Kineski špijunski balon, koji je američka vojska srušila iznad istočne obale SAD-a, bio je visok čak 60 metara - ekvivalent zgradi od 20-ak katova.
Glen VanHerck, zapovjednik sjevernoameričke zračne i svemirske obrane (NORAD), rekao je na konferenciji za novinare i da je balon nosio teret koji se može usporediti s težinom malog komercijalnog aviona.
Nakon što je danima letio iznad SAD-a, kineski balon oboren je projektilom iz borbenog zrakoplova F-22 blizu obale Južne Karoline.
Dužnosnici Pentagona su objasnili da je visina balona, kao i težina tereta koji je nosio, utjecala na odluku da se pogodi tek kad bude iznad Atlantskog oceana. Da je, primjerice, balon pao iznad savezne države Montane, tisuće ljudi bile bi u opasnosti od letećih krhotina, a mogao je uzorkovati i štetu na imovini.
"Još jedna zabrinutost bila je da je balon možda nosio eksploziv", rekao je VanHerck i dodao da vojska nema dokaza da je letjelica sadržavala eksplozivnu napravu, ali i da to ne može isključiti.
U ponedjeljak je američka obalna straža uspostavila privremenu "sigurnosnu zonu" kod obale Južne Karoline kao rezultat vojne potrage i izvlačenja krhotina.
Dužnosnici se nadaju da će doći do vrijednih obavještajnih podataka o radu balona, stoji u priopćenju Bijele kuće.
Kina inzistira na tome da je balon korišten za meteorološka i druga znanstvena istraživanja te da je skrenuo s kursa. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova nazvalo je gađanje balona "očitom pretjeranom reakcijom" kojom su "ozbiljno prekršene međunarodne konvencije". U međuvremenu je smijenjen šef kineske meteorološke službe, objavila je državna agencija Xinhua. Tim potezom Peking želi "dokazati" da je balon uistinu bio korišten u meteorološke svrhe i da je osoba odgovorna za propust smijenjena s dužnosti.
Balon, koji je danima dana lebdio američkim zračnim prostorom prije nego što je u subotu oboren iznad Atlantika, stvorio je dodatne napetosti između Washingtona i Pekinga.
Američki predsjednik Joe Biden inzistirao je na tvrdnji da je njegova administracija "učinila pravu stvar", ponavljajući da je "želio srušiti balon čim je to bilo prikladno".
Krajem prošlog tjedna još je jedan kineski balon primijećen iznad Latinske Amerike, točnije iznad Kolumbije. Kina se u priopćenju "ispričala zbog incidenta", inzistirajući na tome da je balon bio usmjeren na znanstveno istraživanje.
Kinezi već godinama koriste balone za prikupljanje obavještajnih podataka. Dužnosnik Pentagona rekao je da je Kina u proteklom desetljeću izvela 20 do 30 misija balonom diljem svijeta. Kineski nadzorni baloni ušli su u američki zračni prostor najmanje tri puta dok je Donald Trump bio predsjednik, ali ti upadi tada nisu bili otkriveni.
Baloni ne prikupljaju mnogo više podataka nego što bi mogli kineski sateliti u niskoj Zemljinoj orbiti, piše The Washington Post. Baloni mogu dulje lebdjeti iznad ciljeva prikupljanja podataka, ali nisu stacionarni. Međutim, baloni pružaju bolju kvalitetu slika.
S obavještajnog stajališta, dugačko putovanje balona u konačnici bi moglo više koristiti SAD-u nego Kini. Čekajući da balon bude iznad teritorijalnih voda SAD-a, Bidenova je administracija uspjela maksimizirati vjerojatnost da se kapsula može izvući, a istodobno je na minimum svela rizik da Amerikanci budu ozlijeđeni od pada krhotina.
Kapsula je pala u Atlantik uglavnom netaknuta, što bi se moglo pokazati kao prilika za ispitivanje kineskih obavještajnih i komunikacijskih sustava.
Američki obavještajni analitičari razmatraju mogućnost da su kineska vojska ili određeni elementi unutar vlade namjerno pokušali sabotirati diplomatski posjet državnog tajnika Antonyja Blinkena Pekingu, koji je bio planiran za 5. i 6. veljače. Blinkenov je posjet na kraju odgođen zbog incidenta s balonom.