Dramatična scena koja će se još dugo prepričavati odvijala se usred Bijele kuće, nedaleko od slavnog Ovalnog ureda. Trenutak nije mogao biti napetiji: iako su i jedni i drugi znali da se bliži istek roka, ni republikanci, ni demokrati nisu pokazivali da su išta bliže dogovoru koji bi Ameriku spasio od tzv. fiskalne litice. Kombinacija velikih proračunskih rezova i rasta poreza koja bi, ako dogovora ne bude, 1. srpnja 2013. stupila na snagu tek oporavljenom američkom gospodarstvu prijetila je padom od nekoliko postotnih bodova, što bi, posljedično, moglo cijelu globalnu ekonomiju gurnuti u novu recesiju.
U takvoj situaciji John Boehner, predsjedavajući Zastupničkog doma američkog Kongresa koji je u ime republikanaca vodio pregovore, stao je na hodnik Bijele kuće i izderao se na vođu demokratske većine u Senatu Harryja Reida.
“Je.. se!” huknuo je Boehner, upirući prstom prema Reidu. “O čemu ti pričaš”, začuđeno ga je upitao demokrat. Mediji su upravo bili prenijeli Reidov napad na Boehnera da je uveo diktaturu u Zastupnički dom i da mu je važnija njegova fotelja od postizanja međustranačkog dogovora.
“Je.. se!” hladno mu je ponovio Boehner. Dvomjesečni pregovori republikanaca i demokrata obilovali su takvim scenama, ali je na kraju fiskalna litica izbjegnuta.
Podijeljeni republikanci
Usvajanje sporazuma, koji je sa 257 glasova za i 167 protiv u noći na srijedu usvojio Zastupnički dom Kongresa u kojem većinu imaju republikanci, odmah je ocijenjeno kao velika pobjeda američkog predsjednika Baracka Obame. Obama je pozdravio izglasavanje sporazuma u Kongresu i poručio da je time ispunio jedno od svojih predizbornih obećanja o pravednijem oporezivanju. Pritom je 85 republikanskih zastupnika dalo svoj glas, piše New York Times, iako su republikanci nezadovoljni što kompromis nije uključio i znatne uštede u javnom zdravstvu i socijalnim programima.
I Boehner je popustio: on je glasao za sporazum, ali dva njegova najuglednija zastupnika, republikanci Eric Cantor iz Virginije i Kevin McCarthy iz Kalifornije, glasala su protiv.
Kompromisni dogovor nije lako prošao ni među demokratima: na kraju je 85 republikanaca u Zastupničkom domu glasalo za, a 16 demokrata je bilo protiv. Dio demokrata bojao se da se time daju preveliki ustupci republikancima, koji će ih moći koristiti u nastavku pregovora o proračunu i poreznoj reformi, jer je za niz odredbi dogovorena tek dvomjesečna suspenzija, što znači da se pregovori moraju nastaviti.
Sam Harry Reid, vođa demokratske većine u Senatu, privatno je dogovor nazvao lošim. Samo koji sat prije nego što će Senat premoćno usvojiti kompromisni sporazum Reid je nazvao predsjednika Obamu i upozorio ga da bi možda ipak bilo bolje sve odgoditi. Prije toga, u nedjelju, kad je vidio kakve sve ustupke Obama nudi republikancima u zamjenu za glasove, Reid je zgužvao tekst sporazuma i bacio ga u vatru u kaminu u svom uredu na Capitolu.
Za obične građane
- Potpisat ću zakon kojim će se povećati porez za najbogatijih 2 posto Amerikanaca, čime sprečavamo porezni udar na srednju klasu - objavio je predsjednik Obama. On je zahvaljujući tom zakonu učvrstio imidž predsjednika koji se zauzima za obične građane, nasuprot bogatoj manjini koja je tijekom vladavine republikanca Georgea W. Busha osvojila niz povlastica, toliko da su superbogataši poput Warrena Buffetta nakon izbijanja krize počeli upozoravati da nije normalno da bogataši ne plaćaju veći porez.
Probijen deadline
Nakon što je probijen deadline od 1. siječnja, američki zastupnici bili su pod pritiskom da dogovor postignu prije jučerašnjeg otvaranja svjetskih burzi. Burze su pozitivno reagirale i posvuda su porasli burzovni indeksi: u Hong Kongu za 2,1 posto, u Njemačkoj 1,6 posto, a u Italiji 2 posto. Da nije postignut sporazum, pad niz “fiskalnu liticu” gurnuo bi Ameriku u novu recesiju, upozoravali su ekonomisti.
- Jedan od stupova moje predsjedničke kampanje bila je promjena poreza koji je bio previše povoljan za bogate na račun srednje klase - rekao je Obama u kratkom noćnom govoru u Bijeloj kući. Povećani su porezi onima koji najviše zarađuju: obiteljima koje zarađuju više od 450.000 dolara godišnje porez raste sa 35 na 39,6 posto, na razinu na kojoj je bio u mandatu Billa Clintona. Od povećanja poreza zaštićeno je 98 posto Amerikanaca i 97 posto poduzetnika u SAD-u, objavio je ranije Obama.
Na dva mjeseca odgađa se primjena proračunskih rezova. “To je pobjeda obitelji srednje klase i američkog gospodarstva”, objavila je Bijela kuća. Doduše, Obama je u kampanji obećavao da će zaštititi sve one koji zarađuju do 250.000 dolara godišnje, ali je pod pritiskom republikanaca granica podignuta naviše, na 450.000 za obitelji i 400.000 za samce.
Ključna uloga Bidena
Sporazum su nakon dva mjeseca dramatičnih pregovora utanačili američki potpredsjednik Joe Biden i vođa republikanaca u Senatu Mitch McConnell. Prvo je Senat, dva sata nakon ponoći 1. siječnja, usvojio sporazum glasovima 172 demokrata i 85 republikanaca, a manje od 24 sata poslije izglasao ga je i Zastupnički dom. O kakvoj se drami radilo govori i podatak da je to bilo prvi put od 1951. godine i Korejskog rata da su senatori zasjedali u novogodišnjoj noći.
- Cijela drama oko fiskalne litice pokazala je samo to da je američki politički sustav u velikoj krizi. Zahvaljujući ovom dogovoru, Amerika će u sljedećih deset godina savezni deficit povećati za dodatna četiri bilijuna dolara. Toliko o tome da bi dogovor republikanaca i demokrata trebao uvesti red u američke financije - zaključio je David Rothkopf, urednik magazina Foreign Policy za CNN.