RIZNICA VAŽNIH RUDA

Dok oni postaju tržište budućnosti, Njemačka, EU i Zapad sve su prespavali: No ne i Kina...

Latinska Amerika u svjetlu kriza dobiva na značaju kao tržište i riznica važnih ruda

Luka u Buenos Airesu

 Luis Robayo/Afp/Profimedia/Luis Robayo/Afp/Profimedia

Kancelar Olaf Scholz je prije nekoliko tjedana na samit G7 pozvao argentinskog predsjednika Alberta Fernandeza, i to je iz ugla Berlina bio važan potez za zbližavanje s bitnom južnoameričkom zemljom. Ali, za Zapad je loša vijest da Argentinu zapravo više privlači grupa zemalja BRIKS, koja se za sada sastoji od Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike, piše Deutsche Welle.

image

Olaf Scholz i Alberto Fernandez

Markus Schreiber/Afp

Članstvo Argentine bi za tu grupu zemalja značilo više od poliranja imidža i to usprkos argentinskim problemima kao što su inflacija i siromaštvo. Argentina raspolaže velikim zalihama litija, koji je neophodan za električna vozila. Kraće rečeno: Argentina kao tržište budućnosti upravo traži novi smjer.

Čekajući izbore u Brazilu

„Vjerujem da njemačka Vlada čeka izbore u Brazilu i nada se porazu predsjednika Jaira Bolsonara. Nadam se da će se onda brzo pokrenuti aktivnosti jačeg vrbovanja Latinske Amerike", kaže za DW Carl Moses, ekonomski stručnjak koji živi u Argentini.

image

Rudnik litija

Aizar Raldes/Afp

Trenutno su zamrznuti pregovori Europske unije i Mercosura – ekonomske zajednice Brazila, Argentine, Paragvaja, Urugvaja i Venecuele. Sporazum je bio spreman za potpisivanje, ali su ga Europljani zaustavili.

Razlog je politika krčenja i eksploatacije amazonske prašume, koju provodi brazilski desničarski predsjednik Bolsonaro. Njegov protukandidat, ljevičar Lula da Silva, koji je već bio predsjednik Brazila od 2003. do 2011,, obećava u predizbornoj kampanji zaustavljanje uništavanja prašume.

Međutim, ako Bolsonaro pobijedi, Europljani će se naći u slijepoj ulici. Kritičari ih ionako optužuju za već propuštenu šansu, jer se potpisivanjem sporazuma mogao izvršiti pritisak na Bolsonara.

Njemačka šefica diplomacije još nije bila u Latinskoj Americi

Do sada je nova njemačka vlada okretala leđa Latinskoj Americi. Šefica diplomacije Annalena Baerbock iz Zelenih nije bila u tom dijelu svijeta od dolaska na dužnost. Uzmu li se u obzir globalne promjene na svjetskim tržištima te njemačka glad za sirovinama kao što su litij i zemni plin, vidi se da je potrebno prilagođavanje strategije za Latinsku Ameriku.

image

Annalena Baerbock

John Macdougall/Afp

Na pitanje DW-a, iz Ministarstva vanjskih poslova je došao odgovor: „Godine 2019. je Ministarstvo pokrenulo Latinoameričko-karipsku inicijativu (LAK). Vlada tu inicijativu vidi kao osnovu za vanjskopolitičko djelovanje u regiji.“

Ta strategija, dakle, potiče iz vremena prije pandemije i napada Rusije na Ukrajinu. Od tada se, međutim, mnogo toga promijenilo. Cilj navedene inicijative je, prema navodima iz Ministarstva, jačanje i intenziviranje partnerska suradnje, zajednice vrijednosti i razmjena s latinoameričkim demokracijama. „Njemačka Vlada se obvezala ciljevima koalicijskog ugovora i namjerava proširiti svoj angažman polazeći od LAK-inicijative, kako bi društvima u regiji pomogla u borbi protiv populizma, autoritarnih pokreta i diktatura."

Nova situacija, novi kompromisi

Nova situacija je već prisilila vladajuću koaliciju u Berlinu da zaobiđe neka načela. Recimo, povećan je uvoz ugljena iz Kolumbije, iako je utjecaj rudarenja na tamošnje autohtono stanovništvo u najmanju ruku sporan. Prije embarga na ruski ugljen, to je bilo nezamislivo.

image

Olaf Scholz i Alberto Fernandez

Markus Schreiber/Afp

Osim političkog smjera, nedostaje i ekonomska strategija. Njemačka podržava mirovni proces u Kolumbiji milijunskim sumama za nevladine organizacije, Komisiju za istinu i Mirovni institut, ali taj angažman nije popratila ciljanim ekonomskim inicijativama.

Posljedice su vidljive: Kina je između 2016. i 2021. povećala svoj izvoz u Kolumbiju sa 8,8 milijardi eura na 15 milijardi. Njemački izvozni brojevi u istom periodu stagniraju – sa 1,4 milijarde izvoz u Kolumbiju se neznatno povećao na 1,6 milijardi eura, piše Deutsche Welle.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2022 00:47