<<< NOVO 17:30 Ukrajina je u subotu odbacila poziv francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da "ne ponižava" Rusiju u ime diplomacije te kazala da nema smisla pregovarati dok se ruske vojne snage ne povuku.
Macron, koji održava dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od ruske invazije 24. veljače, u petak je ponudio posredovanje u ratu, upozorivši da ne treba ponižavati Moskvu kako bi vrata diplomatskog rješenja sukoba ostala otvorena.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba na Twitteru je odlučno odbacio Macronovu logiku, kazavši da takvi pozivi "mogu poniziti samo Francusku i bilo koju drugu zemlju koja uputi takav poziv".
"Rusija ponižava samu sebe, a bolje bi bilo da se svi usredotočimo na to kako Rusiju postaviti na njezino mjesto. To će nam donijeti mir i spasiti živote", rekao je.
Na pitanje o ponudi o posredovanju savjetnik ukrajinskog predsjednika Mikhailo Podoljak je odgovorio: "Dok ne dobijemo oružje u punoj količini, dok ne ojačamo svoju poziciju i dok ne potisnemo ruske vojne snage što je dalje moguće od granica Ukrajine, nema smisla voditi pregovore."
Ukrajina, koja tvrdi da je Rusija dosad okupirala oko 20 posto ukrajinskog teritorija sada dobiva više oružja od Zapada.
"Naše oružane snage spremne su za korištenje novoga oružja... i mislim da možemo krenuti u novu rundu pregovora s ojačane pozicije", rekao je u petak David Arakamia, ukrajinski zastupnik i član pregovaračkog tima.
Među ostalim, Sjedinjene Države će Ukrajini dati precizne raketne sustave HIMARS koji će njezinim borcima omogućiti ciljanje ruskih položaja s veće udaljenosti.
12:00 - Japanski premijer Fumio Kishida sklon je sudjelovanju na samitu čelnika NATO-a potkraj lipnja kako bi potaknuo koordinaciju sa Zapadom u pogledu ruske invazije na Ukrajinu, objavila je novinska agencija Kyodo News citirajući neimenovane vladine izvore.
Taj bi potez obilježio neobično agresivni stav za japanskog čelnika, premda je Kishida više puta osudio Rusiju zbog kako je rekao "ratnog zločina" protiv Ukrajine.
Svoju akciju Moskva naziva posebnom vojnom operacijom.
U prošlosti su japanski čelnici zadržavali oprezan stav u odnosima s Rusijom dok su dvije države raspravljale zbog teritorijalnih sporova koji traju desetljećima.
Vladin glasnogovornik rekao je da dužnosnici neće moći komentirati izvješće agencije Kyodo prije ponedjeljka.
Samit NATO-a održava se 29. i 30. lipnja u Madridu, što će se vjerojatno vremenski poklopiti s kampanjom uoči izbora u Japanu 10. srpnja.
Konačnu odluku Kishida će donijeti kasnije, uzimajući u obzir političku situaciju prije izbora za gornji dom, rekli su vladini izvori a prenio Kyodo.
NATO je na samit pozvao Japan, zajedno s Australijom, Novim Zelandom i Južnom Korejom, kao svoje partnere u azijsko-pacifičkoj regiji.
Kishidina prisutnost na samitu bila bi pozdravljena kao slanje snažne poruke međunarodne solidarnosti u vezi s ukrajinskom krizom, rekli su izvori, a prenio je Kyodo.
11:00 - Pod ukrajinskom kontrolom sada je 50 posto Severnodonjecka, ključnog grada u regiji Luhansk, tvrdi Sergej Gaidai. Prema riječima guvernera, Ukrajinci su vratili 20 posto teritorija.
- Rusi su držali većinu grada, ali sada se povlače. Strašno pate, imaju ogromne gubitke - rekao je Gaidai za nacionalnu televiziju.
9:15 - Ukrajinske obavještajne službe u komunikaciji su sa zarobljenim borcima iz čeličane Azovstal, rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Denis Monastriskij.
- Preko tih ljudi (obavještajaca) saznali smo sve u uvjetima u kojima se nalaze, kako ih hrane i slično... Kijev čini sve da osigura njihovu slobodu - rekao je.
Iz čeličane u Mariupolju predalo se oko 2000 boraca.
9:00 -Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihailo Podoljak rekao je da bi rat s Rusijom mogao trajati i do pola godine.
"Ovo bi se moglo odužiti još dva do šest mjeseci", rekao je predsjednikov savjetnik Podoljak u intervjuu za oporbeni ruski portal Medusa kasno u petak. Rekao je da je ključni faktor u trajanju rata količina zaliha oružja, a drugi je čimbenik raspoloženje u Europi, Ukrajini i Rusiji koje bi se moglo promijeniti tijekom vremena.
Mirovnih pregovora bi moglo biti samo kad bi se situacija na terenu promijenila i kad Rusija više ne bude smatrala da može diktirati uvjete.
Upozorio je da teritorijalni ustupci Rusiji neće okončati rat. Neki gradovi, poput Mariupolja i sada Sjeverodonjecka u kojima se vode najžešće borbe, zapravo više ne postoje, rekao je.
Podoljak je ruske gubitke do sada procijenio na ukupno 80.000 ljudi. To uključuje mrtve i ranjene iz redovne vojske, separatista i pripadnike plaćeničkih snaga Wagnera.
Rekao je da su nakon katastrofalne početne faze rata za Moskvu, s do 1000 mrtvih u ratu dnevno, sadašnji gubici ruskih i ukrajinskih vojnika "usporedivi".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij nedavno je naveo ukrajinske gubitke na do 100 mrtvih i 500 ranjenih dnevno.
8:55 - Dvojica Reutersovih novinara su ranjena, a vozač je ubijen u petak nakon što je njihovo vozilo zapaljeno dok su pokušavali doći do Sjeverodonecka iz područja pod kontrolom proruskih separatista.
Ruski vojnici također su pokušali napredovati prema Lisičansku, preko rijeke Severskij Donjec, ali su zaustavljeni, rekao je glavni stožer ukrajinske vojske.
U susjednoj pokrajini Donecku, ruske snage bile su samo 15 km izvan grada Slavjanska, rekao je regionalni guverner Pavlo Kirilenko Reutersu.
Doneck neće brzo pasti, ali treba više oružja kako bi držao napadače na udaljenosti, rekao je Kirilenko.
Moskva kaže da će zapadno oružje doliti "ulje na vatru", ali neće promijeniti tijek onoga što naziva "posebnom vojnom operacijom" za razoružavanje Ukrajine i oslobađanje od opasnih nacionalista.
Rusija kontrolira oko petinu zemlje, od čega je otprilike polovica zauzeta 2014., a ostatak je zauzet od početka invazije 24. veljače.
Za obje strane, masivni ruski napad na istoku zadnjih tjedana bio je jedna od najsmrtonosnijih faza rata, a Ukrajina je rekla da gubi 60 do 100 vojnika svaki dan.
Moskva je polako, ali stabilno napredovala, pritišćući ukrajinske snage unutar džepa u pokrajinama Luhansku i Donecku, ali ih nije uspjela opkoliti.
Kijev se nada da će rusko napredovanje dovoljno iscrpiti moskovske snage da Ukrajina sljedećih mjeseci ponovno vrati teritorij.
Rat je razorno utjecao na globalno gospodarstvo, posebno na siromašne zemlje uvoznice hrane. Ukrajina je jedan od vodećih svjetskih izvora žitarica i jestivog ulja, ali te su opskrbe prekinute zatvaranjem njezinih crnomorskih luka, s više od 20 milijuna tona žitarica koje su ostale u silosima.
Zamjenik glavnog tajnika UN-a za humanitarna pitanja i koordinator hitne pomoći Martin Griffiths u petak je završio dvodnevne "iskrene i konstruktivne razgovore" s ruskim dužnosnicima u Moskvi o olakšavanju izvoza ukrajinskog žita iz crnomorskih luka, rekao je glasnogovornik UN-a.
Razgovori su uslijedili u trenutku kada je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres pokušavao posredovati u onome što on naziva "paket dogovora" za nastavak ukrajinskog izvoza hrane i ruskog izvoza hrane i gnojiva.
Kijev i njegovi saveznici okrivljuju Moskvu za blokadu luka koje je Ukrajina minirala kako bi spriječila ruski amfibijski napad, a Putin okrivljuje zapadne sankcije.
8:00 - Ukrajinski dužnosnici priopćili su u subotu da su oslobodili dio Severodonjecka koje su ruske snage zauzele u velikim borbama koje traju već tjednima. Sergej Gaidai, guverner oblasti Luhansk, za nacionalnu televiziju je rekao da su Ukrajinci vratili 20 posto teritorija grada koji je ključan za cijelu oblast.
- Nije bilo realno da će nas pregaziti u dva tjedna. Sada čekamo oružje sa Zapada koje će nam pomoći da njihovu artiljeriju pomaknemo na sigurnu udaljenost. Vjerujte mi, kada se taj dan dogodi, oni će samo bježati - rekao je Gaidai.
Ove tvrdnje još su neprovjerene, ali Reutersovi novinari rekli su da mogu potvrditi da Ukrajinci još uvijek imaju pod kontrolom veći dio grada.
Ukrajinska vojska priopćila je u subotu da je Rusija pojačala svoje snage i da je upotrijebila topništvo za izvođenje "jurišnih operacija" u gradu.
No, ruske snage povukle su se nakon neuspjelih pokušaja napredovanja u obližnjem gradu Bahmutu čime bi prekinule pristup Sjeverodonecku, stoji u priopćenju.