- Od Szczecina na Baltiku do Trsta na Jadranu spustila se željezna zavjesa - riječi su to jednog od najslavnijeg državnika svih vremena, nekadašnjeg premijera Velike Britanije Winstona Churchilla koje je izgovorio 5. ožujka 1946. u Fultonu, u američkoj saveznoj državi Missourij, pred velikom gomilom među kojom je bio i američki predsjednik Harry Truman, opisujući političke podjele koje su se stvarale diljem Europe između komunističkog istoka i zapadnih demokracija, piše The Guardian.
Ta izjava zapisana je i u dokumentu koji je nedavno otkrio povjesničar prilikom istraživanja Churchillova lika i djela, pohranjenom u arhivima Njujorškog povijesnog društva, a koji otkriva i zanimljiv detalj o tome kako je Churchill smatrao da bi Fulton mogao biti savršeno mjesto za razgovor o budućnosti Europe i isticanju poruke o svojevrsnoj verziji "Sjedinjenih država Europe".
Naime, novinar Walter Graebner trebao je osigurati Churchillove memoare za izdavača magazina 'Life', a dokument otkriva da je izdavačka kuća Time Life, koja je publicirala čuveni magazin, ponudila Churchillu da od njega naruči tri članaka te da za svaki tekst dobije 25 tisuća funti, što bi u današnjim iznosima bilo oko tri milijuna funti.
Graebner je detaljno opisao dugotrajne pregovore s Churchillom, tijekom kojih je ovaj nerijetko bio u kućnom ogrtaču, a cigara mu je gotovo uvijek bila u ustima. Ključna odluka za britanskog premijera da pristane na ponudu izdavača bila je ponuda Time Lifea da kupi neke njegove slike, a Graebner je to vidio kao savršenu priliku da izdavaču donese insajderske detalje.
Povjesničar Richard Toye sa Sveučilišta Exeter koji je otkrio ranije spomenuti dokument dok je radio na knjizi o Churchillu, ustvrdio je da je odnos nekadašnjeg britanskog premijera i Graebenera bio prisan.
- Ipak, trebate imati na umu da je Churchill držao do svojih novinarskih kontakata. Magazin Life je bio vrlo izdašan što se tiče novca kojim su htjeli platiti Churchillove memoare. On je dobio strašno puno zbog tog dogovora - kazao je Toye.
Graebner je u svojim zapisima naveo da je Churchill svoje riječi diktirao tajnicama, njih šest, koje su radile 16-satnu smjenu.
- Jedna tajnica mi je rekla da je bilo vraški teško zabilježiti sve što je Churchill pričao - navodi Graebner.
- Sjećam se da je u jednom trenutku krenuo pričati o Sjedinjenim državama Europe i pitao me je li to dobra tema za Fulton - navodi se u Graebnerovim zapisima.
- Radi se o frazi koja se često povezuje s Churchillom, ali ta fraza datira još u 1860. kada su je počeli upotrebljavati ljudi poput Victora Hugoa - objašnjava Toye za The Guardian.
No, Churchill se odlučio u Fultonu više fokusirati na sovjetsku prijetnju nego na priču o "Sjedinjenim državama Europe".
- On je shvaćao opasnost toga da ako se razbacuje brilijantnim frazama da može odaslati zbunjujuću poruku - tumači Toye.
Povjesničari se već godinama spore o tome što bi Churchill mislio o ujedinjenoj Europi ili Europskoj uniji kao takvoj. Mnogi i dalje tvrde da bi on bio za to, a činjenica da je Churchill pomišljao na iznošenje ideje o "Sjedinjenim državama Europe" u onome što je opisano kao njegov najvažniji poslijeratni govor, mogla bi učvrstiti takav dojam. On je, kako navodi Guardian, ovu ideju u konačnici i iznio, ali nekoliko mjeseci kasnije u Zürichu, u govoru koji nije imao ni približan odjek poput onoga u Fultonu.
- On je bio za europsku integraciju, ali uz Britaniju koja s dobronamjernim smiješkom to promatra sa strane, zaključio je povjesničar Toye.