Selo Dragalj u općini Kotor posljednjih je dana postalo jedna od glavnih tema u Crnoj Gori, nakon što su se pojavile snimke većeg broja novopodignutih kuća koje ne postoje u katastarskim evidencijama, pišu Vijesti.me.
U parlamentu se čak otvorila rasprava radi li se o izoliranoj zajednici pretežno stranih državljana te treba li se time pozabaviti policija i sigurnosne službe.
Tema je dodatno zapalila društvene mreže, gdje su se nizale tvrdnje o ‘ruskom selu‘, tajnim vjerskim skupinama i navodnoj paralelnoj zajednici koja živi izvan sustava, što je dodatno potaknulo institucije da se očituju.
Podgoričke Vijesti otišle su na teren kako bi provjerile situaciju i utvrdile je li riječ o nekoj zatvorenoj zajednici, religijskoj sekti ili samo skupini ljudi povezanih s lokalnim svećenikom.
Prema njihovim saznanjima i razgovorima sa starosjediocima i novim stanovnicima, u Draglju ne postoji nikakva ‘izolirana zajednica‘.
Odzvonilo bespravnim graditeljima, kazne su još neviđene
Iako se na društvenim mrežama tvrdilo da netko ‘čuva prilaze‘ naselju, lokalni stanovnici kažu da je riječ o pretjerivanju te da ondje, osim povremenih vikendaša, rijetko tko uopće prolazi.
Riječ je o nelegalno izgrađenom nizu od dvadesetak malih kuća i vikendica, za koje su u većini slučajeva pokrenuti postupci legalizacije.
Vlasnici su uglavnom stranci s legalnim boravkom u Crnoj Gori - iz Rusije, Srbije, BiH, ali i SAD-a, Švicarske, Austrije i Kanade. Tu su i crnogorski državljani iz Kotora, Tivta, Budve i Podgorice, većinom bliski Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Sve traje već nekoliko godina
Naselje se nalazi u borovoj šumi, kilometar od ceste Risan - Nikšić, bez ikakvih ograda, nadzora ili znakova da se radi o zajednici zatvorenoj prema van. Infrastruktura je minimalna, nekoliko uskih, oštećenih asfaltnih putova nastalih na starim austrougarskim trasama.
Zbog nedostatka osnovnih komunalnih priključaka, mnogi vlasnici improviziraju s cisternama za vodu ili agregatima, pa cijeli kraj više nalikuje nereguliranom vikendaškom području nego organiziranoj zajednici.
Novinar Vijesti obišao je mjesto i razgovarao sa stanovnicima, iako u trenutku posjeta u naselju nije bilo nikoga na ulici.
Sve je počelo prije nekoliko godina kada je skupina ljudi, uz posredovanje lokalnog svećenika, od jednog mještanina kupila nešto više od 200 tisuća četvornih metara zemljišta.
Na tim parcelama kasnije su podignute vikendice i manje kuće u kojima danas neki žive stalno. U ‘centru‘ naselja nalazi se drvena crkva posvećena Svetom Serafimu Sarovskom, sagrađena na inicijativu vlasnika zemljišta i vikendica, te manji drveni objekt ‘Duhovnog centra Dragaljska priča‘. Zemljište za crkvu poklonio je isti mještanin.
Odbačena mogućnost gradnje Islamskog centra u središtu grada: ‘Namjerno se uznemirava javnost‘
- Ljudi koji su ovdje kupili zemlju uglavnom su iskreni vjernici, duboko vezani uz pravoslavlje. Riječ je o ‘duhovnoj djeci’ oca Benedikta, bivšeg igumana manastira Svetog Arhangela Mihaila. Tijekom pandemije okupljali su se u prirodi na Krivošijama, imali duhovne vježbe i razvili ideju povratka jednostavnijem životu. S vremenom su poželjeli kupiti zemlju i sagraditi domove, svatko prema svojim mogućnostima, rekao je jedan od sugovornika iz Kotora, koji nije želio javno istupati jer je i sam ranije nelegalno zidao.
Prema njegovim riječima, među novim stanovnicima ima i onih koji su se preselili iz gradova upravo zbog pandemije, tražeći mir, izolaciju i ‘odmak od ubrzanog života‘.
Na ulazu u naselje stoji veliki drveni križ, a stanovnici se okupljaju u Duhovnom centru koji također prodaje med, bilje i druge proizvode. Zemlju su, navodi sugovornik, kupili zajednički, po nekoliko eura za kvadrat, što su prethodno radili i brojni drugi Crnogorci koji su gradili vikendice dok čekaju urbanističku dokumentaciju i mogućnost legalizacije.
Tijekom posjeta Vijesti nisu zatekle oca Benedikta, a aktivistkinja iz Duhovnog centra kratko je rekla da je svećenik ‘otišao poslovno u Podgoricu‘.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....