NUKLEARNA PRIJETNJA

Dvije najopasnije točke ratovanja u svijetu: Ukrajinci žele osvojiti nuklearku Kursk, požar u Zaporižju!

RIA Novosti prenosi da Rafael Grossi, direktor IAEA, “nije spomenuo tko je odgovoran za napade dronova” u Zaporižju

Dim koji kulja iz tornja za rashlađivanje nuklearne elektrane Zaporižje koju kontroliraju Rusi 

 Handout/Afp

Ruske su snage počele graditi obrambene linije u blizini nuklearne elektrane Kursk dok ukrajinske snage napreduju dublje u Kursku oblast, izvijestio je BBC. Moskva i Kijev u nedjelju su se međusobno optužili za izazivanje požara na području nuklearne elektrane Zaporižje koju su okupirali Rusi, prenosi Reuters. “Napad ukrajinske vojske na nuklearnu elektranu Zaporožje (ZNPP) može se okarakterizirati činom nuklearnog terorizma”, priopćila je ruska nuklearna korporacija Rosatom u ponedjeljak, prenosi TASS. "Skrećemo vam pozornost na činjenicu da je udar usmjeren na opremu nuklearne elektrane, rashladnu vodu u standardnom načinu rada", stoji u priopćenju.

Glavni požar u nuklearki Zaporižje je ugašen, izvijestila je u ponedjeljak ruska državna novinska agencija TASS pozivajući se na rusku državnu tvrtku za nuklearnu energiju Rosatom. Ukrajinska tvrtka za nuklearnu energiju Energoatom priopćila je putem aplikacije za razmjenu poruka Telegram da je oštećen jedan od rashladnih tornjeva, kao i druga oprema. TASS je također izvijestio, pozivajući se na izjavu Rosatoma, da je oštećen rashladni toranj. Pozivajući se na lokalne predstavnike ruskog ministarstva za izvanredne situacije, TASS je naveo kako je riječ o tornju koji nije funkcionirao.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je Rusiju za izazivanje požara koji je, kako je rekao, bio vidljiv iz grada Nikopola koji je pod kontrolom Kijeva, a koji gleda na elektranu koja je pod kontrolom Rusije. Evgenij Balicki, ruski dužnosnik na okupiranom jugu, optužio je snage Kijeva da su izazvale požar granatiranjem obližnjeg grada Enerhodara koji je, poput elektrane, Rusija zauzela ubrzo nakon invazije u veljači 2022.

Nuklearni sukob modernog doba vodi se prije svega retorikom pa se stoga, zbog stalnih prijetnji ruskog predsjednika Vladimira Putina o mogućoj uporabi nuklearnog oružja, može govoriti da je ruska agresija na Ukrajinu prvi moderni nuklearni rat u toj domeni. Hrvatska je uspjela u Međunarodnu konvenciju u kemijskom oružju, donesenu 1997. godine, ubaciti napad na civilno kemijsko postrojenje koji se također smatra napadom kemijskim oružjem: tijekom Oluje su snage bosanskih Srba planirale napasti Petrokemiju u Kutini. Zračni napad je pravodobno osujećen napadom na banjolučki aerodrom.

Mogući napadi na nuklearna civilna postrojenja postali su dio rata kad su se pojavile informacije da su terorističke organizacije raznih provenijencija planirale napade na nuklearne elektrane. Ruska agresija na Ukrajinu je pokazala sve razine opasnosti mogućeg napada na nuklearno postrojenje osobito kad je riječ o Zaporižju, najvećoj nuklearno elektrani u Europi. Neki stoga smatraju da je cilj ukrajinske operacije u ruskoj regiji Kursk dokopati se tamošnje nuklearne elektrane što bi im dalo snažnu polugu utjecaja na Rusiju, ne samo u smislu nuklearne prijetnje nego prije svega lišavanja stanovništva dostupnosti električne energije.

Ruski kanal RIA Novosti s neskrivenim nezadovoljstvom prenosi da Rafael Grossi, glavni direktor Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA), “nije vidio incident prijetnjom sigurnosti Zaporiške nuklearne elektrane. Opisujući štetu na rashladnom tornju nije spomenuo tko je odgovoran za napade dronova”.

Šest reaktora u elektrani koja se nalazi u blizini prve crte bojišnice u Ukrajini nije u pogonu, ali postrojenje se oslanja na vanjsko napajanje kako bi se nuklearni materijal održao hladnim i spriječila katastrofalna nesreća.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. rujan 2024 12:12