Novi francuski predsjednik François Hollande, kako je i obećao, pokušat će uvjeriti ostale lidere Europske Unije koji se danas okupljaju na neformalnom sastanku u Bruxellesu da je za obuzdavanje krize eura nužno zajedničko izdavanje obveznica, a upoznat će ih i sa svojim prijedlozima kako pokrenuti ekonomski rast. Kada je riječ o euroobveznicama, podršku može očekivati od talijanskog premijera Maria Montija i britanskog premijera Davida Camerona.
Zajedničke obveznice
Međutim, ključno je pridobiti njemačku kancelarku Angelu Merkel. Ona se do sada snažno opirala zajedničkim obveznicama s argumentom da bi to svim zemljama eurozone, pa i onima u krizi, omogućilo zaduživanje po prihvatljivoj kamatnoj stopi, a time smanjilo poticaj da proračun drže pod kontrolom.
Pored toga, zajedničke bi obveznice povećale cijenu zaduživanja za Njemačku koja je sada vrlo niska. Kako se čini, Hollandeu zasad polazi za rukom nakana da osujeti program štednje Angele Merkel i izgradi savezništvo za svoju agendu.
Očekuje se da će Francuska tražiti i veću ulogu Europske središnje banke u rješavanju krize, uključujući izravno kreditiranje države. To je trenutačno zakonom zabranjeno, a sama najava takve ideje, piše Spiegel, za Njemačku predstavlja ‘crvenu krpu’. Svoj plan, naravno, ima i Angela Merkel.
Nakon sastanka lidera G-8 proteklog vikenda, poručila je da se neće ustručavati ući u konflikt s Hollandeom, ističući da su različite pozicije sastavni dio dobre suradnje u EU. Za sada nema naznaka da će Berlin promijenti svoju poziciju. Glasnogovornik vlade odbio je Hollandeov poziv za izdavanje euroobveznica, uz objašnjenje da “to nije primjerena mjera za borbu protiv sadašnje krize”.
Ustupci i kompromis
Njemačka i dalje inzistira na strukturnim reformama kao preduvjetu za ekonomski rast. No, sve je više zemalja koje za reforme više nemaju strpljenja i svrstavaju se u francuski tabor.
- Smisao je naći razumno rješenje. To je način na koji ja radim, a taj osjećaj imam i za francuskog predsjednika - kazala je Merkel. Ako žele postići kompromis, oboje će morati napraviti neki ustupak. Konačan rezultat sigurno će biti ‘nešto između’, kao što je to uvijek bilo u premošćivanju europskih razlika. Prema dostupnim informacijama, Merkel ne planira postići konačni dogovor o strategiji eura prije francuskih parlamentarnih izbora, 10. i 17. lipnja.
“Kompromis je izgledan neposredno prije summita EU, krajem lipnja”, piše Spiegel. U njemačkoj vladi očekuju da će izbore dobiti Hollandeovi socijalisti, što smatraju boljom opcijom nego da se u parlamentu suprotstavlja s konzervativcima. Do tada će biti poznati i rezultati grčkih izbora, koji su najveća briga europskih lidera. Grcima su poslali jasnu poruku: da na izborima glasuju i o poziciji svoje zemlje u eurozoni.
Ostanak u eurozoni
No, u nastojanju da smire grčku dramu, analitičari očekuju da bi iz Bruxellesa mogla biti odaslana i poruka iz koje će se nazirati obećanje da će međunarodna zajednica Grcima produžiti rokove za ispunjavanje fiskalnih ciljeva na godinu ili dvije. Svi su scenariji mogući, pa i onaj da Grčka, makar još neko vrijeme, ostane u eurozoni.
Tri moguća scenarija za rješavanje grčke ekonomske krize
Uspješan kompromis
Europska Unija odlučuje da će Grčkoj ponuditi nešto lakše uvjete i produljava joj ispunjavanje dogovorenih fiskalnih ciljeva za godinu ili dvije. Nakon izbora 17. lipnja političke stranke u Grčkoj sastavljaju vladu koja je spremna na suradnju s čelnicima eurozone, prihvaća blago popuštanje i nastavlja s programom štednje. Makar privremeno, završava još jedna grčka drama. Političari eurozone šalju snažan signal ulagačima da će monetarna unija preživjeti i nude kredibilan plan za opstanak eura. To uključuje i garantiranje svih za svačije dugove. Pritom je manje važan način na koji će se to realizirati: kroz euroobveznice, plave obveznice, amortizacijski fond ili nešto četvrto. Tržišta se smiruju i zaustavlja širenje financijske zaraze na druge zemlje.
Paralelna valuta
Najbolja opcija za Grčku, prema ocjeni analitičara Deutche banke, jest uvođenje paralelne valute geuro. To je srednje rješenje koje znači da “trojka” (EU, MMF i ECB) djelomično obustavlja pomoć: pomaže servisiranje dugova, ali ne i financiranje proračuna. Manjak gotovine u eurima grčke bi vlasti nadoknadile izdavanjem zadužnice kojima bi svojim kreditorima jamčile plaćanje čim budu dostupni svježi euri. Do tada bi kreditori mogli koristiti zadužnice za podmirivanje svojih računa i taj bi instrument služio kao paralelna valuta. On bi snažno deprecirao i njegova vrijednost u odnosu na euro bila bi oko 50 posto manja. Većina domaćih proizvoda, usluga i plaće podmirivale bi se u devalviranim geurima, izvozni sektor smanjio bi svoje cijene u eurima i time povećao konkurentnsot. Glavni ekonomist banke Thomas Mayer smatra da bi geuro omogućio grčkim vlastima da uravnoteže proračun bez pomoći i izbjegne strogi program štednje na kojem se bazira dogovor s “trojkom”. Nakon toga, uz pomoć fiskalne politike i strukturnih reformi mogla bi stabilizirati geuro i osigurati povratak na euro.
Kaos i hiperinflacija
Nakon izbora u Grčkoj ni ovaj put nije moguće formirati vladu ili je sastavljaju stranke koje se protive mjerama štednje i reformama dogovorenim s međunarodnom zajednicom. Trojka obustavlja isplatu nove tranše kredita, vlada više nema novca za plaće i mirovine, a ECB prestaje financirati banke, što znači njihov kolaps. Vlasti u Ateni nemaju izbora, nego donose odluku o uvođenju nove/stare valute drahme i u nju denominiraju sve domaće ugovore.
Tiskanje i distribucija nove valute traje mjesecima, a do tada se koriste bonovi i različite strane valute.
U svakodnevni život vraća se robna razmjena, a sve manje ljudi uopće ima posao. Vlasti u potpunosti koriste svoj monetarni suverenitet i tiskaju novac pa zemlju zahvaća i hiperinflacija. Nakon višegodišnjeg kaosa i snažnog pada životnog standarda, Grčka se na tržištu pojavljuje s jeftinijim proizvodima i uslugama i polako kreće njezin povratak u život.