Predstavnik španjolske vlade u Kataloniji ispričao se u petak zbog nasilja nacionalne policije prema prosvjednicima koji su pokušavali glasati na zabranjenom referendumu u nedjelju, javljaju mediji.
"Kad sam vidio te snimke i nakon što sam saznao kako je policija udarala ljude i gurala ih, ne mogu nego izraziti žaljenje i ispričati se zbog ponašanja policajaca koji su intervenirali", rekao je Enric Millo u televizijskom intervjuu.
Prva je to isprika nekog vladinog dužnosnika zbog sukoba i mogla bi biti shvaćena gestom pomirenja prema katalonskim čelnicima, koji planiraju unilateralno proglašenje neovisnosti regije o Španjolskoj.
Policijska akcija, u kojoj je prema katalonskim zdravstvenim vlastima oko 900 ljudi ozlijeđeno, osudile su skupine za ljudska prava kao prekomjernu upotrebu sile prema civilima.
Dužnosnik katalonske vlade objavio je u petak da će se regionalni parlament oglušiti na zabranu španjolskog suda i u ponedjeljak održati raspravu koja bi mogla dovesti do proglašenja neovisnosti.
To je prvi jasni odgovor katalonske vlade na odluku španjolskog ustavnog suda od četvrtka kojom je suspendirana parlamentarna skupština planirana za ponedjeljak, a on bi mogao izazvati oštru reakciju središnje vlasti u Madridu.
Španjolski premijer Mariano Rajoy ponudio je međustranačke razgovore za pronalazak rješenja, čime je otvorio vrata za sporazum koji bi Kataloniji dao više autonomije.
No odbacio je neovisnost i katalonski prijedlog za međunarodnim posredovanjem.
Katalonski parlament će se oglušiti na zabranu španjolskog suda, pa će u ponedjeljak održati raspravu koja bi mogla dovesti do proglašenja neovisnosti, objavio je dužnosnik regionalne vlade. "Parlament će se sastati i parlament će raspravljati", rekao je u petak predstavnik katalonske vlade za vanjske poslove Raul Romeva za Radio BBC.
To je prvi jasni odgovor katalonske vlade na odluku španjolskog ustavnog suda od četvrtka kojom je suspendirana parlamentarna skupština planirana za ponedjeljak, a on bi mogao izazvati oštru reakciju središnje vlasti u Madridu.
Španjolski premijer Mariano Rajoy ponudio je međustranačke razgovore za pronalazak rješenja, čime je otvorio vrata za sporazum koji bi Kataloniji dao više autonomije. No odbacio je neovisnost i katalonski prijedlog za međunarodnim posredovanjem. Zastupnici španjolske vladajuće stranke tvrde da se Rajoy planira pozvati na ustav kako bi raspustio regionalni parlament i time izazvao nove izbore u regiji ako će njezina vlada proglasiti neovisnost.
Predsjednica katalonskog parlamenta Carme Forcadell je u četvrtak otkrila kako čelnici tog tijela još uvijek nisu odlučili hoće li ignorirati odluku ustavnog suda i nastaviti sa sjednicom.
Romeva je BBC-ju rekao kako se kriza može riješiti samo političkim putem, a ne preko pravosuđa. Njegove izjave srušile su španjolske dionice i obveznice, kao i udjele u dvije najveće katalonske banke, Caixabank i Sabadell. Sabadell je u četvrtak objavio da prijavljuje sjedište u Alicante, a Caixabank, treći najveći kreditor u Španjolski, u petak će također odlučivati o tome. Zabrana ustavnog suda pogoršala je jednu od najvećih kriza koja je pogodila Španjolsku od uspostave demokracije 1975. godine, nakon smrti Francisca Franca.
Secesionistički katalonski političari su se nakon nedjeljnog referenduma obvezali da će na sjednici idućeg ponedjeljka jednostrano objaviti neovisnost. Tenzije bi dodatno mogao pogoršati poziv španjolskog vrhovnog suda šefu katalonske policije Josepu Lluisu Traperu u petak kako bi odgovorio na optužbe o poticanju pobune time što nije proveo sudsku odluku o zabrani referenduma. Za razliku od državne policije, katalonske snage sigurnosti Mossos d'Esquadra nisu koristile nasilne metode kako bi spriječile ljude da glasaju.
Španjolski ministar gospodarstva Luis de Guindos u četvrtak je istaknuo kako ova politička kriza šteti Kataloniji, industrijskom i turističkom središtu koje je zaslužno za petinu španjolskog gospodarstva. Središnja vlada odobrila je dekret kojim se tvrtkama olakšava prijenos sjedišta iz te regije, što bi joj moglo izazvati dodatne financijske probleme.
Putovnica za Kataloniju: Kako proglasiti neovisnost države?
Čelnici Katalonije, regije na sjeveroistoku Španjolske, tvrde kako su njezini stanovnici izglasali neovisnost na referendumu koji su središnja vlast u Madridu i ustavni sud proglasili ilegalnim. Što je stvarno potrebno da se neovisnost postigne u praksi i u skladu s međunarodnim pravom?
Čini se da inicijativa za katalonsku neovisnost nema previše temelja u međunarodnom pravu, a niti neki sličan i uspješan presedan.
Što kaže zakon?
"U pogledu međunarodnog prava, državom postajete kad vas priznaju druge države", istaknula je Anna Stilz, profesorica političkih znanosti na Princetonu. Nije htjela izričito komentirati slučaj Katalonije, no razjasnila je kako postoji nekoliko prihvatljivih scenarija za skupine ljudi koje traže pravo da vladaju sobom neovisno od drugih država.
"Pravo na samodređenje se načelno ne odnosi na manjine unutar država. Odnosi se na kolonizirane narode, one koji su podvrgnuti prekomorskoj kolonizaciji, koji žive u režimu s rasnim zakonima ili u vojnoj okupaciji".
Ideja samoodređenja, koju je prije jednog stoljeća popularizirao američki predsjednik Woodrow Wilson kao odgovor na ideje ruskog revolucionara Vladimira Lenjina, naglašena je u Povelji Ujedinjenih naroda na temelju koje je 1945. osnovana svjetska organizacija. Kasniji sporazumi UN-a razjasnili su kako ne smije biti miješanja u druge države, iako su kolonije i drugi neautonomni teritoriji dobili poseban status i pravo na samoodređenje.
Što se smatra "priznanjem"?
Ne postoji ustaljeno i precizno pravilo o tome koliko zemalja treba priznati novu državu kako bi ona bila prepoznata kao takva. Primjer je Tajvan koji ne priznaje velik dio svijeta, ali taj otok i dalje u većini slučajeva funkcionira neovisno od Kine. Pobornici neovisne države Palestine postigli su značajan napredak 2012. kad je Opća skupština tu zemlju proglasila državom promatračem nečlanicom, čime su joj omogućili članstvo u međunarodnim tijelima poput Interpola. No druge države poput Izraela i Sjedinjenih Država i dalje je ne priznaju, zbog čega teško nastupa samostalno.
Što je uopće država?
Konferencija u Montevideu iz 1933. postavlja četiri kriterija za status države: funkcionalna vlast, stalno stanovništvo, kontrolu nad teritorijem i mogućnost uspostavljanja odnosa s drugim državama. No ispunjenje tih kriterija nije dovoljno. Entitet poput Somalilanda, područja na sjeveru Somalije koji ima svoju valutu, teritorij i vladu, nije priznat kao država, ističe Stilz. Ni članstvo u UN-u nije relevantno za status države. Švicarska nije bila u toj organizaciji do 2002., ali nitko je zbog toga nije smatrao nedržavom.
Kako se u praksi postiže neovisnost?
Od raspada Sovjetskog Saveza i Jugoslavije 1991. pojavilo se nekoliko novih država. Međunarodna zajednica odobrila je referendume o samoodređenju u Južnom Sudanu i Istočnom Timoru, nadajući se da će time učvrstiti mir nakon desetljeća krvoprolića. Krvavom raspadu Jugoslavije suprotan je miran razlaz Čehoslovačke, potaknut pobjedom secesionističkih slovačkih stranaka na regionalnim izborima.
Separatisti u Škotskoj i Quebecu održali su referendume nakon godina političke kampanje, ali na oba referenduma birači su se opredijelili za ostanak u svojim državama. Obje regije dobile su veću autonomiju kako bi se prigušila težnja za neovisnošću. Ostali referendumi nisu međunarodno priznati, poput onog koji je uz rusku podršku održan na Krimu, te glasanja u iračkom Kurdistanu prošlog mjeseca.
Kosovo je 2008. jednostrano proglasilo neovisnost od Srbije koja to pokušala osporiti na sudu. Međunarodni sud pravde odlučio je da "međunarodno pravo ne sadrži nikakvu primjenjivu zabranu proglašavanja neovisnosti", iako je jedan od sudaca to nazvao "vrlo opasnim presedanom".