Latinska Amerika je zajedno s SAD-om već tjednima epicentar pandemije koronavirusa. Ali svako pravilo ima svoj izuzetak, a u ovom slučaju je to - Urugvaj. U usporedbi s mnogim drugim latinskoameričkim državama, ova mala zemlja se može pohvaliti odličnim rezultatima, piše Deutsche Welle.
Prema Europskom centru za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), od 13. ožujka, kada je pandemija službeno započela, Urugvaj je imao samo 1.516 zaraza i 42 smrtna slučaja. Koju strategiju slijedi Urugvaj kako bi izbjegao krizu u kojoj se nalaze njegovi susjedi?
Stručnjaci koje je upitao DW naglašavaju da se radi različitim čimbenicima, i da, kao što je često slučaj u borbi protiv epidemija - oni nisu ograničeni samo na područje zdravstva.
„U početku je želja za nacionalnim jedinstvom bila presudna. Svi ključni akteri su se udružili kako bi se sveobuhvatno borili protiv pandemije", rekao je za DW Giovanni Escalante, predstavnik Panameričke zdravstvene organizacije u Urugvaju. Pored toga, Urugvaj je uvijek imao dobar sustav aktivnog epidemiološkog nadzora.
„Neviđeni konsenzus"
Gonzalo Moratorio, profesor na Znanstvenom fakultetu Sveučilišta Republike, rekao je za DW da „između donositelja političkih odluka, znanosti i akademskog svijeta postoji neviđeni konsenzus". To je stručnjacima za borbu protiv pandemije olakšalo rad - aspekt koji su druge države zanemarile.
Prema studiji objavljenoj prije nekoliko dana, u prva tri mjeseca pandemije u Urugvaju nije bilo više od pet karika u lancu prijenosa zaraze. U većini slučajeva, lanac prijenosa zaustavljen je poslije druge karike.
Escalante kaže da je „Urugvaj stekao ogromno i dragocjeno iskustvo u borbi protiv epidemije ospica koja se dogodila 2019." Vlasti su tada odgovorile sveobuhvatnim programom cijepljenja i uspjele situaciju dovesti pod kontrolu.
Ambiciozna zdravstvena politika
Ali epidemiološko praćenje je samo dio snažnog zdravstvenog sistema za koji oba stručnjaka vjeruju da djeluje kao živi zid. „Radi se o jednom od najotpornijih zdravstvenih sustava u Latinskoj Americi u koji se održivo ulaže već desetljećima", kaže Escalante.
Politički konsenzus o društvenom značaju takvog zdravstvenog sustava objašnjava zašto je preživio sve političke uspone i padove. „Ovdje u Urugvaju postoji mišljenje da novac za zdravstvo nije trošak, nego investicija", objašnjava predstavnik Panameričke zdravstvene organizacije.
Pored ambiciozne zdravstvene politike, velika su ulaganja i u obrazovanje i socijalnu politiku. Urugvajski socijalni sustav je u regiji uzor za oblasti kao što su briga o maloj djeci, o starijim osobama i osobama kojima je potrebna njega. Pored toga, ta zemlja je bila prva u Latinskoj Americi koja je, usprkos pandemiji, dozvolila povratak u škole.
Rijetka naseljenosti
I konačno, ali ne i najmanje bitno, demografija zemlje također igra važnu ulogu. Gonzalo Moratorio naglašava da rijetka naseljenosti u zemlji pogoduje kontroli epidemije. Koncentracija stanovništva je nešto manja od 20 ljudi po kvadratnom kilometru, dok na primjer u Hrvatskoj taj broj iznosi 75,5 a u Njemačkoj 232.
Pored toga, glavni grad Montevideo - u kome živi oko polovine od 3,5 milijuna Urugvajaca - jest „grad koji je uspio da u javnom prostoru održi ravnotežu zelenih površina i betona i asfalta".
Pravila razmaka oblikuju svakodnevni život i u Urugvaju. Disciplina stanovništva do sada je bila takva da je prisilna karantena bila nepotrebna. Međutim, i ovdje se bilježi porast usamljenosti, depresija i mentalnih bolesti.
Usprkos uspjesima, situacija se može promijeniti u svakom trenutku. „Sve dok susjedi poput Brazila ne budu u stanju pandemiju staviti pod kontrolu, suradnja na granicama ostaje još jedan prioritet", kaže Gonzalo Moratorio. Jedan od najvećih izazova je poboljšanje mogućnosti dijagnostike i upozoravanja.
Urugvaj je jedna od najmanjih zemalja u Južnoj Americi, ali i jedna od politički i ekonomski najstabilnijih. Ističe se visokom stopom pismenosti stanovništva, brojnim srednjim staležom i relativno ravnomjernom raspodjelom nacionalnog bogatstva, piše Deutsche Welle.