Švedska policija muči se u borbi s ukorijenjenim kriminalnim "klanovima" koji imaju paralelne sustave vladanja, u vrijeme eskalacije nasilja u državi dugo poznatoj po sigurnosti.
Nekoliko desetaka kriminalnih bandi koje veže obiteljska odanost i ne obaziru se mnogo na zakone, danas imaju značajan utjecaj u nekim od najsiromašnijih švedskih četvrti, ističu stručnjaci.
Pucnjave i eksplozije postale su svakodnevni događaj u gradovima diljem zemlje. Mediji pišu o ratu klanova dilera droge, ucjenama, osvetama i svjedocima koji su u prevelikom strahu da bi išta otkrili.
"Jeste li vidjeli film 'Kum'? Onda znate kako je to", rekla je novinarka Johanna Backstrom Lerneby, autorica knjige o jednoj od najozloglašenijih kriminalnih obitelji u Švedskoj.
Članovi bande povezane s obitelji o kojoj je pisala nedavno su završile na naslovnicama švedskih medija kad su u kolovozu tijekom spora s rivalskom skupinom na ulice postavili improvizirane barijere, zaustavljali automobile i od putnika tražili osobne dokumente.
Televizija SVT razgovarala je s mladićem koji je sudjelovao u provjerama automobila i koji se predstavio kao "Samir". On je kazao da su kontrolni punktovi postavljeni kako bi se "zaštitili stanovnici i djeca iz tog kraja".
Vlasti po strani
Sukob je stao krajem kolovoza, ali ne zato što je policija ikoga uhitila.
Umjesto toga su se predstavnici nekoliko bandi susreli u hotelu u Goeteborgu i dogovorili primirje, nakon čega su sukobi stali preko noći.
"To je veoma frustrirajuće jer je to dobro kratkoročno rješenje, ali je postignuto na krivi način", rekao je lokalni policajac Fredrik Terje za televiziju SVT.
"Kriminalna mreža se među sobom dogovorila, a mi iz vlasti smo ostali po strani", dodao je.
To je postala velika tema švedskih medija s početkom rujna kad je zamjenik šefa policije Mats Lofving za švedski radio rekao da u državi operira najmanje 40 obiteljskih bandi.
"Ne žele postati dio švedskog društva", smatra Lofving koji ističe da su te obitelji stigle u Švedsku samo radi kriminala i da su uspostavile svoje paralelne sustave vlasti.
Dodao je da te obitelji svoje krakove šire i u poslovni svijet i politiku, posebice u siromašnijim četvrtima s velikim brojem imigrantskog stanovništva.
Švedska je od 90-ih godina imala otvorenu imigrantsku politiku, no nije uspjela u integraciji velikog broja novih sugrađana. Tisuće njih nisu naučili jezik niti su pronašli posao na švedskom tržištu rada.
Nasilje zahvaća i građane koji su izvan kriminalnog miljea. Početkom kolovoza zalutalim metkom iz automobila u prolazu u Stockholmu je ubijena 12-godišnja djevojčica, što je izazvalo bijes javnosti.
Švedski premijer Stefan Lofven na konferenciji za medije početkom rujna kriminalne bande nazvao je "otrovom kojeg se društvo treba riješiti".
Bande su ukorijenjene
Švedska je i dalje država s niskim stopama kriminala. Broj ubijenih je 2018. iznosio 1,07 na sto tisuća stanovnika, dok prema podacima Eurostata taj broj u Europskoj uniji iznosi 2,39. U Sjedinjenim Državama broj ubijenih je pet na 100.000 stanovnika.
Švedski ministar unutarnjih poslova Mikael Damberg ipak je zabrinut da su se bande čvrsto ukorijenile.
"Obiteljske kriminalne mreže već neko vrijeme postoje u Švedskoj. Uspjele su se ukopati, posebice u ranjivim područjima gdje država nije bila dovoljno prisutna", rekao je za agenciju France Presse.
Damberg smatra da se protiv toga treba boriti vraćanjem vlasti u ta područja. Policija je kao prioritet odredila jačanje prisutnosti u tim četvrtima, što je važan korak koji će "pokazati da u Švedskoj vrijede švedski zakoni", naglasio je Damberg.
Vlada je uvela niz novih mjera poput dodatnih policijskih ovlasti nadzora i većih kazni za mlađe prijestupnike te za zločine povezane s krijumčarenjem droge i oružjem.
Međutim, policija je u priopćenju koje su krajem kolovoza prenijeli svi švedski mediji priznala da se i dalje muči u borbi s bandama.
"Intenzivno i prekovremeno radimo, no usprkos tome nasilje se nastavlja. Ne povlačimo se i ne odustajemo, no situacija je sada veoma stresna", rekao je šef švedske policije Anders Thonberg.
Tijekom prvih šest mjeseci ove godine u toj zemlji od 10.3 milijuna stanovnika u 163 pucnjave ubijeno je 20 ljudi, dok je cijelu prošlu godinu u 334 pucnjava ubijeno 42 ljudi, stoji u podacima švedske policije.