Ponovno je zaiskrilo na relaciji Moskva - Washington. Došlo je do novih napetosti koje kompliciraju ionako najlošije odnose dviju velesila od vremena hladnoratovske blokovske podijeljenosti.
Amerikanci su odlučili pokazati Rusima mišiće pa su u Sredozemlje poslali svoja dva nosača aviona USS Abraham Lincoln i USS John C. Stennis (posljednji su put dva nosača zrakoplova, USS Harry S. Truman i USS Dwight D. Eisenhower, “plovila” Sredozemljem zajedno 2016. godine).
“Nosači zrakoplova predstavljaju svaki po sto tisuća tona međunarodne diplomacije”, rekao je tim povodom američki veleposlanik u Rusiji Jon Huntsman Jr. Izjavio je kako je to poruka Moskvi da ako doista želi normalizirati odnose sa SAD-om, “treba prestati destabilizirati situaciju po svijetu” te da “snažna obrana” pomaže diplomatskoj komunikaciji i dijalogu.
Trumpov čovjek
Pritom u prvom redu misli na rusku upletenost u Siriji, Libiji i Ukrajini, dok neki ruski analitičari smatraju da su brodovi došli i kao dodatna prijetnja Iranu te kao podrška Izraelu. Jon Huntsman je “Trumpov čovjek”, nije karijerni diplomat, nije - za razliku od dosadašnjih američkih veleposlanika, pogotovo Bushovih i Obaminih - ni rusist, ni kremljolog, niti zna ruski. No, ovakva ozbiljna i pomalo nediplomatska poruka odmah je izazvala adekvatnu rusku reakciju. “Savjetujem američkoj posadi da dobro gleda u more, da ih ne iznenadi ruska podmornica i da ih moćni torpedo ne pošalje na dno oceana”, prokomentirao je prijetnje Aleksandar Šerin, zamjenik šefa Odbora za obranu ruske Dume.
Naglasio je da se Rusija ne boji te da imaju odgovor na “jezik prijetnji i sile”. Zaprijetio je kako Amerikanci paze da im se kod njihovih obala ne motaju stotine tona ruskih nuklearnih podmornica “koje se možda tamo nalaze”. Podsjetimo da je nedavno Vladimir Putin bio na porinuću nove ruske nuklearne podmornice koja ima oružje tzv. sudnjeg dana koje može izazvati razorne tsunamije. Vojni analitičar Aleksandar Žilin rekao je kako Amerikanci moraju znati da Rusi imaju nove rakete, poznate kao “ubojica nosača aviona” (očito misli na raketne sustave Kinžal i Cirkon), te da “sto tisuća tona metala može dobro doći ruskoj industriji”, ali da ovim potezom SAD “dodatno stvara napetost na Bliskom istoku”.
Suradnja
Nosači zrakoplova imaju 130 aviona, deset pratećih brodova s devet tisuća mornara i marinaca, a u pratnji je i španjolska fregata Méndez Núñez koja bi trebala pokazati NATO-ovu suradnju te da i ostali američki saveznici stoje iza tih upozorenja Rusima. Zapovjednik američkih snaga u Europi, admiral James G. Foggo III., pohvalio je tu suradnju i rekao kako ona sprečava “agresiju”.
Bivši zapovjednik Sjeverne ruske flote Vjačeslav Popov izjavio je da Rusija raspolaže snagama koje mogu parirati Amerikancima i kontrolirati te nadzirati njihove aktivnosti. Rusi, pak, napominju da SAD u posljednje vrijeme militarizira i Baltičko i Crno more te da su to opasne igre. Pogotovo su alergični kada američki ratni brodovi ulaze u Crno more i sudjeluju u vojnim vježbama s Ukrajincima i Gruzijcima.
Opasne izjave
Rusi su posebno osjetljivi na te američke aktivnosti oko te dvije postsovjetske države koje Rusija i dalje smatra svojim lenom. Ove je godine u Crno more već dva puta uplovio američki razarač USS Donald Cook, a Rusi kažu kako je sreća što postoji međunarodni sporazum koji ograničava “tonažu” koja može ući u crnomorski akvatorij kada su u pitanju ratni brodovi zemalja koje ne izlaze na Crno more.
Poznati ruski vojni analitičar Aleksandar Goljc za Glas Amerike je rekao kako je opasno kada se diplomati razbacuju ovako militantnim izjavama te da je ovo retorika koja najavljuje dodatne komplikacije u odnosima SAD-a i Rusije, čak govori da to insinuira i “predratno stanje”. Iz Kremlja su, pak, kratko poručili da Rusija vodi konstruktivnu politiku i nikome nije prijetnja.
Novi ukrajinski predsjednik već traži nove sankcije za Rusiju
U nedjelju 21. travnja Ukrajina je dobila predsjednika - Vladimira Zelenskog, a njegov ruski imenjak i sada već kolega predsjednik, Vladimir Putin, tek je u četvrtak prokomentirao izbore, ali bez čestitki pobjedniku.
Putin je rekao da je Porošenkova politika doživjela potpuni potop te savjetovao Zelenskom da to ima na umu. Izjavio je da je Rusija spremna na normalizaciju odnosa, ali “zajedničkim naporima”, a ne samo s njihove strane. “Ako novi vladari Ukrajine budu odani Minskim sporazumima, učinit ćemo sve da se situacija na istoku Ukrajine normalizira”, poručio je Putin.
No, u ruskim medijima već izražavaju sumnju (Zelenski, zamislite, kaže da će vratiti Krim i odvesti Ukrajinu u EU i NATO) i našli su da iza njega, u debeloj sjeni, stoji Arsen Avakov, bivši ministar unutarnjih poslova kojeg u Moskvi smatraju jednim od, kako kažu, vodećih ukrajinskih “rusofoba”. Dakle, svi sada čekaju prve poteze Zelenskog, a on je već u izbornoj noći poslao poruku Rusiji da mu je sada prvi prioritet osloboditi 24 ukrajinska mornara koje su Rusi zarobili kod Krima i odveli u zatvor u Moskvu.
To bi mogao biti i prvi korak dobre volje od Moskve kako bi se uspostavili odnosi s novim predsjednikom. No, Rusi su Zelenskog dočekali s Putinovom odlukom kojom olakšavaju dobivanje ruskog državljanstva građanima odmetnutih proruskih separatističkih paradržavnih tvorevina na istoku Ukrajine - Donjecke i Luganske narodne republike. U Kijevu to smatraju legalizacijom ruske vojne prisutnosti na tom području, Zelenski zbog toga već traži nove sankcije za Rusiju, a ruski mediji to komentiraju kao “simboličnu demonstraciju sile i poruku” novom ukrajinskom čelniku. Naime, odluka o dodjeli ruskih putovnica bit će donesena u sljedeća tri mjeseca pa je to poruka Zelenskom s odgodom. No, ona svakako nije gesta nabolje volje.
Evo što ga čeka:
1. popravljanje odnosa s Rusijom, koji su praktički zamrznuti i na granici sukoba, a kratkoročni prioritet je oslobađanje ili razmjena (i u ukrajinskim zatvorima sjede Rusi optuženi za špijunažu), o čemu ovisi rasplet tih odnosa
2. obećao je što prije rješavanje problema istočne Ukrajine te traži jači angažman međunarodne zajednice, poput uključenja Velike Britanije i SAD-a
3. u svibnju ga očekuju novi pregovori s Gazpromom oko plina za Ukrajinu i tranzita ruskog plina za Europu, a prije izbora Rusi su za Ukrajince “zavrnuli pipu”
4. na unutarnjem planu čeka ga borba protiv korupcije, što su mu napomenuli mnogi zapadni državnici u svojim čestitkama (Macron, Trump, Merkel)
5. najavio je referendume o ulasku u NATO i EU, što u Moskvi izaziva blagu paniku u slučaju povoljnog rezultata, a mogao bi takav biti jer je oko 65 posto Ukrajinaca “za”
6. na jesen ga očekuju parlamentarni izbori i dotad mora naći zajednički jezik s Vrhovnom Radom u kojoj nema njegovih zastupnika.