Nakon što je cijena zlata početkom tjedna dosegnula povijesnu vrijednost, iznad razine od 5000 dolara po unci (1 unca zlata jednaka je 31,1 gramu), Visual Capitalist analizirao je koje zemlje drže najviše zlata u svojim službenim rezervama.
Vrijednost ovog plemenitog metala više se nego udvostručila u manje od dvije godine, a najnoviji skok cijene potaknule su geopolitičke napetosti, zbog kojih ulagači traže trajno i sigurno utočište za svoj kapital.
Koristeći podatke BullionVaulta za 2024. godinu, koji prati globalne zlatne rezerve središnjih banaka, utvrđeno je da su SAD i Europa držale više od 60 posto svjetskih zaliha zlata. Zanimljive su i brojke Kine, koja je između 2019. i 2024. godine u svoje rezerve dodala čak 331 tonu.
Hrvati ‘oboljeli‘ od zlatne groznice, cijene odletjele u nebo: ‘Ovo je tek početak‘
Prema popisu, prvi je SAD, koji dominira globalnim zalihama zlata s 8.133 tone, ali ova se brojka nije mijenjala gotovo desetljećima, stoga nije iznenađujuća. Većina zlata pohranjena je u Fort Knoxu i Federalnim rezervama New Yorka. Prema trenutačnim cijenama, američke rezerve vrijede više od bilijun dolara i služe im kao strateška imovina koja podupire povjerenje u američki dolar.
Sljedeća mjesta na listi najvećih svjetskih vlasnika zlata pripala su glavnim europskim ekonomijama - Njemačkoj (3.352 tone), Italiji (2.452 tone) i Francuskoj (2.437 tona). Zajedno drže gotovo 8.200 tona, što može parirati ukupnom iznosu SAD-a. Ove velike zalihe potječu iz poslijeratnog Brettonwoodskog doba, kada je zlato bilo temelj međunarodnog monetarnog sustava.
Sljedeća na listi je Rusija, koja je sa svojih 2.333 tone zauzela peto mjesto na globalnoj ljestvici. Nakon nje je Kina, čije su zlatne rezerve porasle s 1.948 tona iz 2019. godine na 2.280 tona u 2024. godini, jer se Peking udaljava od američkih državnih obveznica i nastoji internacionalizirati juan. Švicarska je sedma po redu s 1.040 tona zlata.
Indija, danas peta najveća svjetska ekonomija, u svojim rezervama drži 876 tona zlata. Pretposljednje mjesto na listi deset najvećih svjetskih zaliha ovog plemenitog metala zauzeo je Japan s 846 tona. Posljednja, deseta po redu, jest Nizozemska, koja u svojim rezervama ima 613 tona zlata.
Poneka su tržišta u porastu, uključujući Tursku (595 tona) i Poljsku (448 tona), znatno povećala svoje rezerve kako bi se zaštitila od inflacije, volatilnosti valuta i geopolitičke neizvjesnosti. Zemlje poput Uzbekistana (383 tone) i Saudijske Arabije (323 tone) također se ističu, jer naglašavaju rastuću privlačnost zlata među gospodarstvima bogatim energijom i resursima.
Zemlje u razvoju poput Tajlanda, Singapura i Kazahstana tiho povećavaju svoje rezerve kao zaštitu od globalnih šokova, prenosi Visual Capitalist.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....