MILIJARDE SU NA STOLU

Dva ključna dana za Europu: Ako Biden ne popusti, čeka nas trgovinski rat bez presedana!

U pozadini rastuće frustracije da Amerika profitira od rata, Macron je optužio SAD za "agresivan" protekcionistički pristup i "neprijateljske" cijene plina

Joe Biden i Emmanuel Macron

 Ludovic Marin/Afp/Profimedia/Ludovic Marin/afp/profimedia

Ovotjedni posjet francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Washingtonu izgleda kao posljednji veliki diplomatski gala događaj na kojem bi Europa mogla uvjeriti Bidena da izbjegne trgovinski rat s Europskom unijom, piše POLITICO.

Macron će dobiti svoju ceremoniju, smoking, uživajući u svoj pompi "posttrumpovskog" državnog posjeta Washingtonu, ali ispod sve te buke egzistira vrlo jasan popis želja kojeg mora uručiti američkom predsjedniku.

Prvo, želi znati može li Biden ponuditi jeftiniji plin i europski pristup obilatom programu američkih subvencija za zelene industrije.

Ako Biden to ne može omogućiti i ako po tom pitanju ne smije popustiti, transatlantski trgovinski rat bit će više-manje neizbježan.

Argument iz europskog tabora je da Amerika mora pokazati veću solidarnost s Europom koja nosi ekonomski teret rata u Ukrajini. Osim činjenice što su cijene energenata daleko više od onih u SAD-u, Europljane ljuti što će vošingtonski paket subvencija odvući ulaganja iz Europe. Velike nacije koje proizvode automobile poput Francuske i Njemačke bijesne su jer će američki Zakon o smanjenju inflaciju afirmirati, smatraju, potencijalno nezakonite poticaje za kupnju tamošnjih električnih vozila.

U pozadini rastuće frustracije da Amerika profitira od rata, Macron je već optužio SAD za "agresivan" protekcionistički pristup i "neprijateljske" cijene plina.

"Biden mora uzeti u obzir što će se dogoditi nakon rata u Ukrajini. Europska unija snosi najveći teret sankcija", priča za POLITICO jedan dužnosnik iz Elizejske palače. "Postoji rizik da će se neravnoteža pogoršati jer EU plaća više cijene energije, a SAD poduzima mjere za poticanje ulaganja u industriju."

Ključni napredak koji Macron hoće ostvariti jest da i europski saveznici ugovorima mogu dobiti ista prava o subvencijama kao američke, kanadske i meksičke tvrtke. S plinom će biti teže jer cijenu određuje tržište, ali iz Pariza poručuju da Biden ima niz "opcija" i kada je o tome riječ.

Hoće li Amerikanci - čija ravnodušnost prema europskim nevoljama ne prolazi nezapaženo - sada najednom uvažiti poruke koje se čuju iz Pariza, nije sigurno.

Najstariji saveznici

Na mnogo se načina Macronov posjet SAD-u smatra povratkom u normalu nakon turbulentnih Trumpovih godina i žestoke diplomatske svađe koju je izazvao obrambeni pakt AUKUS prošle godine kada se Australija povukla iz višemilijarderskog ugovora o podmornicama s Francuskom kako bi umjesto toga kupila američke podmornice na nuklearni pogon.

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian okarakterizirao je taj potez kao "nož u leđa", a u svađi koja je uslijedila, Francuska je opozvala svog veleposlanika u SAD-u.

No dvije su nacije od tada popravile odnose i blisko su povezane oko rata u Ukrajini, čineći središnji dio međunarodnog fronta protiv Putina. U pregledu državnog posjeta francuskog predsjednika, John Kirby, glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, naglasio je dugu povijest bliskih odnosa između Sjedinjenih Država i njihovog najstarijeg saveznika.

"Ovo je prilika da se istakne temeljna komponenta pristupa ove administracije vanjskoj politici, a to je kroz savezništvo", rekao je Kirby novinarima.

Očekuje se da će Biden i Macron strastveno govoriti o stvarima koje spajaju Francusku i SAD; o zajedničkoj povijesti (ne samo u američkom ratu za neovisnost), o podršci Ukrajini i obnovljenoj predanosti NATO-u.

Ima dosta stvari oko kojih će se Biden i Macron složiti.

“Biden je internacionalist, voli Europljane. Bilo je nekih napetosti s Macronom ali nema velike razlike u njihovim stavovima”, kaže Nicole Bacharan, francusko-američka politologinja i autorica.

Ono što Francuzi također žele je da Bidenova administracija izvrši pritisak na tvrtke koje Europi prodaju ukapljeni plin; da zadrže prihvatljive cijene tog plina i da se na taj način rastereti Europljane u pogledu sankcija.

Nejasno je, međutim, ima li SAD-a apetita popustiti francuskim zahtjevima.

Visoki dužnosnik francuskog ministarstva gospodarstva istaknuo je da Washington vjerojatno neće odustati od programa subvencija.

Dok se Macron u Washingtonu sprema šarmirati Bidena, drugi u Francuskoj šalju oštrije poruke američkim kolegama.

Ako SAD ne modificira svoj Zakon o smanjenju inflacije, EU bi trebala upotrijebiti "prisilne" mjere kako bi osigurala da europske tvrtke imaju iste uvjete kao američke, rekao je novinarima u petak francuski ministar trgovine Olivier Becht.

Zakon na snagu treba stupiti već u siječnju, a vrijeme za pregovore istječe.

Mnogi stoga pozivaju EU i Europsku komisiju da hitno progura vlastiti paket subvencija kako bi zaštitila osjetljive industrije.

Sam Macron više puta je rekao da neće stajati po strani i gledati kako Amerikanci i Kinezi provode agresivnu politiku državnih subvencija.

S druge strane, Washington, izgleda, nema ništa protiv toga da se Bruxelles protiv vatre bori vatrom. Naprotiv, američki trgovinski predstavnik Tai potaknuo je Bruxelles da učini isto što i Bidenova administracija i pojača financijsku potporu kako bi Europa postala manje ovisna o stranim dobavljačima.

Ako Macronova kampanja propadne, Europljani će se suočiti s teškim izborom: krenuti putem protekcionizma i riskirati u trci za subvencije koje si teško mogu priuštiti ili stajati po strani i gledati kako se protekcionistički zidovi uzdižu diljem svijeta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. veljača 2023 23:29