Analiza Trumpovih dosadašnjih biznisa i njegove impresivne imovine sugerira i mogući smjer njegove politike. Prvo pitanje koje se nameće glasi: Uvodi li izabrani predsjednik Donald Trump SAD u novo razdoblje ortačkog kapitalizma?
Tu prilično mračnu fazu iz prvih godina samostalnosti međunarodna je poslovna zajednica na čelu s Amerikom oštro zamjerala Hrvatskoj, koja je dosad platila visoku cijenu svoje početničke neokapitalističke netransparentnosti. Što je "ortački kapitalizam" i zašto ga se može prepoznati kao ozbiljnu prijetnju Trumpovoj, a još više "trumpovskoj" Americi?
Prema definiciji svima najdostupnije Wikipedije, ortački kapitalizam (kod nas se još spominjao i kao "rodijački"), "oblik je kapitalizma u kojemu poslovni uspjeh ovisi o bliskim, ortačkim odnosima vlasnika tvrtki i političara na vlasti. U svom osnovnom obliku ti bliski odnosi političara i kompanija imaju oblik davanja posebnih povlastica kompanijama poput građevinskih ili uvozničkih". U takvom kapitalizmu državne intervencije za privatne interese su uobičajene, a porezne olakšice i zakonska regulativa kroje se prema uskom krugu vlasti povlaštenih ortaka. Uostalom, sjećamo se. No, kakve to veze ima s novoizabranim američkim predsjednikom?
Sjetimo se jednog od prvih Trumpovih nastupa, u vrijeme kad je prošle godine najavljivao ulazak u predsjedničku utrku. "Stvarno sam bogat. Pokazat ću vam to u sekundi. Ne blebećem da bih se razmetao", rekao je republikancima na konvenciji na kojoj je bio nominiran. I dalje je, međutim, pitanje koliko je stvarno bogat i što čini njegovo bogatstvo ostalo otvoreno.
Barem, preko, više...
Sam Trump više je puta rekao da je težak "oko deset milijardi dolara", pri čemu bi samo njegov osobni brend Trump vrijedio 3,3 milijarde dolara. Neovisne procjene tri prilično uvjerljiva izvora - Fortunea, Forbesa i Bloomberga - procjenjuju ga, međutim, na najviše 3,5 milijardi dolara, pri čemu bi analitičari Bloomberga za sam brend Trump bili spremni dati tek 35 milijuna dolara, što je 100 puta manje od Trumpove procjene.
Kada je u svibnju, početkom kampanje, Trump predao svoju osobnu imovinsku karticu Federalnoj izbornoj komisiji (FEC), ponosno je objavio da je to "najveća kartica u povijesti FEC-a". No i tu je, unatoč neupitnom bogatstvu, do deset milijardi dolara nedostajalo još nekoliko. Trump je priznao "barem 1,4 milijarde dolara" u imovini, koja se sastoji od velikih nekretnina na Manhattanu, golferskih resorta na Floridi, u New Yorku, New Jerseyju i Škotskoj, jednog velikog zrakoplova te još nekoliko, pedesetak, milijuna dolara vrijednih posjeda. Uz to, priznao je "preko 300 milijuna dolara" prihoda od golf-terena i resorta, preko 100 milijuna dolara prihoda od rente i prodaje nekretnina i barem 25 milijuna dolara u Blackrockovu fondu Obsidian. Lako je primijetiti da su u njegovoj kartici "preko", "barem" i "više od" stabilne konstante.
Kartica uključuje i njegove financijske obaveze: 50 milijuna dolara duga, ili više, za svaku od šest posebno navedenih nekretnina. Iako je načelno ispunio svoju obavezu, Trump je odbio objaviti svoju poreznu karticu koja je ostala tajna i u trenutku izbora.
Show "Pripravnik"
Trumpovo stvarno bogatstvo nije u kešu i nagomilanim nekretninama, nego u čvrsto isprepletenoj mreži njegovih kompanija, a onda, što je financijski neiskazivo, u njegovoj osobnoj umreženosti s ključnim igračima unutar američke poslovne i političke zajednice.
Svima je, osim po televizijskom reality showu "The Apprentice" ("Pripravnik"), Trump najpoznatiji kao nekretninski mogul. To je biznis u kojemu nije teško pronaći izvor najvećeg dijela njegove zarade. Njegova krovna kompanija Trump Organization LLC upravlja širokom paletom biznisa. U nekretninskom portfelju kompanije danas su neke od najskupljih nekretnina u SAD-u. Manje je poznat njegov međunarodni portfelj, s nekretninama u Kanadi, Turskoj, Panami, Južnoj Koreji (to je bila prva zemlja kojoj se obratio nakon izbora, s najavom zadržavanja kontinuiteta sigurnosne i ekonomske politike), na Filipinima, u Indiji i Urugvaju.
Trump Hotels, koji posluje kao izdvojena kompanija, osim hotela na pet lokacija unutar SAD-a u svojem portfelju ima još hotele u Irskoj, Kanadi i Panami, više ih je u gradnji u nekoliko drugih država (između ostalih, to su i Brazil i Azerbajdžan). Uz to što upravlja vlastitim hotelima, Trumpovo je ime dostupno i kao franšiza, čija cijena ovisi o globalnoj lokaciji, ali i umiješnosti pregovarača. Hotelski biznis prati i lanac njegovih golf-terena, izdvojenih u zasebna društva pod zajedničkim krovom Trump Organization.
Miss of the World
Trump Model Management jedna je od Trumpovih kompanija u kojoj vlasnik, prema vlastitim riječima, pronalazi najviše osobnog užitka.
Trump je do lani imao i kompaniju Miss Universe Organization, pod čijim su krovom izbori za Miss SAD-a i Miss of the World (tu je i njegova veza sa zagrebačkim poduzetnikom Vladimirom Kraljevićem).
U toj grupi biznisa, ali kao zasebna kompanija, je Success by Trump, brend pod kojim u suradnji s Five Star Fragrance Company vlastitom linijom kolonjske vode opskrbljuje njujorški Macy’s. Sentient Jets i Trump Productions dva su njegova relativno manje poznata biznisa. Prvi upravlja mrežom malih elitnih zrakoplovnih prijevoznika koji nude privatne letove najbogatijim svjetskim klijentima. Trump Productions osnovan 2004. duboko je u biznisu zabave. To je producentski laboratorij iz kojega su izašli reality programi koji su u velikoj mjeri zaslužni za Trumpovu globalnu prepoznatljivost: i kod nas gledan "The Apprentice", "Pageant Place", "The Celebrity Apprentice" i "The Ultimate Merger".
Sve dalje, međutim, ulazimo na sklisko područje dugova, bankrota, paničnog spašavanja i ozbiljnih optužbi za prevaru. Često spominjana posljednjih dana, tvrtka Trump Entrepreneur Initiative danas je ugašena. Poznatija kao profitna edukacijska ustanova Trump University LLC, u svojoj je ponudi imala tečajeve za trgovanje nekretninama, upravljanje imovinom, poduzetništvo i stvaranje bogatstva. Poslovala je bez dopusnica, koje se inače traže za obrazovne ustanove, sve do 2013. kada se našla pod sudskom optužbom zbog nelegalne poslovne prakse i lažnih obećanja studentima. Sud u New Yorku utvrdio je osobnu odgovornost Donalda Trumpa, proces još nije završen i mogao bi se pokazati teškim utegom za izabranog predsjednika sve do 20. siječnja i njegova ulaska u Bijelu kuću.
Udar banaka
Najteža i najopasnija sjena izabranog predsjednika Trumpa prati, međutim, još od ranih 90-ih godina prošlog stoljeća kada se Trump Organization, pritisnut stagnacijom njujorške ekonomije, našao pred nepremostivim zidom golemih dugova. Organizacija je dugovala devet milijardi dolara, a sam Trump 975 milijuna dolara. Kako bi izbjegao krah, upustio se u teške pregovore s bankama. Četiri najveća vjerovnika - Citibank, Bankers Trust, Chase Manhattan i Manufacturers Hanover Trust Co. (u međuvremenu preuzet od JPMorgan Chase banke) - na kraju su podlegla njegovim argumentima i zaključila da bi im Trumpov bankrot bio skuplji od njegova spašavanja.
Osim petogodišnje odgode plaćanja kamate, dobio je dodatnih 65 milijuna dolara da svoje biznise vrati u život (kao što je ovih dana rekla buduća prva dama Melania Trump, on je odličan pregovarač). Temelji za ozbiljan razgovor o vraćanju usluge nakon 20. siječnja 2016. tu su čvrsto zacementirani.
Prvi na redu ustupaka je Dodd-Frankov zakon iz 2010. kojim je Kongres pokušao čvršćom regulativom zaustavili loše bankarske prakse koje su dovele do financijske krize 2008. godine, a koji je na udaru finacijaša već dulje vrijeme. "To je vrlo negativna snaga koja je zaustavila banke da ljudima posuđuju novac kada im je potreban", rekao je Trump nedavno. Republikanci, čija je većina u Kongresu neupitna, već su prije zakon proglasili "demokratskom legislativnom Godzillom" i teško da ga neće podržati. Nije, dakle, uopće čudo što su bankarske dionice jučer porasle.