Najviši turski sud u četvrtak će odlučiti hoće li se istanbulski simbol Aja Sofija pretvoriti u džamiju, što bi dodatno pojačalo već napete odnose Turske sa zapadom. Aja Sofija, bazilika iz šestog stoljeća koja zbog svoje arhitekture privlači turiste iz cijeloga svijeta, od 1935. je muzej te je otvorena za vjernike svih religija.
Usprkos povremenih prosvjeda islamističkih skupina koje žele da znamenita građevina pod zaštitom UNESCO-a bude otvorena za muslimanske molitve, ona je i dalje muzej. Izgrađena je kao crkva u Bizantskom Carstvu u šestom stoljeću, no pretvorena je u džamiju nakon što je osmanski vladar Mehmed II. osvojio Carigrad 1453.
Pretvaranje Aje Sofije u muzej je nakon raspada Osmanskog Carstva bila jedna od ključnih reformi Mustafe Kemala Ataturka, osnivača moderne turske države.
Pozivi da se ona ponovno pretvori u džamiju izazvali su bijes kršćana i tenzije s povijesno neprijateljskom NATO 'saveznicom' Grčkom. Turski sud donijet će odluku ili već u četvrtak ili u roku od dva tjedna, prenosi državna novinska agencija Anatolija.
Dvije muhe jednim udarcem
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan prošli je mjesec rekao da je konačna odluka na sudu, poznatom kao Danistay, pa dodao da će nakon presude biti "učinjeni potrebni koraci".
No turski čelnik je uoči prošlogodišnjih lokalnih izbora isticao da je vrijeme da Aja Sofija postane džamija i da je njezino pretvaranje u muzej "bila velika pogreška". Erdoğanova stranka te je izbore u Istanbulu izgubila.
- Odluka Danistaya sigurno će biti politička. Kakva god bila presuda, ona će biti plod djelovanja vlade - smatra Asli Aydintasbas iz Europskog vijeća za međunarodne odnose. Aydintasbas naglašava kako će vlada uzeti u obzir niz pitanja poput odnosa s Grčkom i Europom te Sjedinjenim Državama gdje je "religija vrlo važna tema".
Anthony Skinner iz tvrtke za procjenu rizika Verisk Maplecroft smatra kako pretvaranjem Aje Sofije u džamiju Erdoğan "ubija dvije muhe jednim udarcem", mogao bi zadovoljiti svoju islamističku i nacionalističku bazu, a i održati, ako ne i pojačati napetosti s Grčkom, što će Tursku prikazati kao regionalnu silu.
- Erdoğan za postizanje tih ciljeva nije mogao naći važniji i moćniji simbol od Aje Sofije - rekao je Skinner za agenciju France Presse.
Turski čelnik je proteklih godina stavljao veći naglasak i na bitke kojima su osmanski vojnici pobijedili Bizant, obilježavajući ih velikim proslavama svake godine.
Turci podijeljeni
Grčka pomno prati što se zbiva s bizantskim nasljeđem u Turskoj i osjetljiva je na to pitanje jer se smatra nasljednicom pravoslavnog Bizantskog Carstva.
Grčka ministrica kulture Lina Mendoni, koja je prošli tjedan poslala prosvjedno pismo UNESCO-u, smatra kako bi taj potez turskih vlasti "ponovno zapalio nacionalni i vjerski fanatizam" i da je pokušaj "potkopavanja globalne privlačnosti znamenitosti".
Optužila je tursku vladu i da Aju Sofiju koristi za "unutarnje političke interese" i naglasila da samo UNESCO ima ovlasti promijeniti status muzeja.
Sudbina bivše bizantske crkve prati se i u Washingtonu. Američki državni tajnik Mike Pompeo u srijedu je pozvao Tursku da Aja Sofija ostane muzej, pristupačan svima.
- Pozivamo turske vlasti da i dalje sačuvaju Aju Sofiju kao muzej, kao ilustraciju njihove posvećenosti poštivanju kulturnih tradicija i bogate povijesti koje su oblikovale tursku republiku i da jamče da će ostati otvorena za sve - napisao je Pompeo.
O budućnosti Aje Sofije podijeljeni su i sami Turci. Mahmut Karagoz, 55-godišnji postolar iz Istanbula, sanja da će se jednoga dana moći moliti pod njezinom kupolom: "To je ostavština naših predaka. Nadam se da će naše molitve biti uslišane".
S druge strane, studentica ekonomije Sena Yildiz smatra da Aja Sofija mora ostati muzej.
- To je važno mjesto za muslimane, ali i za kršćane i sve one koje zanima povijest - zaključila je.