Postaje pomalo nevjerojatno koliko se razlikuju procjene zaraznosti i smrtnosti novog omikron soja. Južnoafrički liječnik koji je upozorio na mutiranu varijantu tvrdi kako kod zaraženih kod kojih je utvrđena infekcija omikron sojem SARS-CoV-2 virusa gledaju samo blage slučajeve. No, s obzirom na broj i vrstu mutacija mnogi znanstvenici već su izašli s hipotezama kako se radi o soju koji bi mogao biti puno zarazniji i smrtonosniji od originalnog, alpha, gamma i delta soja. Na osnovi tih mišljenja već su donesene krupne odluke o zabrani dolazaka iz više zemalja, a cijeli niz država počeo je prilagođavati svoje epidemiološke mjere.
Jedno od najdramatičnijih upozorenja o novom soju objavio je na Twitteru Yaneer Bar-Yam, fizičar kompleksnih sustava koji se bavi pandemijama od 2005. godine te je predsjednik @NECSI-a. U svojem threadu kojeg je objavio još u trenucima kad se vjerovalo kako će se varijanta zvati nu (a ne omikron) poručio je kako je nova varijanta virusa osam puta smrtonosnija i to temeljeno na procjeni prenosivosti. Uz tu svoju objavu priložio je grafikon čija je ključna poruka ekstremno dramatična; govori kako niti jedna dosadašnja varijanta SARS-CoV-2 virusa nije bila niti blizu toliko zarazna i smrtonosna kao ova nova koja je prvo uočena u Bocvani, a najviše se raširila u Južnoj Africi.
Kao fizičar Yaneer Bar-Yam dao je i nekoliko obrazloženja zbog čega su njegove procjene tako mračne: u osnovi tvrdi kako prenosivost ovisi o gustoći viralnih čestica u zraku, a što pak ovisi o stopi stvaranja virusa. Po toj logici i težina bolesti također ovisi o stopi replikacije virusa, što se pokazalo kod ranijih sojeva. Tako je kod gamma varijante u odnosu na originalnu prenosivost bila 1,38 puta viša, a smrtnost 1,50 puta. Kod alphe je prenosivost bila 1,29 puta viša, a smrtnost 1,59 puta. Kod delte je prenosivost 1,97 puta viša, a smrtnost 2,37 puta. Prema Bar-Yamovim tvrdnjama kod novog južnoafričkog soja prenosivost je više od 6 puta viša, iz čega izvlači zaključak da je – smrtnost puno viša. Na jednom mjestu priznaje mogućnost greške u procjeni 3 do 12 puta. Sveukupno uzevši, iz Bar-Yamove objave nije jasno točno kako je došao do procjena.
Bar-Yamova znanstvena reputacija je visoka: diplomirao je fiziku na prestižnom MIT-u, a u znanstvenim istraživanjima bavio se kvantitativnim analizama porijekla i utjecaja tržišnih slomova, socijalnih nemira, vojnih konflikta, pandemija… Objavio je više od 200 radova u profesionalnim i znanstvenim časopisima kao što su Science, Nature, PNAS, American Naturalist, Physical Review Lettersu…. Njegov rad na temu globalne krize u proizvodnji hrane citiran je u Wired magazinu kao jedno od 10 najvećih znanstvenih otkrića u 2011. godini. Predaje na Harvardu, surađuje s Federalnim rezervama, savjetovao je predsjednika Akcijske grupe Pentagona za pitanja globalnih nemira i kriza. Ukratko, vlasnik je brojnih titula, a radno mjesto mu je istraživač na MIT-u.
No, kod procjene smrtnosti nove varijante čini se kao glavna referenca to što je gorljivi pobornik 'zero covid' strategije. Osnovao je EndCoronavirus.org – udrugu koja je okupila 4000 volontera s ciljem informiranja, lobiranja i davanja smjernica po pitanju COVID-19 pandemije. Poznat je da je zajedno sa slavnim Nassimom Nicholasom Talebom i Josephom Normanom tjedan dana nakon pojave prvog slučaja COVID-19 u Sjedinjenim Državama napisao javnu poruku o tome kako bi trebalo spriječiti pandemiju. Založio se za vrlo oprezni pristup u kojem se što je brže moguće odlučno ograničava mobilnost građana. Prije nego se odlučio posvetiti COVID-29 pandemiji ovaj stručnjak u 2013. bavio se epidemijom ebole u zapadnoj Africi.
Većina stručnjaka puno je opreznija u procjeni zaraznosti i smrtnosti od novog soja. Jedan od najuglednijih komunikatora u pandemiji, Eric Topol, upozorio je kroz zanimljivu grafiku kako se uz varijantu o kojoj tek treba skupiti podatke kako bi se napravile bolje procjene zaboravilo na velike epidemiološke probleme koje svijetu i dalje uzrokuje delta soj.
Ako je kojim slučajem Bar-Yam barem donekle upravu kad je u pitanju zaraznost i smrtonosnost virusa, onda je svijet zakasnio u sprečavanju nove pandemijske drame jer se novi soj već raširio u nizu zemalja. Na svaki otkriveni slučaj treba računati i s većim brojem neotkrivenih. Ako se pak pokaže da stručnjaci poput Bar-Yama puno pretjeruju, otvara se pitanje globalne i nacionalnih odgovornosti za direktne i indirektne štete zastrašivanja.
U slučaju da se pokaže da kako omikrom doista ima sposobnost zaobilaženja imunološke zaštite, uključivši onu stečenu cijepljenjem, veću važnost imat će novi antiviralni lijekovi poput Paxlovida te bi trebalo ubrzati proizvodnju. Na to je, između ostalih, upozorio Eric Topol u svom nedavnom threadu.
