i piće
- Hm, čvarci, rakija, pivo. Izvrsni su - govori, dok mu se u ustima tope slasni čvarci. Iako tijekom boravka u Hrvatskoj, gdje će ostati dok svakodnevno prati kampanju za predsjedničke izbore, razmišlja i o novim poslovnim i političkim pothvatima u dobi kad bi njegovi vršnjaci razmišljali o mirnim umirovljeničkim danima. Hrvatsku politiku aktivno prati od devedesetih godina, a na preporuku Williama Montgomeryja, tadašnjeg američkog veleposlanika u Hrvatskoj, bio je promatrač State Departmenta na izborima 2000. godine. U SAD-u je upoznao sadašnju predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, sretao se i s bivšim predsjednikom Ivom Josipovićem, a imao je priliku kratko sresti i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.
Vlakancic je bio vrlo kritičan prema terminu hrvatskih predsjedničkih izbora između Božića i nakon Nove jer smatra da je to vrijeme kada ljudi trebaju biti posvećeni blagdanima i obitelji, a ne politici, i smatra da se ta praksa treba promijeniti. Iako dvaput nije uspio u svom naumu da postane kongresmen, od te namjere ne odustaje. Iznosi nam plan za sljedeće izbore za Kongres za koji se opet namjerava kandidirati u 18. kongresnom distriktu i kako namjerava pridobiti glasače. Tijekom prošlih izbora spomenuo je da mu je uzor Abraham Lincoln, koji je prvo izabran za kongresmena u tom distriktu u Illinoisu, a nakon toga je postao predsjednik SAD-a.
Ciljani birači
- Ja ću se prije svega obraćati Amerikancima koji vuku svoje podrijetlo iz Europe, i to svih etničkih skupina. Poručit ću im: Ja sam jedan od vas. Obilazit ću sve klubove hrvatskih useljenika, nastojat ću doći do svakog glasača hrvatskih korijena i njihovih potomaka i pridobiti njihov glas. Na mojim skupovima posluživat će se čvarci, piti hrvatska piva... Većina je birača iz imigrantskih obitelji i računam na njihove glasove - objašnjava Vlakančić svoju izbornu strategiju.
Na pitanje koliko bi mu novca trebalo da u tome i uspije, nismo dobili precizan odgovor, ali tvrdi da će on biti na dispoziciji 24 sata i da samo uporan i naporan rad s građanima može donijeti uspjeh. U koji on i vjeruje i nada se da će kao budući kongresmen ugostiti i nekoga od zastupnika Hrvatskog sabora u Kongresu na Capitol Hillu. Osim u unapređenje hrvatsko-američkih odnosa, što čini otkad je otkrio svoje podrijetlo pa kontaktira s hrvatskim političarima, trud će, kaže, uložiti i u to da se u što skorije vrijeme hrvatskim državljanima omogući putovanje u SAD bez viza. Prije svega za to će se uz potporu EU morati izboriti hrvatski politički predstavnici. Vlakancic kaže da će uvijek raditi na dobrobit Hrvatske, koja je velik potencijal kao turistička destinacija i u koju će i on nastojati dovesti što više turista iz SAD-a. Veliku priliku vidi i za plasman poljoprivrednih proizvoda, piva, rakija... i kaže da će na tome raditi bez obzira na to tko će biti predsjednik. On čvrsto vjeruje da će za dvije godine biti još jedan američki kongresmen hrvatskog podrijetla.