Ramazan je prošao, predizborna se kampanja intenzivirala jer je do izbora koji dan više od dva tjedna. Turska 14. svibnja bira predsjednika i parlament, a prvi put nakon 20 godina pobjeda Recepa Tayyipa Erdoğana nije sigurna.
Ankete govore da će nadmetanje biti tijesno, kad je riječ o parlamentu vjerojatno je da Erdoğanova stranka AK, u koaliciji s nacionalističkom MHP, neće imati većinu. Izgledno je da koalicija šest opozicijskih stranaka pobijedi, opet tijesno, ali tada u prvi plan dolazi HDP. Stranka koja se pojavila početkom prošlog desetljeća identificira se s kurdskom zajednicom, ali je privukla i brojne lijeve biračke skupine, uključujući i začetke zelenih pokreta.
Usprkos brutalnim autokratskim mjerama turske vlade, HDP je izdržao i, realno, jača. Ako bi tko pitao turskog sultana koga najviše mrzi na svijetu, HDP bi se našao u samom vrhu. Bez njih bi opet mogao računati na pobjedu.
HDP, kojem ankete daju oko 12% glasova, nije dio opozicijske koalicije, ali je izgledno da će podržati njihovu vladu, nije sigurno hoće li u nju i ući. Vidi se to iz odluke da ne izađe na predsjedničke izbore kako bi olakšao put pobjedi Kemala Kılıçdaroğlua, lidera vodeće opozicijske, kemalističke Republikanske stranke (CHP).
Realno, Kılıçdaroğlu je slabiji kandidat, ali Erdoğan je sigurnog izbornog pobjednika, Ekrema İmamoğlua, gradonačelnika Istanbula, opteretio sudskim progonom. Šef CHP iznenadio je u kampanji videom u kojem se otvoreno definira alevijem, pripadnikom skupine koja gradi posebno učenje islama. Lukav potez jer je tako Erdoğanu oduzeo mogućnost da ga napada na religijskoj liniji. Procjene govore da je Kılıçdaroğlu ovim korakom ojačao podršku u biračkom tijelu mladih te svih manjinskih zajednica.
Erdoğan je poznat kao umješni upravljač kampanjama, ali vrijeme, očito, čini svoje. Tijekom televizijskog intervjua u utorak, koji je kasnio 90 minuta, pozlilo mu je, da bi kasnije bilo objavljeno da u srijedu otkazuje tri javna nastupa u sklopu kampanje. Erdoğan ima 69 godina.
Kad bi ga pitali koga od turskih političara mrzi, na samom bi vrhu popisa bio Selahattin Demirtaş, bivši lider HDP-a kojeg je strpao u zatvor pod optužbama za veze s terorističkom skupinom Kurdska radnička partija (PKK). Demirtaş čami u zatvoru za opasne kriminalce blizu granice s Grčkom, ali ne miruje. Njegov odvjetnički tim omogućuje mu kontakte sa zapadnim medijima, pa je za portal Politico.eu poručio kako vjeruje da će “Erdoğan izgubiti u prvom krugu izbora velikom razlikom”.
Stručnjaci za tursku politiku se ne slažu s njim i smatraju da će predsjednički izbori otići u drugi krug gdje će se natjecati Erdoğan i Kılıçdaroğlu. Demirtaş argumentira: “Zbog Erdoğanove autoritarne politike i pritiska, Kurdi su postali mete sa svim oporbenim skupinama. Dvanaest izabranih kurdskih zastupnika, 102 gradonačelnika i tisuće stranačkih dužnosnika i simpatizera zatvoreni su. Guverneri i drugi državni službenici imenovani su povjerenicima. Erdoğan se okrenuo ekstremnoj nacionalističkoj politici koja otvoreno pokazuje neprijateljstvo prema Kurdima i izgubio je znatnu količinu kurdske potpore”.
Analize dosadašnjih izbora pokazuju da je islamistička AK, bez obzira na protukurdske stavove, uspijevala privući trećinu glasova te biračke skupine, koji su joj se okretali zbog proislamske ideologije. Procjena je da ta lojalna skupina okreće leđa AK i Erdoğanu zbog teške ekonomske situacije, katastrofalno loše reakcije na potres koji je u veljači poharao većinski kurdska područja i ukupno loša iskustva tijekom sultanove vlasti nakon neuspjelog puča u srpnju 2016. godine.
Obrat je to koji bi mogao ostvariti predviđanja uznika Demirtaşa. Zabrinut je on zbog izbornog procesa i poziva međunarodne promatrače da pomno motre izbore kako ne bi bilo prijevara, ali, gotovo iznenađujuće, zaključuje: “Vjerujem da će Erdoğan prihvatiti rezultate izbora i pokazati poštovanje prema ishodu. Drugačije se ne može zamisliti.” Reuben Silverman u Foreign Policy naslovljava tekst nešto bliže općem pogledu na izbore: “Što se događa kad turski predsjednik izgubi izbore? Nitko ne zna.”
Selahattin Demirtaş je početkom mjeseca dao intervju i The Financial Timesu, gdje je poslao interesantnu poruku turskom predsjedniku: "Nikada nisam okrenuo leđa politici u zatvoru i pokušavam se aktivno uključiti u borbu. Erdoğan otvoreno kaže da će me držati u zatvoru. Vidjet ćemo hoće li to moći reći i nakon izbora.”