Tijesna pobjeda dosadašnjeg konzervativnog poljskog predsjednika Andrzeja Dude na izborima u nedjelju otvara put za nastavak reformske politike poljske vlade zbog koje je ona često u sukobu s Bruxellesom pa se očekuje da će to produbiti poljsku izoliranost u odnosu na EU.
Gotovo svi glasovi nedjeljnih izbora su prebrojani i pokazuju da 48-godišnji Duda ima 51 posto glasova i da je pobijedio nad liberalnim gradonačelnikom Varšave Rafalom Trzaskowskim, koji je dobio 49 posto, objavila je poljska izborna komisija.
Dosadašnji predsjednik je veliki vjernik i saveznik vladajuće nacionalističke stranke Pravo i pravda (PiS). Njegova pobjeda otvorila je put za nastavak reformi pravosuđa i medija za koje Europska komisija (EK) tvrdi da potkopavaju demokraciju.
Duda većinom podržava politiku PiS-a, pa će njegova pobjeda značiti nastavak sukoba između Varšave i Bruxellesa u vrijeme dok se EK bavi zdravstvenom i ekonomskom krizom koronavirusa.
„U velikoj mjeri je politika Bruxellesa ili Berlina podržavala oporbu“, smatra Arkadiusz Mularczyk, zastupnik vladajuće stranke. „Poljsko društvo to ne prihvaća“, dodaje.
Duda je uoči izbora koji su bili odgođeni pa održani usprkos pandemiji koronavirusa, vodio oštru kampanju s homofobnim izjavama, napadima na privatne medije i tvrdnjama da njegov suparnik služi stranim interesima.
Trzaskowski je odbio te optužbe istodobno najavljujući da će popraviti poljske odnose s Europom i koristiti predsjedničku ovlast veta za zaustavljanje zakona koji potkopavaju vladavinu prava.
Prije 2015., kad su Duda i PiS preuzeli vlast, Poljska je imala iznimno proeuropsku vladu, a politički sporovi vodili su se oko pitanja klimatskih promjena i migracija.
Razdor između EU-a i konzervativne poljske vlade vidjet će se već ovaj tjedan kad će se europski čelnici okupiti da rasprave višegodišnji europski proračun.
Bruxelles je sve glasniji u zahtjevu da se financiranje uvjetuje poštivanjem vladavine prava.
„Europske institucije i šira međunarodna zajednica moraju ostati budni kako bi osigurali da se u narednim godinama poštuju prava manjina u Poljskoj“, naglašava Dacian Ciolos, bivši premijer Rumunjske i čelnik liberala u Europskom parlamentu.
Bruxelles još nije komentirao rezultate izbora u Poljskoj, no jedna članica EU-a bila je brza u slanju čestitke – Mađarska, također u sukobu s EU-om zbog svojih antiliberalnih politika.
„Međunarodni liberalni mainstream još jednom je pokušao sve što može, no desnica srednje Europe vodi 3:0“, napisao je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto na svom Facebook profilu, referirajući se na pobjedu HDZ-a u Hrvatskoj i SNS-a u Srbiji.
Trzaskowski je govorio da bi u slučaju pobjede na izborima težio tolerantnijoj Poljskoj, ali i ukinuo državni televizijski kanal TVP Info, koji kritičari optužuju za otvorenu potporu Dudi.
No za mnoge konzervativne vjernike u toj većinski katoličkoj naciji Trzaskowski je predstavljao prijetnju tradicionalnim vrijednostima zbog prijedloga uvođenja edukacije o LGBT pravima u poljskoj prijestolnici.
„Biram nekoga tko dijeli iste vrijednosti kao ja. Kršćanske, obiteljske, vrijednosti zaštite života od začeća do prirodne smrti“, kazao je Jarek Sieczka, 25-godišnji zaposlenik gradskih vlasti koji živi u gradu Zyrardowu, u blizini Varšave.
Duda se predstavljao i kao zaštitnik izdašnih socijalnih programa PiS-a koji su promijenili živote za mnoge siromašne Poljake.
Parlamentarni izbori održavaju se tek 2023. godine, no dio analitičara smatra kako bi dobar rezultat Trzaskowskog mogao motivirati oporbu.