UGLEDNI EKSPERT

‘Da, Rusija je u prednosti, ali mogla bi krenuti lančana reakcija koja će ih baciti na koljena‘

Vojni analitičar donosi predviđanje u kojem smjeru će ići rat u Ukrajini i što je potrebno za pobjedu nad Rusima

Anders Puck Nielsen

 Youtube

Anders Puck Nielsen, danski mornarički časnik i vojni analitičar, iznio je koji su po njegovom mišljenju najoptimističniji i najpesimističniji scenarij za nastavak rata u Ukrajini.

Kako kaže na početku videa objavljenog na YouTube-u, prošle su dvije godine od početka rata u Ukrajini i sad se može reći da je Ukrajina najbolje stajala prve godine kad je odbila napade ruskih snaga, dok se druge godine Rusija vratila u igru i ponovno preuzela inicijativu. No što će se dogodili treće godine, odnosno koji bi bili najoptimističniji i najpesimističniji scenariji za nastavak rata u Ukrajini?‘

Optimističan scenarij

‘Pogledamo li stanje na bojnom polju, jasno je da Rusija sada ima prednost u oružju i municiji. Za to postoji nekoliko razloga, no najvažniji je da je Rusija prilično rano shvatila da će ovo biti dugi rat. Već na jesen 2022. prebacili su se na ratnu ekonomiju i donijeli neke teške odluka o ulaganjima u vojnu proizvodnju - a to je nešto što se na Zapadu tek sada počinje događati.

No ono što sada vidimo i da je Rusija dosegla svoj maksimum. Vojna proizvodnja je već sada silno povećana, tvornice rade danonoćno, a nezaposlenosti skoro da i nema‘, kaže Nielsen.

image

Anders Puck Nielsen

Youtube

‘Rusiji će biti teško još povećati vojnu proizvodnju. Također, oprema koju sada proizvode zapravo nije nova. Iskorištavaju zalihe stare sovjetske opreme koju sada popravljaju kako bi zamijenili gubitke s bojnog polja. To može funkcionirati par godina, no tu će staru opremu uskoro potrošiti i morat će početi proizvoditi novu opremu - a to će im usporiti proizvodnju.

Istovremeno, Rusija najvećim dijelom financira rat iz svoje ušteđevine. Upumpavaju novac u državni proračun što također nije održivo na dugi rok. Velika je mogućnost da će se ruska ekonomija pregrijati. Kad je nezaposlenost vrlo niska, i kad se u isto vrijeme novac upumpava u društvo, to stvara pritisak da se povećaju plaće. To se pogoršava i načinom na koji regrutiraju nove vojnike koje privlače izdašnim primanjima i bonusima. Zbog toga će poslodavci u drugim sektorima također morati povećati plaće kako bi bili konkurentni. A to sve skupa stvara inflaciju.

Zbog svega ovoga je velika mogućnost da će se stanje u ruskom gospodarstvu pogoršati. Njihova vojna proizvodnja je sada vjerojatno na vrhuncu i s vremenom će opadati‘, kaže Nielsen.

‘Osim toga, stanje u ruskom društvu moglo bi se pogoršati zbog rastućeg nezadovoljstva. Rusija je mnogo nestabilnija država nego mnogi misle. Pa nije prošla niti godina dana od posljednjeg pokušaja pobune, a takvih pokušaja moglo bi biti još.

Jasno je i da je vlada zabrinuta zbog stabilnosti, zbog čega vidimo sve više i više represije. No unatoč tome, potencijal za prosvjede će rasti. Jedan od razloga za to je silan broj žrtava. Potrebno je neko vrijeme da se broj žrtava pretoči u prosvjede, no to će se dogoditi jer u ovom ratu ima toliko puno žrtava da se to naprosto ne može nastaviti godinama bez bar neke vrste otpora u ruskom društvu. Također, mogući su i prosvjedi koji nemaju direktne veze s ratom jer život u Rusiji postaje sve teži. Mogla bi se oformiti, kako kaže Mark Galeotti, ‘koalicija ljudi kojima je dosta‘.

Znači, u ovom trenutku Rusija ima prednost u odnosu na Ukrajinu, no ta je prednost privremena. Naime, Rusija je u prednosti što se tiče vojne proizvodnje, no ta je proizvodnja sada na vrhuncu i teško da će više rasti. S druge strane, vojna proizvodnja Ukrajine u svakom slučaju raste - zbog toga što su povećali vlastitu proizvodnju, ali i zato što raste vojna proizvodnja u zapadnim zemljama koje podupiru Ukrajinu. Ta će se razlika između Rusije i Ukrajine smanjivati, a Ukrajina bi na kraju mogla i nadmašiti Rusiju. Vrijeme, zapravo, nije na strani Rusije. Mnogi ljudi misle da jest - ali nije. I Ukrajinci to razumiju.

Također, ukrajinska strategija na bojnom polju sada je ‘aktivna obrana‘, a to znači da pokušavaju nanijeti što više štete neprijatelju dok se brane, čime kupuju vrijeme dok se njihova vojna proizvodnja ne poveća i dok se ne usustave opskrbne linije sa Zapada.

Ovo sve se događa u optimističnom scenariju - 2024. će biti tranzicijska godina u kojoj će se Ukrajina uspješno braniti, nanijeti mnogo štete Rusiji i istovremeno povećavati svoju vojnu moć i na kraju doći u poziciju ponovno pokrenuti ofenzivu‘, kaže Nielsen.

Pesimističan scenarij

‘S druge strane, pesimističan scenarij je upravo suprotan. I u tom scenariju Rusija je i dalje na vrhuncu svoje proizvodnje, a potencijal za prosvjede se povećava, no to ipak neće donijeti neki preokret. Jer ako Rusija može ostvariti neke brze rezultate i spriječiti rast ukrajinskih kapaciteta, tada neće biti problem to što ni sami više ne mogu rasti.

U pesimističnom scenariju za iduću godinu, Rusija uspijeva kapitalizirati trenutnu prednost koju ima u opremi i municiji te ostvariti napredak na bojnom polju. U isto vrijeme, uspijevaju spriječiti Ukrajinu da se domogne još oružja i uspješni su u napadima dalekometnim oružjem protiv kojega Ukrajina nema adekvatne obrane.

Europski napori da se poveća vojna proizvodnja, mogli bi se pokazati neuspješnima ili presporima zbog nesuglasica među političarima zbog čega će čitava stvar kasniti. U SAD-u je sustav slomljen, a nakon izbora u studenom podrška Ukrajini značajno opada.

Također, po ovom scenariju moglo bi biti moguće i to da Rusija izvrši određenu agresiju prema nekoj od NATO zemalja kako bi prisilila europske zemlje da smanje slanje vojne pomoći Ukrajini kako bi imali dovoljno oružja za sebe.

Mislim da su oba scenarija moguća, iako su posve različita. To su dva ekstrema između kojih možemo zamisliti još čitav niz drugih scenarija. No što će na kraju prevagnuti, uvelike ovisi o tome mogu li se stabilizirati dobavni lanci vojne opreme za Ukrajinu. U optimističnom scenariju, oni će se posve stabilizirati, a u pesimističnom - neće uopće.

Zapadne zemlje zapele su u tom strategijskom vakuumu nakon neuspješne ljetne ofenzive Ukrajine koja nije polučila očekivane rezultate. A Europa nije imala plan B, tako da je sad počeo kaotičan proces raspravljanja što treba učiniti.

Neke zemlje počele su shvaćati da će ovo biti dug rat i povećale svoju vojnu proizvodnju, no neke druge zemlje još uvijek raspravljaju o tome kako se uhvatiti u koštac s čitavom situacijom i koja je strategija najbolja.

2024. godine će biti najzanimljivije pratiti hoće li ukrajinski saveznici pronaći zajednički jezik i smisliti održivu, dugoročnu strategiju kojom će Ukrajini osigurati prijeko potrebno oružje i municiju. Ako u tome uspiju, onda smo bliže optimističnom scenariju‘, smatra Nielsen.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. svibanj 2024 07:49