Utvrda Gaziantep, povijesna i turistička atrakcija istoimenog grada na jugoistoku Turske, stradala je u potresu. Dio tornjeva i zidova srušio se, a na dijelovima koji su ostali vide se pukotine.
Ta povijesna utvrda sagrađena je između 1. i 3. stoljeća, a služila je kao dom Panoramskom muzeju obrane i junaštva Gaziantepa. Ondje se mogao pogledati dokumentarni film o obrani grada od francuskih snaga početkom 20. stoljeća, nakon čega je grad Aintab dobio prefiks G(h)azi, što znači ratnik.
U rimsko doba utvrda je korištena kao policijska stanica. Prije toga na istom mjestu bila je promatračnica koja datira iz vremena Hetitskog carstva. Utvrda se poslije nadograđivala i proširivala, pogotovo za vladavine bizantinskog cara Justinijana u 6. stoljeću. U to vrijeme dobila je 12 kula.
Utvrda je među lokalnim stanovništvom poznata kao Gaziantep Kalesi. Prije potresa dva tisućljeća odolijevala je vremenu, ali ne i osvajačima. U 7. stoljeću dvorac je pao u ruke Omejidske dinastije. Potom je u 10. stoljeću opet prešao u ruke Bizanta. U 11. stoljeću pada u ruke Seldžucima, pa križarima koji su ga uključili u svoje vojvodstvo Edessu. Početkom 12. stoljeća opet je pripao Seldžucima da bi uslijedilo razdoblje stalne izmjene vladara.
Današnji oblik dvorac je dobio i tijekom kasnijih vlasnika: Ajubida, egipatsko-sirijske dinastije kurdskoga podrijetla, Mameluka, Dulkadirskog pašaluka i Otomana. Građevina se popravljala za mamelučkog sultana Kajabaja u 15. stoljeću i za vrijeme sultana Sulejmana Veličanstvenog u 16. stoljeću.
Nakon 18. stoljeća nije se više koristila za obranu. Dvorac je bio administrativno sjedište, policijska stanica i skladište oružja. Smatra se da je utvrda nekad imala 36 tornjeva na vanjskim zidinama.