Jutarnji doznaje: Ovo su države koje su ‘spustile rampu‘ Srbiji!

Usprkos velikom pritisku s najviših razina iz Europske komisije, iz nekih velikih država članica i iz ureda Predsjednika Europskog vijeća Antonia Coste, Srbiji ostaje blokiran put prema EU. Na sastanku stalnih predstavnika u srijedu u Bruxellesu najmanje devet država članica se kategorički izjasnilo protiv otvaranja klastera 3 sa Srbijom. Otvaranje poglavlja iz tog klastera je na čekanju skoro pet godina. Dakle, više od četiri i pol godine Srbija nije otvorila ni jedno jedino poglavlje, pa su je na putu prema EU pretekle, osim Crne Gore, i Albanija koja je otvorila sva poglavlja.

Kako saznaje Jutarnji list iz diplomatskih izvora, protiv su bile Nizozemska, Belgija, Finska, Švedska, Bugarska, Hrvatska, Estonija, Litva i Luksemburg. „Načelno“ protiv su bile i Danska i Latvija.

Nakon rasprave zaključeno je da ne postoji konsenzus među zemljama članicama te da se ova poglavlja sa Srbijom neće otvoriti do daljnjega. Za odluke u procesu proširenja potrebna je suglasnost svih članica i, kako je tako veliki broj protiv, i toliko kategorički, teško da će ovo pitanje ponovno biti na dnevnom redu ovoga mjeseca.

Aleksandar Vučić

Gent Shkullaku/afp/profimedia

Ova odbijenica Vijeća težak je poraz i za Europsku komisiju koja je pripremila prepozitivnu ocjenu reformi u Srbiji, što je iritiralo neke zemlje članice.

Europska komisija je, u pokušaju pomoći Aleksandru Vučiću, pripremila izrazito pozitivnu ocjenu o ispunjavanju uvjeta od strane Srbije za otvaranje poglavlja iz ovog klastera. U tom izvješću, u koji je imao uvid i Jutarnji list, čak se navodi u nekim pitanjima da je Srbija napravila i više nego na što se obvezala.

Ova ocjena Europske komisije, uz ogradu da se radi isključivo o pitanjima u kojima je Srbija nazadovala i gdje je zatražen napredak, u suprotnosti je s onime što je nedavno dolazilo u dokumentima Komisije, ali i od nekih skeptičnih država članica.

Ono što je najviše iritiralo neke zemlje članice jest način na koji Europska komisija predstavlja „poboljšanje“ usklađivanja Srbije sa stavovima EU u vanjskoj politici. „S 3. srpnja 2026. razina usuglašavanja Srbije sa stavovima EU oko Zajedničke vanjske i sigurnosne politike iznosi 63 posto, i vidljivo je poboljšanje s 46 posto u 2022., kada je bila rekordno niska“, kaže se u „informacijskom papiru“ Europske komisije. Ovakva sugestivna ocjena Komisije nekim je zemljama problematična jer su sve druge zemlje regije 100 posto usklađene s EU oko vanjske politike, a Komisija i Predsjednik Europskog vijeća se za njih uopće ne zalažu, pogotovo ne koliko za Srbiju. S druge strane, ovo „usklađivanje“ ne odnosi se na ono najbitnije, na sankcije protiv Rusije i Bjelorusije.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i Aleksandar Vučić

Ludovic Marin/Afp

Države članice koje su bile protiv otvaranja poglavlja sa Srbijom, prema diplomatskim izvorima, kao glavne su razloge spominjale probleme s vladavinom prava, suradnju s Rusijom, pritiske na medije i općenito odnos Srbije prema EU.

Za razliku od Europske komisije, koja po svaku cijenu želi pomoći vlastima u Srbiji, prema toj je zemlji izuzetno kritičan Europski parlament. To je potvrđeno i u rezoluciji izglasanoj u srijedu na plenarnoj sjednici. Tekst rezolucije pripremio je SDP-ov zastupnik iz Hrvatske Tonino Picula, koji je izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju. To je izvješće usvojeno s 468 glasova za, 116 protiv, a 79 zastupnika ostalo je suzdržano.

- Dok vlasti u Srbiji i dalje predstavljaju članstvo u EU kao svoj strateški cilj, postupci njezina političkog vodstva često to ne potvrđuju. Napredak Srbije u ostvarivanju reformi važnima za napredak prema članstvu u EU značajno se usporio. U nekoliko ključnih područja, posebno u vladavini prava, došlo je i do nazadovanja - rekao je Picula.

I Parlament se protivi otvaranju klastera 3, a traži čak i zamrzavanje sredstava EU za Srbiju.

Iako su Europski parlament i Europska komisija različite institucije EU, svaka sa svojom posebnom ulogom, ipak je neugodno kada postoje tako oprečni stavovi oko temeljnih pitanja u odnosima prema Srbiji. Dok je Europski parlament izuzetno kritičan, strukture u Komisiji koje se bave proširenjem favoriziraju Srbiju i pokušavaju progurati otvaranje pregovaračkih poglavlja zanemarivši realno stanje na terenu u toj zemlji sa statusom kandidata. To su prepoznale mnoge zemlje članice koje ne žele popustiti, pa su u srijedu odbacile preporuku Komisije za otvaranje klastera 3 sa Srbijom.