Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković bio je u trodnevnoj radnoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama. Održao je niz sastanaka s predstavnicima američke administracije, te članovima Kongresa SAD-a. Fokus, aktualna politička situacija u BiH i regiji.
O toj temi je Federalna TV razgovarala s Ivicom Puljićem, dopisnikom iz SAD-a. Puljić se pokazao kao iznimno informiran novinar. Razgovor je prenijela Slobodna Dalmacija.
- Mislim da se može biti jako zadovoljan s ovom posjetom Konakovića. Vrlo je važno razgovarati sa svim segmentima američke vlade, i izvršnom vlasti i zakonodavnom. To je upravo ono što on radi. Sad je upravo u Kongresu, bio je u Bijeloj kući, Vijeću za nacionalnu sigurnost – gdje se rade operativne stvari. Razgovaralo se o mineralima, Amerikanci bi to naravno plaćali. Razgovaralo se o vojnoj i ekonomskoj suradnji, pružena je potpora BiH za teritorijalni integritet i suverenitet, u to nema sumnje. Neće SAD razgovarati sa entitetom – u to budite uvjereni - kaže Puljić, koji je potom prešao i na ono zanimljivo:
- Treba još kazati i da ima jedna stvar o kojoj Konaković nije razgovarao, ali moji izvori mi kažu da je moguće da će Amerikanci razgovarati, točnije već razgovaraju sa Željkom Cvijanović o tome da ona, na neki način, zamijeni Milorada Dodika. Ona je dolazila već dvaput u SAD i imala razgovore s ljudima iz američke administracije, koji pokazuju želju da ona bude glavni igrač na srpskoj strani. Konaković nije razgovarao o tome i nema veze s tim, ovo je prema mojim izvorima iz State Departmenta - kazao je Puljić.
U kuloarima se priča i da Amerikanci nisu konzultirali srpskog predsjednika Aleksandra Vučića o svom izboru, što je naljutilo službeni Beograd. Također, i Moskva želi odigrati svoju ulogu jer im je poslušnik Dodik sasvim odgovarao i pokorno je slušao naloge iz Kremlja. Ne zna se još koga će gurati Lavrov, Putin i pravoslavna crkva.
Tko je Željka Cvijanović?
Željka Cvijanović, rođena 4. ožujka 1967. u Tesliću, jedno je od najprepoznatljivijih lica političke scene Bosne i Hercegovine, ponajviše zahvaljujući dugogodišnjoj povezanosti s vladajućom strankom Republike Srpske, Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Nakon završenog Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci, gdje je stekla zvanje profesorice engleskog jezika, dodatno se usavršavala iz diplomatsko-konzularnog prava na Pravnom fakultetu. Prije ulaska u politiku radila je petnaest godina kao nastavnica, no ulaskom u državni aparat započinje njezin uspon bez presedana za žene u bosanskohercegovačkoj politici.
Ključnu prekretnicu u karijeri Cvijanović predstavlja njezina bliska suradnja s Miloradom Dodikom, predsjednikom SNSD-a i vodećom političkom figurom Republike Srpske. Prvo se istaknula kao savjetnica premijera za europske integracije i međunarodnu suradnju, potom kao šefica Kabineta premijera RS, a od 2010. do 2013. obnašala je dužnost ministrice za ekonomske odnose i regionalnu suradnju. Godine 2013. postaje prva žena na čelu Vlade Republike Srpske, a njezin mandat obilježen je intenzivnim naglašavanjem entitetske autonomije i povezanošću sa Srbijom.
Važnost Željke Cvijanović dodatno raste kada 2018. preuzima funkciju predsjednice Republike Srpske. Redovito ističe značaj regionalne suradnje sa Srbijom, ali i nužnost očuvanja, kako tvrdi, ustavne pozicije RS.
Međutim, politički put Željke Cvijanović nije protekao bez kontroverzi. Jedan od najvećih skandala odnosi se na sankcije koje joj je 2022. uvela Vlada Ujedinjenog Kraljevstva pod obrazloženjem da je političkim radom podrivala legitimitet i funkcioniranje BiH, naročito kroz podršku Dodikovim inicijativama za dodatno udaljavanje Republike Srpske od zajedničkih institucija. Sankcije su uključivale zabranu putovanja i zamrzavanje imovine u Velikoj Britaniji.
Na domaćoj sceni Cvijanović je često na meti kritika zbog netransparentnosti u imovinskim prijavama. Mediji su više puta izvještavali o rastu vrijednosti njezine privatne imovine, uključujući kuću u Banjoj Luci i udjele njezine obitelji u lokalnim tvrtkama. Tijekom izborne kampanje 2022. dodatne kontroverze izazvala je izjava opozicije da je zloupotrijebila institucionalne resurse RS u cilju promocije vlastite kandidature.
Njezin mandat obilježen je i javnim polemikama o euroatlantskim integracijama. Dok se nominalno zalaže za europski put BiH, u praksi često daje izjave koje ga dovode u pitanje, tvrdeći da je svako približavanje NATO-u neprihvatljivo za RS dokle god to tako odluči entitetski parlament.
Cvijanović redovito ističe i potrebu za jačanjem ženskih prava i položaja žena u društvu, no njezini protivnici tvrde da su te poruke više deklarativne nego sadržajne, s obzirom na to da tijekom njezinih mandata nije došlo do većih institucionalnih pomaka u tom segmentu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....