Kako skuhati obrok ako nemate glavni sastojak? Ovakvo pitanje se nameće u kućanstvima diljem svijeta koja se suočavaju s nedostatkom osnovnih namirnica poput riže, jestivog ulja i luka. Razlog leži u tome što su neke zemlje uvele ograničenja na izvoz nekih namirnica kako bi zaštitili vlastite zalihe hrane od kombiniranog učinka rata u Ukrajini, prijetnje El Nina i sve veće štete od klimatskih promjena, piše američka agencija Associated Press.
Za 28-godišnju Carolinu Kyalo koja radi u salonu u glavnom gradu Kenije, Nairobiju, glavno je pitanje kako skuhati obroke za dvoje djece bez luka. Naime, ograničenja na izvoz povrća iz susjedne Tanzanije dovela su do trostruko većih cijena u Keniji.
Pokušala je koristiti mladi luk, ali i njemu je cijena skočila. Porasle su i cijene jestivog ulja, kukuruznog brašna i drugih osnovnih namirnica.
- Odlučila sam kuhati jednom dnevno, govori ona za AP.
Unatoč plodnoj zemlji u Keniji i dovoljnom broju radne snage, zbog visokih troškova uzgoja i distribucije proizvoda i najveće suše u nekoliko desetljeća došlo je do pada proizvodnje. Osim toga, ljudi su više voljeli crveni luk iz Tanzanije jer je bio jeftiniji i dugotrajniji.
Do 2014. Kenija je polovicu luka dobivala od susjeda, prema podacima UN-ove Organizacije za poljoprivredu.
Na glavnoj tržnici u Nairobiju cijene luka iz Tanzanije su na najvišoj razini u zadnjih sedam godina, kaže trgovac Timothy Kinyua.
Neki su trgovci počeli nabavljati robu iz Etiopije, a drugi su počeli proizvoditi druge vrste povrća, no Kinyua se drži luka.
- Ne možemo kuhati bez luka, rekla je.
Mnoge su zemlje, uplašene slabijom ponudom i povećanom potražnjom uvele restrikcije na hranu, izjavio je Joseph Glauber, viši znanstveni suradnik na Međunarodnom institutu za istraživanje politike hrane u Washingtonu.
Na globalnoj razini, na snazi je ograničenje na 41 namirnicu u 19 zemalja, bilo kroz zabranu izvoza ili veća carine, tvrde u institutu.
Indija je ranije ove godine zabranila isporuku nekih vrsta riže, što je rezultiralo manjkom od otprilike jedne petine svjetskog izvoza. Susjedni Mjanmar, pet najveći svjetski dobavljač riže, odgovorio je obustavom izvoza žitarica.
Indija je također ograničila isporuke luka nakon što su iznenadni i obilni pljuskovi oštetili usjeve. Zbog toga su cijene u Bangladešu skočile, a vlasti pokušavaju pronaći nove izvore povrća.
Što se tiče ostalih dijelova svijeta, u Španjolskoj je suša nanijela štetu proizvodnji maslinovog ulja. Kako su se europski kupci okrenuli Turskoj, u toj zemlji su skočile cijene ‘zlatnih kapi‘, što je natjeralo tamošnje vlasti da ograniče izvoz. Maroko, koji je također pogođen sušom, prestao je izvoziti luk, krumpir i rajčice još u veljači.
Ovo nije prvi put da cijene hrane rastu. Cijene osnovnih namirnica poput riže i pšenice više su se nego udvostručile u razdoblju 2007.-2008., ali svijet je imao dovoljno zalihe hrane na koje se mogao osloniti i obnoviti zalihe u narednim godinama.
Te su se rezerve smanjile u zadnje dvije godine, a zbog klimatskih promjena zalihe hrane mogle bi se začas smanjiti zbog velike potražnje i skoka cijena, upozorava Glauber, bivši glavni ekonomist u američkom ministarstvu poljoprivrede.
Stručnjaci ističu da tri čimbenika utječu na cijene hrane na globalnoj razini: fenomen El Nino, hoće li loši vremenski uvjeti uništiti usjeve i potaknuti dodatna ograničenja izvora te budućnost rata u Ukrajini.
Zaraćene zemlje su glavni svjetski dobavljači pšenice, ječma, suncokretova ulja i druge hrane, osobito za zemlje u razvoju gdje su cijene skočile, a ljudi gladuju.
El Nino je prirodni fenomen koji može rezultirati ekstremnim vremenskim prilikama, od suše do poplava, i može mijenjati globalne vremenske obrasce. Dok znanstvenici vjeruju da klimatske promjene čine ovaj EL Nino jačim, njegov točan utjecaj na proizvodnju hrane nemoguće je predvidjeti dok se ne dogodi.
Rani znakovi, su, međutim, zabrinjavajući.
Indija je doživjela najsuši kolovoz u stotinu godina, a Tajland se suočava sa sušom koja je potaknula strahove o svjetskim zalihama šećera. Dvije zemlje su najveći izvoznici šećera nakon Brazila.
Manje padalina u Indiji također je uništilo nade izvoznika da će nova žetva riže u listopadu okončati trgovinska ograničenja i stabilizirati cijene.
- Ne čini se da bi cijene riže mogle uskoro pasti, rekao je Aman Julka, direktor Wesderby India Private Limited.
Najugroženije su nacije koje se uvelike oslanjaju na uvoz hrane. Filipini primjerice uvoze 14% hrane koju konzumiraju, tvrdi Svjetska banka, a štete koju je oluja nanijela usjevima mogla bi značiti dodatne probleme. Cijene riže porasle su 8,7% u kolovozu u odnosu na prethodnu godinu, a u odnosu na srpanj 4,2 posto.
Vlasnici dućana s prehrambenim namirnicama u Manili gube novac, a cijene skaču od 1. rujna. Kupci izlaze iz supermarketa s manje robe.
- Više ne možemo štedjeti novac. Čini nam se da radimo kako bismo imali za hranu i ništa drugo, izjavila je Charina Em (32), vlasnica dućana na tržnici Trabajo.
Cynthia Esguerra (66) čak i nakon nabavke potrebnih lijekova može kupiti samo pola kilograma riže, što nije dovoljno za nju i supruga.
- Trudim se ne razmišljati o zdravlju Prepuštam to Bogu. Više ne kupujem lijekove, trošim novac na hranu i kredite.
Klimatski rizici ne odnose se samo na rižu, nego i na sve što treba dovoljno kiše za napredak, a to se odnosi i na stoku, rekla je Elyssa Kaur Ludher, znanstvenica za sigurnost hrane pri Institutu ISEAS-Yusof Ishak u Singapuru.
Toplinski valovi nepovoljno će utjecati na piletinu, voće i povrće, jer raste rizik od kvarenja hrane, rekla je. To dodatno ograničava opskrbu hranom, a ako se izvoz žitarica iz Ukrajine ne riješi, doći će do dodatnih nestašica hrane za stoku i gnojiva, rekla je.
Kada se Rusija u srpnju povukla iz sporazuma koji je osiguravao siguran izvoz žita iz ukrajinskih luka Crnim morem bio je to veliki udarac globalnoj sigurnosti hrane. Ukrajina sad ima na raspolaganju skupe rute za izvoz kroz Europu.
Rat je također utjecao na ukrajinsku poljoprivredu, a analitičari tvrde da poljoprivrednici ne sade ni približno toliko kukuruza i pšenice kao ranije.
- To će utjecati na one koji već osjećaju stres zbog dostupnosti hrane, rekla je Ludher.