Je li Bruxelles stao iza zahtjeva Hrvatske da se mora izmijeniti izborni zakon u susjednoj Bosni i Hercegovini u korist tamošnjih Hrvata? Naime, kako piše bosanskohercegovački portal istraga.ba - šef Delegacije EU-a u Sarajevu Johann Sattler, "na sastanku s hrvatskim članom BiH predsjedništva Željkom Komšićem iza zatvorenih vrata", kazao je kako se "idući izbori, (koji bi trebali biti sljedeće godine), ne mogu održati po postojećem izbornom zakonu”. Odnosno, kako su te riječi protumačili sarajevski mediji, Sattler je "zapravo ponovio" stav šefa HDZ-a BiH Dragana Čovića koji je prošli tjedan izgovorio sličnu rečenicu - "kako će bez novog Izbornog zakona teško biti organizirani izbori 2022. godine” te da bi BiH zbog toga mogla doći u političku i institucionalnu krizu.
Sattler je kazao, navodi istraga.ba, kako je “imao dobru i otvorenu razmjenu mišljenja s članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem o pristupanju EU, te o 14 ključnih prioriteta, izbornoj reformi i pomirenju”. Naime, radi se o zahtjevima HDZ-a BiH, ali i hrvatskog HDZ-a, da se izborni zakon promijeni tako da svaki narod sam bira svog člana predsjedništva, a ne da, kako je bio slučaj sa Željkom Komšićem, on "bude izabran glasovima Bošnjaka, odnosno drugog naroda".
Legitimno predstavljanje naroda
Čelnici HDZ-a BiH te hrvatska Vlada smatraju da se prilikom izmjena Izbornog zakona mora voditi računa o “legitimnom predstavljanju naroda”. Oko toga se jako u bruxelleskim institucijama založila i Vlada RH, a ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman uputio je i "non paper" u svezi s tim, tražeći da se izborni zakon u tom dijelu izmjeni jer je, po njemu, sadašnjim zakonom "hrvatski narod u BiH je zakinut".
- Nedavno je veleposlanik Sattler bio pod velikim pritiskom onih koji žele opstruirati izbornu reformu i ne bježe od klevetničkog jezika. To je neprihvatljivo i trebali bismo poslati snažnu i jedinstvenu poruku svoje podrške veleposlaniku Sattleru, napisao je Gordan Grlić-Radman čelnicima Europske unije te naveo da će, ako se "tijekom ove godine ne izmijeni Izborni zakon", doći do "velike političke krize 2022. godine, koja će paralizirati političke institucije u zemlji i zaustaviti cjelokupni proces reformi“.
Izborna reforma je, navodi istraga.ba, zapravo ono zbog čega je ambasador EU u BiH i krenuo u “diplomatsku ofenzivu” te ističu kako je on ovaj svoj prijedlog usuglasio s čelnicima, kako navode " dva HDZ-a, onog sa sjedištem u Zagrebu i onog sa sjedištem u Mostaru".
Pritisak HDZ-a
Kako navodi bosanskohercegovačkim portal, "zbog pritiska oba HDZ-a" Johann Sattler je krenuo u "diplomatske aktivnosti zbog čega se i sastao sa Željkom Komšićem, kojem je, prema informacijama Istrage, kazao da “idućih izbora nema bez izmjena izbornog zakona”. Inače, Sattler je "dobio i otvorenu podršku Vlade Hrvatske kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona".
Ovakav stav šef EU-a u BiH je pogotovo zanimljiv zbog skorog dolaska novog Visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta, gdje se također u kuloarima moglo iščitati da i on želi riješiti to sporno izborno pitanje kako ga ne bi sputavalo u osnovnom njegovom zadatku - izvođenju BiH na euroatlantske staze.
Portal navodi kako je za izmjene izbornog zakona Dragan Čović dobio i podršku od Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH, a špekulira se da tome nije sasvim nesklon ni Bakir Izetbegović, bošnjački lider i vođa SDA.