Kaupo Rosin, iskusni ravnatelj estonske Vanjske obavještajne službe (EFIS), jedne od najcjenjenijih u Europi, dao je za britanski The Telegraph opsežan intervju u kojem je iznio detaljnu procjenu stanja u Rusiji, mogućnosti nove mobilizacije, prijetnje za NATO te ruske sabotažne kampanje u Europi.
Rosin smatra da je Rusija u iznimno lošem položaju i da Vladimir Putin više nema dobrih opcija. Nastavak rata donosi teške gubitke, pad gospodarstva i rast unutarnjih napetosti u zemlji. S druge strane, prekid sukoba prikazao bi Putina kao slabog vladara u očima vlastite javnosti i političkih elita. Prema procjenama britanskih obavještajaca iz GCHQ-a, Rusija je dosad pretrpjela oko 500.000 poginulih i ranjenih vojnika na bojištu, pa teški gubici na bojišnici uvelike premašuju priljev novih novaka i redoviti sustav regrutacije.
Rusko gospodarstvo trpi iznimno teške udarce uslijed ukrajinskih napada dugog dometa na naftnu infrastrukturu, koja predstavlja glavni izvor prihoda za ruski državni proračun. EFIS procjenjuje da bi proračunski deficit Rusije mogao dosegnuti oko 10 bilijuna rubalja, odnosno približno 86 milijardi funti, što iznosi polovicu ukupnoga ruskog obrambenog proračuna. Zbog zapadnih sankcija koje onemogućuju pristup ključnim međunarodnim financijskim tržištima i povoljnom zaduživanju, Kremlj taj manjak pokušava nadoknaditi podizanjem poreza te pritiskom na tvrtke i oligarhe, što stvara dodatni gnjev i nezadovoljstvo unutar zemlje.
Nezadovoljstvo ratom raste u svim slojevima društva, od običnih građana do najviših poslovnih i političkih krugova. U elitama koje imaju pristup novcu, oružju i informacijama više nitko ne govori o potpunoj pobjedi, nego se otvoreno razmatraju različiti scenariji kako završiti rat na prihvatljiv način.
Rosin procjenjuje da do promjene vlasti neće doći uličnom revolucijom, nego naglim preokretom unutar samog sustava. Takav bi se pad vlasti mogao dogoditi doslovno preko noći, na što je već ukazala kratka pobuna Jevgenija Prigožina u lipnju 2023. godine, kada su pobunjeni plaćenici stigli na svega 90 minuta vožnje od Kremlja i pokazali koliko je sustav iznutra zapravo šupalj, objavio je The Telegraph.
Nova mobilizacija u Rusiji ostaje otvoreno i vrlo osjetljivo pitanje. U društvu i vojnim krugovima prevladava stav da je novi val mobilizacije neizbježan nakon formalnih parlamentarnih izbora. Putin se dugo opirao tom potezu zbog straha od javnog nezadovoljstva i uvođenja gospodarskog poremećaja uslijed povlačenja stotina tisuća radno sposobnih muškaraca s tržišta rada.
Međutim, budući da je javnost već naviknuta na tu ideju, Kremlj ima dodatni poticaj da zapovijedi mobilizaciju. Rosin procjenjuje da su šanse za to trenutačno 50 posto, odnosno podjednake, pri čemu je cijeli mobilizacijski sustav u potpunosti spreman za provedbu.
Procjena estonske službe temelji se na njezinu specifičnom položaju i povijesnom iskustvu. Sjedište EFIS-a u Tallinnu udaljeno je samo dva sata vožnje od ruske granice i četiri sata od Sankt-Peterburga. Estonija je najmanja baltička država s populacijom od 1,3 milijuna stanovnika i površinom dvostruko manjom od Škotske, no dijeli najdužu i najranjiviju granicu s Rusijom u duljini od 290 kilometara.
Nakon desetljeća sovjetske i nacističke okupacije te obnove neovisnosti 1991. godine, razumijevanje ruskih namjera za Estoniju je pitanje čistog opstanka, zbog čega je služba i zaslužila visoke pohvale savezničkih agencija poput britanskog MI6-a, čiji je nekadašnji šef Sir Richard Moore istaknuo iznimnu sposobnost estonskih obavještajaca.
Što se tiče izravnog vojnog napada na neku od članica NATO-a, EFIS ne očekuje konvencionalni sukob u sljedećih godinu do dvije. Prijetnje odvraćanja potvrdio je i nedavni posjet ravnatelja CIA-e Johna Ratcliffea Moskvi radi slanja poruke Kremlju.
Putin procjenjuje da članak 5. o zajedničkoj obrani i dalje vrijedi te da zapadno odvraćanje funkcionira, unatoč javnim preispitivanjima obveza SAD-a. Dugoročna sigurnost ovisit će o tome hoće li Zapad nastaviti ulagati u obranu i pomagati Ukrajinu. Estonija kao primjer izdvaja 3,4 posto BDP-a za obranu i može u nekoliko dana mobilizirati 80.000 rezervista, što premašuje stajaće snage britanske vojske od 71.000 vojnika, objavio je The Telegraph.
Na kraju, Rosin oštro odbacuje termin "hibridni rat" i naziva ga ublaženim eufemizmom koji zamagljuje stvarnost. Akcije koje ruska Vojna obavještajna služba (GRU) provodi po Europi – poput požara u skladištima u Londonu 2024. godine ili napada dronom na ukrajinski teretni zrakoplov Antonov u zračnoj luci Leipzig-Halle – predstavljaju čisti državno sponzorirani terorizam.
Cilj tih sabotaža usmjeren je na obrambena i logistička mjesta kako bi se prekinula opskrba Ukrajine oružjem, no zapadne službe zasad uspješno ometaju i presijecaju većinu takvih operacija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....