Zajedno s rastom svjetske populacije u svijetu raste i broj katolika, ali se smanjuje broj svećenika. Iako je ukupan broj katolika u svijetu na kraju 2020. bio veći nego u godini ranije, udio katolika u svjetskoj populaciji gledano u postocima nije rastao - bio je tek nešto manji, za 0,01 posto nego na kraju 2019. i iznosio je 17,73 posto.
Gledajući brojke - rast broja krštenih i broja svećenika - može se zaključiti da je Katolička crkva najvitalnija i najživlja u misijskim područjima Afrike i Azije. Zato nije isključeno da će u budućnosti upravo misionari rodom s ta dva kontinenta biti u misijama u Europi, što se već i događa s bogoslovima i svećenicima koji se školuju na učilištima diljem Europe.
To su glavni naglasci iz podataka o svjetskoj statistici broja katoličkih vjernika, svećenika, institucija koje je agencija Fides objavila u petak, povodom 96. Svjetskog misijskog dana koji se obilježava 23. listopada. Podaci datiraju s kraja 2020. i odnose se na tu godinu, preuzeti su iz Statističkog godišnjaka Crkve, a prenosi ih uz ostale i Informativna katolička agencija (IKA)
Na kraju 2020. na svijetu je živjelo 7.667,136.000 ljudi, što je bio rast od 89,359.000 u odnosu na godinu ranije. Na isti dan broj katolika u svijetu iznosio je 1.359,612.000 što je rast od 15,209.000 u odnosu na prethodnu godinu.
Globalni rast stanovnika u 2020. ističe se u spomenutoj statistici, zabilježen je na svim kontinentima, a najsnažniji je bio u Aziji, koja je kraj te godine dočekala s 39,670.000 stanovnika više nego godinu ranije, te u Africi, gdje je broj stanovnika u godinu dana porastao za 37,844.000. Na trećem mjestu bio je SAD s rastom od 8,560.000 ukupnog broja stanovnika, dok je u Europi taj rast bio daleko skromniji - 657.000, a u Oceaniji 628.000.
U 2020. je zabilježen i prirast broja katolika na svim kontinentima osim u Oceaniji, gdje je katolika bilo 9000 manje nego na kraju 2019. Kao i ranijih godina, najsnažniji rast broja krštenih, čak za 6,463.000, u 2020. je zabilježen u Americi, zatim u Africi gdje je krštenih na kraju 2020. bilo 5,290.000 više nego godinu ranije, slijedi Azija s prirastom od 2,731.000 krštenih u 2020. i na začelju je Europa s prirastom od 734.000 krštenih.
I dok je apsolutni broj katolika u svijetu rastao, a u postocima ostao gotovo isti kao i 2019., statistika u 2020. bilježi globalni pad broja katoličkih svećenika. Na kraju 2020. u svijetu je bilo 410.219 katoličkih svećenika, što je 4117 manje nego godinu ranije.
Pao je broj i dijecezanskih (onih koji su obećali poslušnost biskupu) i prezbiterijanskih svećenika (koji su poslušni šefu svog reda).
Najveći pad broja prezbitera zabilježen je u Europi, gdje ih je na kraju 2020. bilo 4374 manje nego godinu ranije i u SAD-u gdje im je broj u godinu dana pao za 1421, a broj im je rastao u Africi za 1004 i u Aziji za 778 u odnosu na godinu ranije.
Smanjenje broja dijecezanskih svećenika u svijetu u 2020. bilo je nešto blaže nego smanjenje broja prezbitera - na kraju te godine bilo ih je 280.251, što je 1615 manje nego na kraju 2019. Najveći pad i u njihovu je slučaju zabilježen u Europi, gdje im se broj u godinu dana smanjio za 2880, i u SAD-u, gdje su bila 364 manje. Jednako kao i u slučaju prezbiterijanskih svećenika, rast broja dijecezanskih svećenika u Africi i Aziji djelomično je kompenzirao pad njihova ukupnog broja.
Smanjuje se i broj redovnica - na kraju 2020. u svijetu ih je bilo čak 10.533 manje nego godinu ranije, pa im je ukupan broj 619.546. Najdramatičniji pad njihova broja u toj godini zabilježen je u Europi, u kojoj su na kraju 2020. nedostajale 8852 katoličke redovnice, te u SAD-u, gdje ih nedostaje 4326. Broj redovnica, jednako kao i u slučaju muškog klera, najviše je rastao u Africi i u Aziji.
Pad broja svećenika najmanji je u 2020. bio među biskupima. Na kraju te godine u svijetu su bila 5363 biskupa, samo jedan manje nego godinu ranije.
Smanjuje se i broj bogoslova, dijecezanskih i redovničkih - na kraju 2020. u svijetu su bila 2203 manje nego godinu ranije.
Međutim, dok globalni broj katoličkih svećenika pada, broj trajnih đakona blago raste pa ih je na kraju 2020. bilo 397 više nego u godini ranije. Raste i broj redovnika koji nisu svećenici - na kraju 2020. u svijetu ih je bilo 50.569, što je 274 više nego godinu ranije.
Katolička crkva u svijetu i dalje je snažno prisutna u odgojno-obrazovnom, zdravstvenom i karitativnom području društvenog života. Crkva upravlja sa 72.785 dječjih vrtića koje pohađa 7,510.632 djece, s 99.668 osnovnih škola koje je pohađalo 34,614.488 učenika, sa 49.437 srednjih škola u kojima se obrazuje 19,252.704 učenika. Pastoralno prati i 2,403.787 polaznika viših škola i instituta kao i 3,771.946 studenata.
Katolička crkva u svijetu kroz zdravstvene, dobrotvorne i pomoćne ustanove vodi 5322 bolnice,12.450 ambulanti, 534 leprozorija za bolesnike od gube, više do 15.204 doma za starije, bolesne i hendikepirane te niz drugih socijalnih i karitativnih ustanova.