U EGIPTU O KLIMI

Danas počinje jedna od najvažnijih konferencije ove godine: Ovo su ključna pitanja i odgovori o COP27

Na COP27 jedna od glavnih tema bit će financiranje pomoći zemljama koje su najpogođenije klimatskim promjenama

Cop27 u Egiptu

 Joseph Eid/Afp

U egipatskom ljetovalištu Sharm el-Sheikhu od 6. do 18. studenoga održava se UN-ova klimatska konferencija COP 27 na kojoj se očekuje 35.000 delegata predvođenih liderima stotinjak zemalja, uključujući američkog predsjednika Joe Bidena, britanskog premijera Rishija Sunaka, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, njemačkog kancelara Olafa Scholza, talijansku premijerku Giorgiju Meloni, predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen, turskog predsjednika Erdogana dok će Hrvatsku predstavljati premijer Andrej Plenković.

Donosimo kratki vodič za lakše praćenje ove važne klimatske konferencije.

Što je COP27?

- Riječ je 27. konferenciji članica UN-ove okvirne konvencije o promjeni klime (UNFCCC) koja je donesena 1992. godine na Earth Summitu u Rio de Janeiru. COP3, u Kyotu 1997. godine rezultirao je Kyotskim protokolom, COP21 u Parizu 2015. godine doveo je do povijesnoga Pariškoga klimatskog sporazuma, dok je COP26 rezultirao Glasgowskim klimatskim paktom.

image

Cop27 u Egiptu

-/Afp

Što je Pariški klimatski sporazum?

- Međunarodni dokument donesen u prosincu 2015. godine koji je stupio na snagu 2016. godine. Pariški klimatski sporazum predviđa poduzimanje svih raspoloživih mjera kojima bi se zagrijavanje trebalo zadržati ispod dva Celzijeva stupnja do kraja ovog stoljeća, s time da treba težiti da porast ne bude veći od 1,5 stupnjeva, što bi omogućilo opstanak malih pacifičkih otočnih država kao što su Maldivi, Fidži, Bahami, Marshallovi Otoci i druge koje su već sad opasno ugrožene globalnim zagrijavanjem.

image

Cop27 u Egiptu

Joseph Eid/Afp

Što je dogovoreno prošle godine u Glasgowu?

- Na COP26 u Škotskoj prošle godine donesen je Glasgowski klimatski pakt, prvi globalni sporazum kojim se potpisnice obvezuju na smanjenu uporabu ugljena i smanjenje subvencija na fosilna goriva. Nadalje, više od 100 svjetskih lidera obećalo da će do kraja desetljeća zaustaviti i preokrenuti trendove u krčenju šuma i degradaciji tla, a što će biti podržano i s 19 milijardi dolara javnih i privatnih sredstava

image

Cop27 u Egiptu

Joseph Eid/Afp

Možemo li zadržati rast temperature do 1,5 stupnjeva?

- Naš se planet već zagrijao za 1,1 Celzijev stupanj u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) u svom novom izvještaju upozorio je da će, ako ne dođe do brze reakcije na velikoj skali kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova, prosječna globalna temperatura vrlo vjerojatno narasti za 1,5 Celzijevih stupnjeva u idućih 20 godina. UN i Međunarodna agencija za energiju (IEA) u odvojenim izvještajima objavljenim prošli tjedan su zaključili da je Zemlja sad na putu da se do kraja stoljeća zagrije za 2,5 Celzijevih stupnjeva.

image

Cop27 u Egiptu

Joseph Eid/Afp

Koje su glavne teme na konferenciji COP27?

- Na COP27 jedna od glavnih tema bit će financiranje pomoći zemljama koje su najpogođenije klimatskim promjenama. Na konferenciji u Kopenhagenu 2009. godine dogovoreno je da će do 2020. godine bogati godišnje izdvajati 100 milijardi dolara za pomoć najpogođenijim zemljama kako bi se prilagodile klimatskim promjenama. No, 2020. godine doseglo se 80 milijardi dolara pa je taj cilj bio pomaknut na 2022. godinu. No, ni ove godine cilj nije ispunjen, ali se očekuje da će se to konačno dogoditi 2023. godine.

image

Cop27 u Egiptu

Joseph Eid/Afp

Što je gubitak i šteta?

- Ključne riječi na COP27 bit će gubitak i šteta, a to se odnosi se na klimatske utjecaje kojima su neke zemlje trenutno izložene, ali kojima se ne mogu prilagoditi, osobito siromašne države koje su najmanje pridonijele globalnom zatopljenju. Primjerice, nužno je osigurati sredstva za više od 30 milijuna ljudi u Pakistanu raseljenih zbog katastrofalnih poplava. Ili financirati preseljenje zajednica na Fidžiju dalje od obala koje su pod vodom zbog porasta mora. - Jedan od najvažnijih ciljeva COP27 jest dovršenje dizajna Santiago Mreže za gubitke i štete: svakako želimo unaprijediti rasprave o financiranju za zemlje u razvoju i zajednice koje su sve ranjivije na klimatske promjene koje se ubrzavaju - rekla je Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja koja će biti voditeljica stručne delegacije RH na COP27.

image

Cop27 u Egiptu

Joseph Eid/Afp

Što zastupa Europska unija?

- EU želi služiti kao primjer u predvođenju svjetske borbe protiv klimatskih promjena. - EU i dalje inzistira na visokoj ambiciji i ciljevima da do 2030. godine smanji emisiju stakleničkih plinova za 55 posto. Pri tome je krajnji cilj postići klimatsku neutralnost do 2050. godine. U EU smo od Glasgowa napravili nekoliko velikih koraka naprijed prema novom europskom zakonodavstvu u sklopu paketa ‘Fit for 55%‘, odnosno spremni za 55%. Hrvatska će se na COP27 držati toga narativa EU - objasnila je Dunja Mazzocco Drvar.

image

Cop27 u Egiptu

Joseph Eid/Afp

Kako će rat u Ukrajini utjecati na COP27?

- U ovom trenutku nije poznato hoće li Rusija uopće imati svoju delegaciju na konferenciji. To je veliki udarac pregovorima u borbi protiv klimatskih promjena jer je Rusija najveći svjetski izvoznik fosilnih goriva. Nedavni napredak u borbi protiv klimatskih promjena, iskovan na summitu COP26 u Glasgowu prošle godine, doživio je udarac, smatra Antony Froggatt iz londonske analitičke grupe Chatham House.

- Ono što smo vidjeli u Glasgowu bilo je okupljanje na vrlo pozitivan način zemalja koje žele poduzeti korake u vezi s klimatskim promjenama, razvoj koalicija - zajedničkih, velikih koalicija, ali i bilateralnih inicijativa kao što su SAD i Kina koje predlažu novi program rada za rješavanje klimatskih promjena. I nešto od te dobre volje je nestalo. Ne radi se samo o Rusiji. Vidimo da se Kina povukla iz tog aranžmana sa SAD-om kao rezultat napetosti oko Tajvana - rekao je za Glas Amerike Antony Froggatt.

image

Cop27 u Egiptu

Joseph Eid/Afp

Kako je ruska invazija utjecala na zelenu tranziciju?

- Energetska kriza izazvana ruskom invazijom na Ukrajinu vjerojatno će ubrzati, a ne usporiti globalni prelazak s fosilnih goriva na tehnologije poput vjetra, solarne energije i električnih vozila, objavila je Međunarodna agencija za energiju (IEA) u svom redovitom godišnjem izvještaju (World Energy Outlook). Dok su neke zemlje ove godine trošile više fosilnih goriva, poput ugljena, kao odgovor na nestašicu prirodnog plina uzrokovanu ratom u Ukrajini, očekuje se da će taj učinak biti kratkotrajan, smatra IEA koja u svom izvještaju predviđa globalne energetske trendove do 2050. godine. Prvi put dosad ta agencija predviđa da će globalna potražnja za svim vrstama fosilnih goriva dosegnuti vrhunac u bliskoj budućnosti. IEA predviđa da će potražnja ugljena pasti u sljedećih nekoliko godina, potražnja za prirodnim plinom dosegnut će limit do 2030., a potražnja za naftom smanjit će se sredinom sljedećeg desetljeća.

image

Cop27 u Egiptu

Joseph Eid/Afp
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. siječanj 2023 18:58