Nakon cjelonoćnog zasjedanja, Skupština Crne Gore izabrala je novu Vladu koju je predložio mandatar Milojko Spajić.
Vladu je podržalo 46 zastupnika, 19 ih je bilo protiv i jedan suzdržan. U novoj vladi nalaze se ministri iz Spajićevog Pokreta Europa sad (PES), Demokrata Alekse Bečića, prosrpske Socijalističke narodne partije (SNP) i albanske nacionalne partije.
Vladu je podržala prosrpska i proruska desnica, čiji je čelnik Andrija Mandić prethodno izabran za predsjednika parlamenta, no radikali iz koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) na kraju nisu ušli u vladu. Ta bi koalicija mogla ući početkom 2025., kad bi se vlada trebala rekonstruirati.
Raspravu koja je počela nešto prije ponoći i trajala do zore obilježilo je odbijanje Spajića da u parlamentu predstavi izvještaj o programu Vlade. Opozicija je taj postupak premijera opisala kao ponižavanje parlamenta i kršenje Ustava, koji propisuje obavezu iznošenja programa.
Sukob premijera
Sjednicu je obilježio i sukob dva premijera.
Dosadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović rekao je da je njegova vlada ostvarila odlične rezultate, usprkos najavama da bi izvještaj Europske komisije o napretku mogao biti negativan. Abazović je optužio Spajića da planira ogromna zaduženja i od toga uzeti naknadu, što je Spajić negirao, rekavši da su to "neistine".
Prvi cilj Spajićeve Vlade je fiskalna konsolidacija zbog, kako je navedeno, racionalizacije troškova, a poseban fokus bit će na reformi mirovinskog i zdravstvenog sustava. Kao glavni vanjskopolitički prioriteti navedeni su punopravno članstvo Crne Gore u Europskoj uniji, aktivno članstvo u NATO i unaprjeđenje dobrosusjedskih odnosa, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Spajić je rekao i da je jedan od prioriteta Vlade reforma pravosuđa i formiranje Specijalnog suda za slučajeve korupcije i organiziranog kriminala.
Predsjednik PES-a je rekao da je jedan od glavnih "kamena spoticanja" prethodnih vlada bila slaba suradnja s parlamentom te najavio da će Vlada biti za konstruktivnu suradnju s opozicijom, ali i da neće dozvoliti "iživljavanje", kako je opisao cjelonoćnu sjednicu.
"Ovakvo mučenje koje smo preživjeli, nakon fanatičnog, maratonskog izlaganja, definitivno se više tome nećemo izlagati u budućnosti. Kad god prepoznamo konstruktivnu namjeru, apsolutno želimo raditi s opozicijom. Ali kad prepoznamo želju za opstrukcijom i iživljavanjem, to nećemo dozvoliti", kazao je.
Vani prosvjedi
Nova vlada Crne Gore formirana je unatoč prosvjedima koji su se održavali u ponedjeljak navečer u Podgorici. Prosvjedi su održani nakon što je vođa četničke desnice Andrija Mandić izabran za predsjednika crnogorskog parlamenta.
Nekoliko tisuća ljudi okupilo se ispred Skupštine Crne Gore pod sloganom "Na okup!". Nosili su transparente s porukama “Vučiću, džukelo slomit ćeš zube na Crnoj Gori”, “Izgubismo Drugi svjetski rat” i “Ne četničkoj vladi”.
Jedna od organizatorica skupa, Jelena Marković iz Liberalne partije rekla je da je izbor Mandića pokazatelj urušenih državnih institucija u Crnoj Gori.
“Četnički vojvoda pripada strani koja promovira mrak kroz klerofašizam, nacionalizam… Branit ćemo i obraniti Crnu Goru”, rekla je Marković.
S protesta je poručeno da neće prihvatiti Mandića za predsjednika Skupštine i da traže od Spajića da odgodi popis stanovništva i prihvati sve zahtjeve ili će uslijediti žestok bojkot. Spajić je odgodio popis za 30. studenog, kako saznaju Vijesti.me.
Iz Veleposlanstva SAD-a u Crnoj Gori su rekli da će podržati i priznati konstruktivne akcije nove Skupštine i Vlade, ali su i iskazali zabrinutost zbog aktivnosti koje su u suprotnosti s euroatlantskim vrijednostima i koje koče napredak prema integraciji u EU. "Kao saveznik u NATO-u, zabrinuti smo da bi stranke koje povijesno ne podržavaju te ciljeve mogle spriječiti napredak Crne Gore. Pozivamo na oprez kako bismo osigurali da Crna Gora iskoristi ovu povijesnu priliku da ostvari svoj puni demokratski i ekonomski potencijal", kaže u priopćenju.
Sastanak s von der Leyen
Novoizabrani premijer Spajić se odmah nakon primopredaje dužnosti sastao s predsjednicom Europske komisije, Ursulom von der Leyen, koja je ovih dana u službenom posjetu regiji. "Crna Gora ima pro-euroatlantsku Vladu i stabilnu političku većinu koja će doprinijeti zatvaranju najvažnijih pregovaračkih poglavlja i ubrzati neophodne reforme u svim granama vlasti", kazao je Spajić nakon sastanka sa šeficom EK-a.
Inače, Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) nedavno je izvijestio da bi Spajićevo dvojno državljanstvo moglo predstavljati ozbiljan problem za NATO. Spajić, naime, pored državljanstva Crne Gore posjeduje državljanstvo Republike Srbije i prebivalište u Beogradu.
"Nezamislivo je da u zemljama razvijenije demokracije najviši državni dužnosnici pored državljanstva svoje države imaju državljanstvo neke druge države. Ilustrativno se navodi hipotetička usporedba, bi li bilo prihvatljivo za NATO da glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pored norveškog državljanstva posjeduje i državljanstvo Rusije ili da njemački savezni kancelar Olaf Scholz pored njemačkog državljanstva posjeduje i državljanstvo Švicarske. To je posebno važno kada se radi o pojedincima, koji se bave vođenjem države, pitanjima nacionalne sigurnosti, obrane, unutarnjih poslova i korištenjem obavještajnih podataka najvišeg stupnja. Opravdanim se postavlja pitanja kojoj državi je više lojalna osoba s dva državljanstva?", pita se IFIMES, dodajući kako će slučaj Spajić otvoriti pitanje posjedovanja dvojnog državljanstava za najviše dužnosnike država regije, posebno u Bosni i Hercegovini.