“Kina je upravo testirala hipersonični projektil. Što ćete učiniti da održimo korak s njima na vojnom planu? I možete li jamčiti zaštitu Tajvanu?”, pitao je Anderson Cooper američkog predsjednika Joea Bidena u Baltimoreu, na susretu s javnošću.
“Da. Kina, Rusija i ostatak svijeta zna da imamo najmoćniju vojsku u povijesti. Ne brinite hoćemo li - oni će biti moćniji. Ali treba se brinuti hoće li se ili neće uključiti u aktivnosti koje će ih dovesti u poziciju u kojoj bi mogli napraviti ozbiljnu pogrešku … Čujete ljude kako govore "Biden želi započeti novi hladni rat s Kinom." Ne želim hladni rat s Kinom. Samo želim da Kina shvati da se nećemo povući. Nećemo promijeniti ikoje stajalište”, odgovara Biden.
Cooper se ne da i opet pita: “Kažete, dakle, da bi SAD stale u obranu Tajvana ako - ”. Biden ga prekida: “Da”. Cooper: “Kina napadne”. Biden: “Imamo obvezu to učiniti”.
Moderna tehnologija
U Taipeiju, glavnom gradu Republike Kine na Tajvanu su oduševljeni. U Pekingu, glavnom gradu Narodne Republike Kine bjesne. Možda su i svjesni niza pogrešaka kojima su se doveli u trenutnu situaciju. Gruba reakcija na dolazak na vlast predsjednice Tsai Ing-wen koja zagovara neovisnost, operacija prisiljavanja/kupovanja zemalja koje su imale diplomatske odnose s RK na Tajvanu da postanu dio diplomatskog svijeta Pekinga do najave predsjednika Xi Jinpinga da će se RK na Tajvanu vratiti pod okrilje matice zemlje na bilo koji način. Procjene vojnih analitičara kažu da će Peking za to imati dostatnu moć negdje oko 2025. godine.
A onda je došlo do globalne nestašice poluvodiča.
Većinu globalne opskrbe osigurava Taiwan Semiconductor Manufacturing Company, TSMC. Koji je i proizvođač najsofisticiranijih poluvodiča na svijetu, trenutno radi napredne od 5 nanometara, a iduće se godine očekuju oni od 3 nanometra.
Tko kontrolira modernu tehnologiju, imat će globalnu moć u 21. stoljeću.
Japan je u proljeće objavio strategiju koja po prvi put definira da je RK na Tajvanu pitanje nacionalne sigurnosti. Zbog pomorskog puta važnog za Tokio, koji ovisi o uvozu, ali i zbog čipova. RK na Tajvanu tako postaje zona koju se ne smije dirati. Peking može kalkulirati o mogućoj suzdržanosti SAD-a da se aktivno uključi u obranu “odmetnutog otoka”, kako ga vole zvati, ali postaje svjestan da Japan neće imati dvojbi. Što podrazumijeva i američku podršku jer na snazi je obrambeni ugovor Tokija i Washingtona. S te se točke gledišta nedavne otvorene vojne prijetnje NR Kine prema RK na Tajvanu, posebno doleti borbenih zrakoplova u zonu identifikacije mogu promatrati i kao očajnički pokušaj da se domaća javnost, primarno partijski vrh, uvjeri u odlučnost. Protiv koje govore ugroze u slučaju vojne avanture.
Biden, Papa i Tajvan
Bidenova izjava dolazi u trenutku kad se priprema virtualni sastanak s Xijem koji je trenutno ranjiv. Za dva tjedna počinje partijski sastanak presudan za odobravanje njegovog ostanka na vlasti i nakon drugog mandata. Ekonomija usporava, dužnički pritisak jača, nekretninski je biznis u problemima. A Biden dobiva sve više saveznika za ograničavanje moći Pekinga u Indo-Pacifiku.
Biden ide i u Vatikan 29. listopada. Stožerna zemlja koja održava diplomatske odnose s RK na Tajvanu. Teme razgovora su brojne, ali RK na Tajvanu i NR Kina bit će svakako na dnevnom redu. Uz očekivano suglasje da Sveta Stolica ostaje privržena odnosima s otokom uz usporednu izgradnju odnosa s kontinentom. Tome se Partija snažno protivi, ali nitko je ne pita.