Nakon što je Bloomberg objavio ‘škakljiv‘ transkript telefonskog razgovora održanog 14. listopada između Stevea Witkoffa, posebnog izaslanika Donalda Trumpa za mirovne misije, i Jurija Ušakova, najvišeg savjetnika Vladimira Putina za vanjsku politiku, koji je izazvao ogorčenje među saveznicima Ukrajine, ali i u dijelu američkih političkih krugova, krenula su nagađanja o tome tko je omogućio, odnosno želio da razgovor procuri u javnost, što je posebno razbjesnilo Moskvu.
Tijekom razgovora je Witkoff, između ostaloga, savjetovao Ušakova kako bi ruski čelnik Vladimir Putin trebao uspješno pristupiti Trumpu, a razgovor je pružio i uvid u Witkoffovu nedavnu taktiku u pregovorima s Moskvom te u ono što se čini začetkom mirovnog prijedloga od 28 točaka koje u Kremlju podržavaju kao dobar temelj za mirovni sporazum, dok su američki i ukrajinski visoki pregovarači u Ženevi plan značajno preradili i sveli ga na 19 točaka, a Moskva je ubrzo signalizirala kako je moguće da na preinačenu verziju neće pristati.
‘Dumbkoff‘
Konzervativni britanski The Telegraph u svom tekstu od srijede sugerira da bi se ‘krivca‘ za curenje sadržaja razgovora možda trebalo tražiti u Washingtonu, Moskvi ili Kijevu, ocijenivši da je netko od dužnosnika u tim zemljama objavom razgovora možda želio (ili željeli) srušiti mirovne pregovore.
Nazvan "Witi-Leaks", kako se navodi, riječ je o eksplozivnom uvidu u mirovne pregovore Donalda Trumpa, koji bi mogao razotkriti plan za okončanje rata u Ukrajini. Witkoff, Trumpov mirovni izaslanik, uhvaćen je "na djelu" kako instruira rusku stranu o tome kako se obratiti njegovu šefu na najbolji način, prema transkriptima nekoliko telefonskih poziva koji su procurili u utorak navečer, piše Telegraph.
Witkoff, njujorški investitor u nekretnine koji je postao visokorangirani diplomat, suočio se s teškim kritikama zbog nedostatka iskustva u međunarodnim poslovima. U razgovorima za The Telegraph, europski izvori nazivali su ga pogrdnim imenima, poput "Dumbkoff", kako otkriva autor teksta Joe Barnes, dok su ukrajinski dužnosnici tematizirali njegovu očitu bliskost s Kremljem.
Unatoč svemu, Witkoff i dalje djeluje kao Trumpova glavna veza s Putinom. Američki predsjednik je najavio da će ga ponovno poslati u Moskvu s nadom u, kako je rekao, finaliziranje plana mirovnog sporazuma.
Kako se navodi, više je strana moglo imati interes u curenju detalja iz Witkoffova razgovora s Ušakovim, kao i iz zasebnog razgovora između Ušakova i Kirila Dmitrijeva, Putinova glavnog čovjeka u mirovnim pregovorima, pa će se postavljati i pitanje kako je uopće bilo moguće objaviti transkripte.
Sjedinjene Američke Države
Mirovni plan u 28 točaka na površinu je iznio svojevrsni prikriveni sukob između State Departmenta i Bijele kuće. Marco Rubio, državni tajnik, branio je plan tvrdeći da je to pozitivan dokument za mirovne pregovore, no izvori su rekli da je State Department bio potpuno isključen iz procesa. Dok je Witkoff bio na Bliskom istoku dovršavajući dogovor o okončanju rata u Gazi, Rubio - oštar kritičar Kremlja - bio je zadužen za ukrajinski slučaj.
Navodno je upravo državni tajnik, koji je jednom Putina nazvao "gangsterom", senatorima rekao da je plan od 28 točaka zapravo ruski popis želja. No, čini se da mu je tepih izmaknut pod nogama u trenutku kada je Witkoff ponovno preuzeo zadatak okončanja rata u Ukrajini. Rubio je stoga ublažio kritike i ustvrdio da je plan izradila američka strana.
Posljednjih dana kružile su informacije o navodnim podjelama unutar Trumpove administracije o pitanju kako završiti rat. Rubio je odbacio ta nagađanja, napisavši na X-u: "Ti ljudi [novinari] ne samo da griješe, nego stvari doslovno izmišljaju."
No, navodne pukotine u administraciji nisu spriječile državnog tajnika da predvodi američko izaslanstvo tijekom razgovora s ukrajinskom vladom u Ženevi. Rezultat je bio Kijevu naklonjen plan od 19 točaka, koji su svi - osim Rusije - pozdravili kao pozitivan iskorak.
Iako nema nikakvih naznaka da je Rubio odgovoran za curenje, ističe Telegraph, mnogi njemu bliski dužnosnici imaju sličan pristup informacijama i dijele njegov stav o pravednijem miru za Ukrajinu.
Rusija
Ako je Witkoffov plan od 28 točaka loš za Ukrajinu, isto bi se moglo reći i za Rusiju. Kada je Putin naredio sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu krajem veljače 2022. godine, učinio je to uvjeren da će brzo osvojiti cijelu tu bivšu sovjetsku republiku. No, umjesto toga, njegovi vojnici gotovo četiri godine nastoje zadržati kontrolu nad oko 20 posto ukrajinskog teritorija, od čega je otprilike trećina bila okupirana još od 2014.
Postoje brojni razlozi zašto bi Rusija, čija je vojska iscrpljena borbama, mogla poželjeti predah kako bi pregrupirala i oporavila snage i ponovno pokušala okupirati Kijev. Iako se čini da mirovni sporazum najviše pogoduje Moskvi, navodi Barnes, on ima jednu ključnu odredbu - Ukrajini nudi snažna sigurnosna jamstva nalik na članak 5. NATO-a, koji nalaže da je napad na jednu članicu saveza napad na sve - kako bi se spriječio neki budući rat.
U interesu Rusije, navodi autor, nikako nije da se američke i europske vlade obvežu na vojnu akciju u slučaju nove ruske invazije. No, unutar Kremlja postoje podjele između tvrdolinijaških ratnih huškača, odlučnih u želji i namjeri da se osvoji cijela Ukrajina, i onih koji smatraju da bi borbe trebalo zaustaviti kako bi se prihvatila Trumpova poslovna ponuda.
Neki nagađaju da je ruski šef diplomacije Sergej Lavrov, za kojeg je poznato da otvoreno prezire Dmitrijeva, možda stoji iza curenja informacija. Dmitrijev se spominje u transkriptima i smatra ga se mogućim Lavrovljevim nasljednikom.
Kad je Rubio nedavno preporučio Trumpu da otkaže planirane razgovore s Putinom u Budimpešti, ta preporuka uslijedila je nakon procjene američkog državnog tajnika nakon kontakata s Lavrovom da Moskva nije odustala od svojih maksimalističkih zahtjeva, a posljednja osoba iz Rusije s kojom je razgovarao bio je upravo Lavrov.
Ukrajina i Europa
U međuvremenu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski suočava se s prijedlogom dogovora koji uključuje predaju istočne regije Donbas, uključujući i područja koja još nisu osvojena, Rusiji. Bijela kuća i Kremlj to vide kao prihvatljivu cijenu za bilo kakav sporazum o prekidu vatre.
No, Ukrajinci bi to doživjeli kao kapitulaciju i vjerojatno bi u tom slučaju Zelenskog svrstali među mračnije ličnosti svoje povijesti. Kijev je praktički prisiljen surađivati u američkim pokušajima kreiranja mirovnog sporazuma nakon što je sadržaj plana Washingtona od 28 točaka - formuliranog nakon razgovora s Moskvom - procurio u medije.
Izvorni sporazum zahtijevao je da Ukrajina preda Donbas, prepolovi svoje vojne snage i odustane od želje o članstvu u NATO-u. Ukrajinski dužnosnici tvrde da su mnogi od tih zahtjeva Kremlja uklonjeni ili ublaženi u posljednjoj verziji plana od 19 točaka.
No, postoje u planu i praznine, gdje će biti upisane izjave vezane uz teritorijalne ustupke, a ta će mjesta biti popunjena tek nakon izravnih razgovora između Zelenskog i Trumpa. Tijekom svog telefonskog razgovora s Ušakovim, Witkoff je rekao da će Ukrajina morati predati Doneck - regiju koja s regijom Luhansk čini Donbas i koje obje traži Moskva - ili pristati na "zamjenu za neke druge teritorije".
To pokazuje kako je posebni Trumpov izaslanik oblikovao plan puta prema miru - Witkoffov stav nije spremna prihvatiti ni Ukrajina ni njezini europski saveznici, koji otvoreno inzistiraju da konačni sporazum ne smije dopustiti promjene granica silom.
Unatoč tome što se čini da Washington u ovim pregovorima favorizira Moskvu i njezine zahtjeve, Trump i njegovi glavni dužnosnici i dalje inzistiraju da samo nastoje okončati ubijanje. Objavljivanje detalja telefonskog razgovora pokazalo bi koliko bi svaki dogovor mogao biti neprihvatljiv Ukrajini - ili koliko Zelenski zapravo ima malo izbora suočen s nepodnošljivim uvjetima, zaključuje u svojoj analizi Telegrapha.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....