Stéphane Séjourné

Deficit s Kinom lani je bio 350 milijardi eura. Vrijeme je da damo prednost europskim proizvodima!

Sada je vrijeme da Europa proizvede više, a prije svega više strateških proizvoda

Airbus A350, primjer vrhunskog putničkog aviona koji je nastao u suradnji više europskih država.

 Ian Hogg/alamy/profimedia/Ian Hogg/alamy/profimedia
Sada je vrijeme da Europa proizvede više, a prije svega više strateških proizvoda

Godina 2026. započela je u svijetu za koji nismo smatrali da ga ponovno vidimo. Svijet u kojem vladaju odnosi moći.

Carine, goleme subvencije, ograničenja izvoza, povrede intelektualnog vlasništva – međunarodno tržišno natjecanje nikad nije bilo tako nepošteno. Budući da se pravila trgovine redefiniraju, više nemamo izbora.

Bez ambiciozne, učinkovite i pragmatične industrijske politike europsko gospodarstvo može biti samo igralište za svoje konkurente. Rizici su odmah iza ugla: ugrožavanje naših vodećih industrija i našeg znanja i iskustva; smanjenje globalnog otiska industrijske proizvodnje u Europi; dovodi do postupnog pretvaranje našeg kontinenta u proizvodni pogon za vanjske sile.

Ne smijemo dopustiti da se to dogodi.

Konkurentnost

Zbog toga je Europska komisija već više od godinu dana, zajedno s vodećim europskim poduzećima, ponovno stavila konkurentnost u središte europskog geopolitičkog programa. Zajedno činimo sve što je u našoj moći kako bismo poboljšali pristup naših industrija energiji, sirovinama, ulaganjima, vještinama i, naravno, našem tržištu s 450 milijuna potrošača.

Međutim, to nije dovoljno. Brojke govore same za sebe. Na primjer, samo prošle godine Europska unija zabilježila je rekordni trgovinski deficit od 350 milijardi eura u odnosu na Kinu.

Što možemo učiniti?

Naš se odgovor može sažeti u tri riječi koje se mogu razumjeti na svim jezicima diljem svijeta: „proizvedeno u Europi”. Kina ima program „Made in China”, Amerikanci imaju slogan „Buy American”, a većina drugih gospodarskih sila ima slične zamisli kojima se daje prednost vlastitoj strateškoj imovini. Zašto ne bismo to učinili?

Sada je vrijeme da Europa proizvede više, a prije svega više strateških proizvoda. Kako bismo osigurali svoju gospodarsku sigurnost, moramo podupirati naše ključne lance vrijednosti i smanjiti njihov rizik.

Mi, kao gospodarski i politički čelnici, moramo zajednički učiniti ono što nikad nismo pokušali prije, uglavnom zbog straha, ideologije ili navike. Moramo jednom zauvijek uspostaviti istinsku europsku preferenciju u našim strateški najstrateškijim sektorima. Temelji se na vrlo jednostavnom načelu: kad god se koriste europska javna sredstva, ona moraju doprinijeti europskoj proizvodnji i kvalitetnim radnim mjestima.

‘Europski način‘

Bez obzira na to je li riječ o javnoj dražbi, izravnoj državnoj potpori ili bilo kojem drugom obliku financijske potpore, poduzeće korisnik morat će proizvoditi znatan dio svoje proizvodnje na europskom tlu. Naravno, tu logiku moramo primijeniti i na izravna strana ulaganja.

A primjenjivat ćemo ga „na europski način”. To znači bez birokracije i vodeći računa o tome da se prije ispitivanja gospodarskih učinaka uključe naši pouzdani međunarodni partneri i poštuje međunarodno pravo.

U duhu našeg DNK-a osigurat ćemo nužnu ravnotežu između očuvanja otvorenosti Europe prema njezinim pouzdanim partnerima, ali i promicanja naših interesa osiguravanjem jednakih uvjeta u odnosu na naše konkurente, podupiranjem i zaštitom naše industrije, našeg intelektualnog kapitala, naše radne snage i naših vrijednosti.

To je razlog koji ćemo braniti u svakoj inicijativi, počevši od Akta o industrijskom ubrzavanju, koji će Komisija uskoro predstaviti.

Taj akt nije samo još jedan zakonodavni akt, već je akt o ekonomskoj neovisnosti, izravna provedba Draghijeva izvješća i poziv na jasno davanje prednosti svima koji odaberu Europu.

Stéphane Séjourné, izvršni potpredsjednik Europske komisije zadužen za prosperitet i industrijsku politiku i predvodnici europske industrije: 1141 izvršni direktor, voditelj poduzeća i sindikalist, uključujući:

Lorenzi Stefano, izvršni direktor 3SUN SRL

Alessandro Banzato, izvršni direktor Acciaierie Venete SpA

Ben Smith, izvršni direktor Air France KLM Group

Guillaume de Goys, izvršni direktor ALUMINIUM DUNKERQUE

Geert Van Poelvoorde, izvršni direktor ArcelorMittal Europe

Paolo Merloni, izvršni direktor Ariston Group

Gutiérrez Macarena, izvršni direktor Atlantic Copper, S.L.U.

Yann Vincent, izvršni direktor Automotive Cells Company- ACC

Nicolas Dufourcq, izvršni direktor Bpifrance

Javier Martinez Ojinaga, izvršni direktor CAF (Construcciones y Auxiliar de Ferrocarriles)

Jorge Cazorla Pujalte, izvršni direktor CELSA GROUP

Christian Koetz, izvršni direktor Continental AG

Stephan Patrick, izvršni direktor Tahy Duravit AG

Paolo Pompei, izvršni direktor Nokian Tyres Plc

José Luis Blanco, izvršni direktor Nordex SE

Mads Krogsgaard Thomsen, izvršni direktor Novo Nordisk Foundation

Ester Baiget, izvršni direktor Novonesis

Guido Janssen, izvršni direktor Nyrstar Netherhlands (Holdings) B.V.

Nicolas Maes, izvršni direktor Orano

Marie Jaroni, izvršni direktor Thyssenkrupp Steel Europe AG

Philipp Schlüter, izvršni direktor TRIMET Aluminium SE

Livio Magni, izvršni direktor Pirelli Europe

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
05. lipanj 2026 23:34