Ključni događaji
- Netflix je odlučio suspendirati sve svoje usluge u Rusiji, čime se kompanija pridružila Appleu, Microsoftu, Ikei, TikToku, Mastercardu, Visi, Boeingu, Nikeu, Volkswagenu i još nekima koje izlaze iz Rusije ili u njoj ograničavaju svoje usluge ili prodaju
- Za svaku zemlju koja odobri korištenje svojih zračnih luka Ukrajini za napade na Rusiju moglo bi se smatrati da je ušla u sukob, poručila je Rusija optužujući Rumunjsku
- Sjedinjene Države i europski partneri razmatraju zabranu uvoza ruske nafte i plina, rekao je u nedjelju američki državni tajnik Antony Blinken
- Francuski predsjednik Emmanuel Macron izrazio je "ozbiljnu zabrinutost" zbog nuklearne sigurnosti tijekom razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom
- Volodimir Zelenski zatražio je od Zapada da, ako ne može uspostaviti zabranu zone letenja nad Ukrajinom, da Ukrajincima barem daju zrakoplove kako bi se mogli braniti
- Ruske snage pritišću obranu Kijeva, bombardiraju i druge gradove, a posebno je teško na jugu, u Mariupolju
- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da se sprema i napad na Odesu
- U Mariupolju je propao i novi pokušaj evakuacije civila zbog kršenja primirja
- Poljska razmatra slanje svojih MiG-ova 29 Ukrajini, a Bijela kuća pak razmatra da Varšavi nadomjesti flotu novijim avionima tipa F-16
NOVO 0:25 - Velika Britanija će Ukrajini osigurati dodatnih 100 milijuna dolara putem Svjetske banke kako bi joj pomogla ublažiti financijske pritiske uzrokovane ruskom invazijom, priopćio je u nedjelju ured premijera Borisa Johnsona.
Britanija traži središnju ulogu u međunarodnom odgovoru na rusku invaziju na Ukrajinu pružanjem obrambene vojne pomoći, zalaganjem za strože sankcije Kremlju i financijskom potporom.
Unatoč tome, Johnsonova vlada suočena je s kritikama da su njezine sankcije bile prespore i da je program za izbjeglice nedovoljan.
0:07 - Ruski predsjednik Vladimir Putin računa u ratu u Ukrajini sa slabostima Zapada. Zato Zapad mora pokazati svoju snagu, vojno podržati Ukrajinu i pridobiti Kinu kao posrednika, kaže politolog Christian Hacke. Prema njegovom mišljenju kineski predsjednik Xi Jinping je ključan u diplomatskim naporima da se okonča ruski agresorski rat u Ukrajini. Više pročitajte OVDJE.
0:03 - Je li ruska armija zapravo ‘tigar od papira‘? Neki analitičari smatraju da su podbacili su na svim razinama, pogotovo zračne snage. Više pročitajte OVDJE.
23:54 SAD ne vjeruju da je ruski amfibijski napad na ukrajinski grad Odesu ili blizu njega neizbježan, rekao je visoki američki obrambeni dužnosnik, prenosi The Guardian agenciju Reuters, dok vlada sve veća zabrinutost zbog mogućeg napada na taj grad. Američki dužnosnik, koji je želio ostati anoniman, procijenio je da je Rusija lansirala oko 600 projektila od početka invazije i rasporedila u Ukrajinu oko 95 posto borbenih snaga koje je prethodno postavila izvan zemlje. Ruske snage nastavile su pokušavati napredovati i izolirati Kijev, Harhiv i Černihiv i nailazile su na "snažan ukrajinski otpor", rekao je dužnosnik. "Ne znam kakvo kopile moraš biti da pritisneš dugme i baciš bombe na Odesu", izjavio je ranije gradonačelnik Odese Genadij Truhanov, kako prenosi Guardian.
23:49 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je u nedjelju, posljednju nedjelju prije korizme, novi video na Facebooku. "Danas je nedjelja opraštanja. Ali ne možemo oprostiti stotine i stotine žrtava. Niti tisuće i tisuće koji pate". "I Bog neće oprostiti. Ne danas. Ne sutra. Nikad. I umjesto Oprosta, bit će Sud", dodao je Zelenski, prenosi CNN. Zelenski je optužio Rusiju za planiranje "namjernog ubojstva" u granatiranju ukrajinskog teritorija. "Nećemo oprostiti. Nećemo zaboraviti. Kaznit ćemo sve koji su počinili zločine u ovom ratu", rekao je Zelenski u večernjem obraćanju, kako prenosi BBC.
23:08 Ukrajinska vojska je navodno uništila rusku vojnu topničku poziciju u blizini Mikoljava na jugu Ukrajine, prema video snimkama koje je u nedjelju objavio Vitali Kim, regionalni guverner tog područja. Na snimkama se pored topničkih topova vidi i niz ruskih vojnih vozila. CNN napominje kako nije uspio geolocirati videozapise niti provjeriti njihovu autentičnost. "Ovdje su napušteni (tenkovi)", kaže netko u video snimci. "Upravo su ih ovdje ostavili".
Na drugoj snimci ukrajinski vojnik priča što se dogodilo s topničkim položajem. "Jedna od kolona se povlačila iz Mikoljava i to je ono što je ostalo od naše 'braće', one koja su došli 'spasiti nas'", rekao je sarkastično, osvrnuvši se na ruske tvrdnje da Ukrajince treba spasiti. Naknadno je rekao kako će ruske haubice koje su ih granatirale sada biti okrenute protiv Rusa.
Do ove nove očigledne pobjede ukrajinskih snaga dolazi dva dana nakon što je Vitali Kim objavio video snimku na kojoj ukrajinska vojska tvrdi da je potisnula rusku vojsku s položaja u zračnoj bazi u jugoistočnom Mikoljavu.
22:57 Francuski predsjednik Emmanuel Macron razgovarao je u nedjelju s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i izvijestio ga o svom ranijem razgovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, navodi se u čitanju iz Elizejske palače.
"Predsjednik Republike razgovarao je s predsjednikom Zelenskim o svojem današnjem razgovoru s predsjednikom Putinom, tijekom kojeg je Putin dao suglasnost da se poduzmu zajednički napori na temelju preporuka Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) kako bi se osigurala sigurnost nuklearnih elektrana u Ukrajini", stoji u priopćenju, kako prenosi CNN.
Francuski predsjednik izrazio je "ozbiljnu zabrinutost" zbog nuklearne sigurnosti tijekom razgovora s Vladimirom Putinom ranije u nedjelju. U svom razgovoru sa Zelenskim, Macron je "ponovio apsolutnu nužnost izbjegavanja bilo kakvog napada na integritet ukrajinskih civilnih nuklearnih postrojenja".
Prema Elizejskoj palači, razgovaralo se i o humanitarnoj situaciji, a Macron je rekao Zelenskom kako će posvetiti "veliku pozornost potrebama Ukrajine i da će Francuska nastaviti povećavati svoju potporu tom području".
22:49 Američki napori da se izolira Rusiju intenzivirali su se ovog vikenda raspravama o mogućoj zabrani uvoza ruske nafte i prirodnog plina, a visoki američki dužnosnici putuju u Venezuelu na rijetke razgovore s vladom Nicolása Madura. Američki državni tajnik Antony Blinken izjavio je ranije danas da su SAD i njihovi saveznici uključeni u "vrlo aktivnu raspravu" o zabrani uvoza ruske nafte i prirodnog plina, što bi značilo značajnu eskalaciju sankcija.
Više pročitajte OVDJE.
22:41 Broj ljudi koji su stigli u Poljsku bježeći od ruske invazije Ukrajine, u nedjelju navečer premašio je milijun, objavile su pogranične službe u Poljskoj. "To je milijun ljudskih tragedija, milijun ljudi protjeranih iz svojih domova zbog rata" od 24. veljače, kažu te službe na Twitteru.
UN je objavio ranije tijekom dana da je broj ljudi koji su napustili Ukrajinu i ušli su u susjedne zemlje premašio milijun i pol. U Poljskoj, njihov je dolazak popraćen iznimnom solidarnošću, piše agencija France presse. Olakšane su granične formalnosti, organizirani prihvatni centri a tisuće dobrovoljaca daju im hranu, nude prijevoz i smještaj širom zemlje.
Ljudi su donijeli u crkve, škole i sportske centre veliku količinu hrane, higijenskih potrepština, odjeće i pokrivača. Na kolodvorima u velikim gradovima poput Varšave, Krakova i Wroclawa, deseci dobrovoljaca dočekuju izbjeglice na izlasku iz vlakova i informiraju ih o mogućnostima smještaja i drugim oblicima pomoći.
Brojne škole već su otvorile vrata ukrajinskoj djeci.
22:40 Ukrajinska vlada u nedjelju je odlučila uvesti izvozne dozvole za glavne poljoprivredne proizvode pšenicu, kukuruz i suncokretovo ulje, prenosi novinska agencije Interfax Ukrajina. Agencija navodi da u dokumentu stoji da će trgovcima također trebati dozvole za izvoz peradi i jaja.
Ukrajina je jedna od glavnih svjetskih proizvođača i izvoznika žitarica i biljnih ulja. Najveći svjetski izvoznik suncokretova ulja također je kazao da će u periodu od srpnja 2021. do lipnja 2022. ostvariti izvoz od 60 milijuna tona žitarica, što uključuje 33 milijuna tona kukuruza i 23 milijuna tona pšenice.
Ranije u nedjelju Ukrajina je obustavila izvoz nekoliko različitih poljoprivrednih proizvoda zbog ruske invazije. Vlada je obustavila izvoz raži, zobi, prosa, heljde, soli, šećera, mesa i stoke.
Državne željeznice Ukrajine kazale su da su spremne hitno organizirati izvoz poljoprivrednih dobara nakon što su zbog invazije zatvorene ukrajinske luke na Crnom moru. Ukrajina je žito, biljna ulja i druge prehrambene proizvode dosad uglavnom izvozila brodovima.
Ukrajinske željeznice kazale su da žito mogu dostaviti do granica s Rumunjskom, Mađarskom, Slovačkom i Poljskom, odakle se dalje mogu prevoziti do luka i logističkih čvorišta zemalja Europe.
22:25 - Netflix je odlučio suspendirati sve svoje usluge u Rusiji, javlja Guardian. Time se američka kompanija pridružila Appleu, Microsoftu, Ikei, TikToku, Mastercardu, Visi, Boeingu, Nikeu, Volkswagenu i još nekim kompanijama koje ili izlaze iz Rusije ili u njoj ograničavaju svoje usluge ili prodaju.
21:49 Osam civila je ubijeno danas u Irpinu dok je evakuacija bila u tijeku, rekao je gradonačelnik Oleksandr Markušin, koji kaže da je osobno svjedočio smrti četiri osobe. Stanovnici koji su bježali iz Irpina, nedaleko od Kijeva, koji su se našli na udaru tijekom granatiranja od ruskih snaga ranije danas te su bili prisiljeni potražiti zaklon, izvijestio je Reuters.
"Poginula je obitelj", rekao je Markušin, prenosi The Guardian CNN. "Pred mojim očima umrlo je dvoje male djece i dvoje odraslih... Irpin je u ratu, Irpin se nije predao. Dio Irpina su doista zauzeli ruski osvajači, ali dio Irpina se bori i ne predaje se".
Guardian prenosi i da je ukrajinski grad Volnovaha gotovo potpuno uništen u prvim danima rata, uz intenzivno granatiranje civilnih objekata. Oko 90 posto zgrada je oštećeno ili pretvoreno u ruševine, a mrtvi leže nepokopani na ulici, kažu stanovnici.
Stotine, ako ne i tisuće ljudi i dalje su u podrumima bez grijanja i električne energije, a zaliha hrane i vode sve manje. Rusija nije ispunila dogovore o prekidu vatre i humanitarnom koridoru kako bi se omogućila evakuacija stanovništva.
21:36 Na Twitteru su objavljene fotografije razaranja zračne luke Vinica nakon napada krstareće rakete ranije tijekom dana. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izvijestio je ranije o potpunom uništenju civilne zračne luke u gradu Vinica, jugozapadno od Kijeva.
21:25 - Kyiv Independent prenosi izjavu Vadima Denisenka, savjetnika ministra unutarnjih poslova Ukrajine koji tvrdi da je Rusija pred Kijevom okupila dovoljno snaga i da će u narednih nekoliko dana pokušati zauzeti Kijev.
21:14 Dok sa stepskog blata ružni ruski tenkovi s oznakama "Z" bezočno razaraju ukrajinske gradove i ubijaju civile, postavlja se legitimno pitanje kompromitira li time Vladimir Putin ruski odlučujući doprinos u pobjedi nad nacizmom u Drugom svjetskom ratu i čak 22 milijuna sovjetskih građana - uglavnom Rusa, Ukrajinaca i Bjelorusa - koji su položili svoje živote u borbi s tada najvećim zlom. O tome kako je Rusija u nizu ratova bila na strani pravde, a sada Putinovi ‘Z‘ tenkovi postaju sinonim za zlo, više pročitajte OVDJE.
21:12 Ukrajina neće raditi kompromise oko svog teritorijalnog integriteta u pregovorima s Rusijom, no voljna je pregovarati o 'ne-NATO' modelu za budućnost, kazao je u nedjelju za Fox News jedan od ukrajinskih pregovarača.
Ukrajina nastoji dobiti članstvo u Europskoj uniji i NATO-u, čemu se Moskva protivi. Ruski predsjednik Vladimir Putin naveo je da je mogućnost ukrajinskog članstva u NATO-u dokaz da NATO izvršava agresiju protiv Rusije.
Više pročitajte OVDJE.
20:44 Sve je više velikih medijskih kuća koje povlače svoje novinare iz Rusije. Razlog tomu je novi zakon koji je u Rusiji stupio na snagu u petak, a koji predviđa visoke novčane ili dugogodišnje kazne zatvora zbog širenja informacija koje Moskva smatra lažnim kad je riječ o sukobu o Ukrajini. Britanski BBC još je prije dva dana najavio da povlači novinare. O egzodusu stranih medijskih kuća iz Rusije više pročitajte OVDJE.
20:32 Danska premijerka Mette Frederiksen rekla je novinarima u nedjelju da će u svjetlu ruske invazije na Ukrajinu, Danska održati referendum 1. lipnja kako bi odlučila hoće li se pridružiti obrambenoj politici EU-a, što je potez koji ona "snažno" podržava, prenio je AFP.
Također, Danska će značajno povećati svoj obrambeni proračun i nastojati postati neovisna o ruskom prirodnom plinu, kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, izjavila je Frederiksen, kako prenosi Reuters. Ova skandinavska zemlja će postupno povećavati svoje izdatke za obranu kako bi dosegnula 2 posto BDP-a do 2033. godine, što je ekvivalent povećanju godišnje potrošnje za obranu od oko 2,65 milijardi dolara, prema sporazumu između glavnih parlamentarnih stranaka.
Više pročitajte OVDJE.
20:24 TikTok je u nedjelju objavio da obustavlja neke od usluga u Rusiji zbog novog zakona u toj zemlji koji kažnjava, kako kažu ruske vlasti, širenje dezinformacija, prenosi CNN. "U svjetlu novog ruskog zakona o 'lažnim vijestima', nemamo izbora nego obustaviti prijenos uživo i nove sadržaje na našoj videousluzi dok pregledavamo sigurnosne implikacije ovog zakona", objavila je tvrtka na Twitteru. "Naša usluga razmjene poruka unutar aplikacije neće biti pogođena time".
"Nastavit ćemo procjenjivati nove okolnosti u Rusiji kako bismo utvrdili kada bismo mogli u potpunosti nastaviti s pružanjem naših usluga sa sigurnošću kao našim glavnim prioritetom", navela je tvrtka.
Agencija AFP, pak, prenijela je American Express obustavlja 'sve operacije' u Rusiji i Bjelorusiji. U subotu je Mastercard objavio da obustavlja svoje mrežne usluge u Rusiji, dok je Visa objavila da obustavlja sve operacije u toj zemlji.
20:11 Ukrajince koji bježe s mjesta razaranja i pokolja u Ukrajini istražitelji već intervjuiraju u vezi eventualnog budućeg suđenja Vladimiru Putinu zbog ratnih zločina, zajedno s njegovim najvišim dužnosnicima i generalima, prenosi The Guardian. S više od milijun izbjeglica koje i dalje prelaze granicu, postoji obilje svjedočenja očevidaca, dok istovremeno objave videosnimki putem društvenih mreža pružaju veliku količinu dokaza koji su podvrgnuti forenzičkoj analizi.
Međutim, sama količina dokaza nije nužno jamstvo uspjeha suđenja, a iskusni istražitelji ratnih zločina upozoravaju da predstoji dug rat prije nego što Putin i njegov režim budu dovedeni na optuženičku klupu, osobno ili u odsutnosti, piše The Guardian.
Istodobno je pokrenuto više istraga, ali nije jasno koliko su one usklađene, ako uopće jesu. Tužitelj Međunarodnog kaznenog suda (ICC) u Haagu otvorio je istragu nakon peticije 39 država članica i gotovo sigurno će dobiti potporu mnogih vlada.
19:50 BBC je prenio nove informacije o troje civila koji su ubijeni dok su pokušavali pobjeći iz Irpina, grada nedaleko od Kijeva. Vrlo uznemirujuća fotografija koju je fotograf snimio za New York Times, navodi BBC, prikazuje tri člana četveročlane obitelji - majku i dvoje djece - kako leže mrtvi na pločniku, dok ukrajinski vojnici pokušavaju spasiti život ranjenom ocu.
Djeca su bili sin tinejdžer i kći za koju se procjenjuje da je imala oko osam godina, prenosi BBC New York Times. Obitelj je bježala od borbi noseći kovčeg i nekoliko ruksaka, a sa sobom su poveli i svog malog psa. Nesretna obitelj pogođena je u minobacačkom napadu.
19:33 Svaka zemlja koja odobri korištenje svojih zračnih luka Ukrajini za napade na Rusiju mogla bi se smatrati zemljom koja je ušla u sukob, rekao je u nedjelju glasnogovornik ruskog ministarstva obrane, optužujući Rumunjsku da je dopustila takva slijetanja. "Praktično čitavo zrakoplovstvo režima u Kijevu koje je sposobno za borbena djelovanja je uništeno. Ali znamo iz sigurnog izvora da su ukrajinski avioni poletjeli prema Rumunjskoj i drugim susjednim zemljama", istaknuo je.
"Korištenje mreže zračnih luka tih zemalja koje bi služile za ukrajinske vojne avione i potom njihovo korištenje protiv ruskih oružanih snaga moglo bi biti smatrano miješanjem tih zemalja u oružani sukob", rekao je Igor Konašenkov.
Ukrajina, na koju je Rusija izvršila invaziju 24. veljače, traži od zapadnih zemalja da uvedu zonu zabrane letenja iznad njezina teritorija. Taj zahtjev NATO je odbacio zbog rizika izravnog sukoba s Moskvom.
U subotu je ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio da će Rusija smatrati svaku zemlju koja uvede zonu neletenja iznad Ukrajine protivnicom u ratu.
19:25 Sjedinjene Države i europski partneri razmatraju zabranu uvoza ruske nafte, rekao je u nedjelju američki državni tajnik Antony Blinken, naglašavajući ipak važnost globalne stabilne opskrbe naftom.
"U vrlo samo aktivnim razgovorima s našim europskim partnerima o zabrani uvoza ruske nafte u naše zemlje, uz naravno istovremeno održavanje stabilne globalne opskrbe naftom", rekao je Blinken u intervjuu za NBC.
Više pročitajte OVDJE.
19:21 Jedanaesti dan rata u Ukrajini karakterizira novo jačanje ruskih borbenih napora, uz nejasne efekte ukrajinskih protuudara, te novi neuspjeh pokušaja evakuacije civila s nekoliko poprišta posebno žestokih sukobljavanja. U svojoj vojnoj analizi, komentator portala Obris, Igor Tabak, ističe kako jača pritisak na Kijev, Odesi prijeti napad s leđa, no Rusi na jugu imaju problem. Ekskluzivnu vojnu analizu Igora Tabaka situacije u Ukrajini za Jutarnji list pročitajte OVDJE.
19:19 Ukrajinska veleposlanica u SAD-u u nedjelju je pozvala vladu američkog predsjednika Joea Bidena da Moskvi nametne jače sankcije, Ukrajini dostavi više oružja te je nazvala Rusiju "terorističkom državom".
Ambasadorica Oksana Markarova ponovila je u intervjuu za Fox News Sunday da Rusija čini ratne zločine protiv civilnog stanovništva, uništava bolnice i škole, te je dodala da Ukrajina zajedno sa SAD-om i drugim državama o tome prikuplja dokaze. "Prema Rusiji treba postupati kao prema terorističkoj državi, jer ona to jest", kazala je Markarova.
Državni tajnik SAD-a Antony Blinken kazao je u nedjelju da SAD ima "prilično vjerodostojne izvještaje" o namjernim napadima na civile.
19:03 Američki i europski dužnosnici raspravljaju o tome kako bi Zapad podržao vladu u egzilu koju vodi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, ako bi on morao pobjeći iz Kijeva, izjavili su zapadni dužnosnici za CNN. Raspravljao se o podršci koju bi Zelenski i najviši ukrajinskim dužnosnici trebali pri potencijalnom preseljenju u Lavov u zapadnoj Ukrajini, pa sve do mogućnosti da bi Zelenski i njegovi suradnici bili prisiljeni pobjeći iz Ukrajine i uspostaviti novu vladu u Poljskoj, kažu dužnosnici.
Razgovori su bili preliminarni i nikakve odluke nisu donesene, rekli su izvori. Zapadni dužnosnici također su oprezni kada razgovaraju o vladi u egzilu izravno sa Zelenskim jer on želi ostati u Kijevu, a do sada su odbijali razgovore koji se fokusiraju na bilo što drugo osim na jačanje Ukrajine u njezinoj borbi protiv Rusije, objasnila su dva zapadna diplomata. Dodaju da je bilo razgovora i o slanju jednog ili više članova ukrajinske vlade na neku vanjsku lokaciju gdje bi se mogla uspostaviti vlada u slučaju da Kijev padne, a Zelenski ne želi ili ne može izaći.
18:54 Dok izbjeglice napuštaju Ukrajinu, gotovo 20.000 stranih državljana podnijelo je zahtjev za odlazak u tu zemlju kako bi se pridružili obrani te zemlje, rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba tamošnjim medijima, prenosi BBC. Informacija je stigla nakon što je ukrajinska vlada jučer pokrenula internetsku stranicu za prijavu.
Govoreći na online brifingu u nedjelju, Kuleba je, kako se navodi, rekao da su se dobrovoljci iz 52 zemlje do sada prijavili za sudjelovanje u borbi. Dodao je da ne bi precizirao iz kojih su zemalja stigle prijave.
18:49 Djelatnici ukrajinske nuklearne elektrane Zaporožje nastavljaju upravljati njome, ali po zapovijedima ruskih snaga koje su je zauzele prošlog tjedna, objavila je u nedjelju Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), pozivajući se na ukrajinskog regulatora, prenosi Reuters.
"Izuzetno sam zabrinut", rekao je šef Rafael Grossi u priopćenju, dodajući da su ruske snage prekinule neke mobilne mreže i internet, komplicirajući komunikaciju s elektranom. "Upravi i osoblju mora biti dopušteno da obavljaju svoje vitalne dužnosti u stabilnim uvjetima bez nepotrebnog vanjskog uplitanja ili pritiska", navodi se.
18:35 Izraelski ministar vanjskih poslova Yair Lapid odletjet će u ponedjeljak u latvijski glavni grad Rigu na razgovore s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom, javlja The Jerusalem Post. Nastavak je to izraelske posredničke diplomatske ofenzive u vezi ruske invazije na Ukrajinu u kojoj izraelski predsjednik Naftali Bennett surađuje, između ostaloga, s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, njemačkim kancelarom Olafom Scholzom i Washingtonom.
U međuvremenu, ruski predsjednik Vladimir Putin i izraelski premijer Naftali Bennett telefonski su danas razgovarali kao nastavak razgovora koje su imali u subotu u Moskvi, priopćio je Kremlj, kako prenosi Interfax. "Stranke su imale temeljitu razmjenu mišljenja o situaciji u svjetlu specijalne operacije za zaštitu Donbasa koju je provela Rusija, uključujući i u svjetlu najnovijih kontakata Naftalija Bennetta s čelnicima niza zemalja", priopćila je novinska služba Kremlja. "Vladimir Putin i Naftali Bennett složili su se ostati u kontaktu", navodi se.
18:26 Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba na Twitteru je objavio fotografiju goleme neeksplodirane bombe koja je pala na stambenu zgradu te zavapio za pomoću u zaštiti ukrajinskog neba.
"Ova zastrašujuća ruska bomba od 500 kilograma pala je na stambenu zgradu u Černihivu i nije eksplodirala. Mnoge druge jesu, ubijajući nevine muškarce, žene i djecu. Pomozite nam da zaštitimo naš narod od ruskih barbara! Pomozite nam zatvoriti nebo. Dajte nam borbene zrakoplove. Učinite nešto!", napisao je Kuleba.
18:19 Britanski premijer Boris Johnson pristao je pružiti još obrambene opreme Ukrajini nakon telefonskog razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodomirom Zelenskim, izjavio je glasnogovornik britanske vlade. "Čelnici su razgovarali o hitnim potrebama ukrajinskih oružanih snaga, a premijer se obvezao surađivati s partnerima na osiguranju daljnje obrambene opreme", rekao je glasnogovornik. Dvojica čelnika složili su se da će razgovarati i u narednim danima.
18:14 Sankcije uvedene Rusiji nakon invazije na Ukrajinu "nemaju nikakve veze" s iranskim nuklearnim dosjeom i novi zahtjevi Moskve da podrži sporazum ne dolaze u obzir, rekao je u nedjelju šef američke diplomacije.
Dok su se još širile optimistične izjave o skorom dogovoru u Beču za spas sporazuma iz 2015., ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u subotu je zatražio jamstvo da se nove sankcije usmjerene prema Moskvi neće odnositi na rusku suradnju s Teheranom.
Više pročitajte OVDJE.
18:09 Glavni dirigent i glazbeni direktor Boljšoj teatra Tugan Sohijev donio je odluku da se povuče sa svoje dužnosti, priopćeno je agenciji Interfaxu. "Tugan Sohijev je podnio ostavku", priopćio je Boljšoj teatar. Sohijev je, sa svoje strane, objavio priopćenje u kojem je objavio da se povlači i s mjesta glazbenog direktora Orchester National du Capitole de Toulouse.
"Nakon što sam se suočio s nemogućim izborom između mojih omiljenih ruskih i omiljenih francuskih glazbenika, odlučio sam odstupiti s mjesta glavnog dirigenta i glazbenog direktora Boljšoj teatra u Moskvi i dajem ostavku na mjesto glazbenog direktora Orchester National du Capitole de Toulouse", naveo je Sohijev u izjavi koju je objavila web stranica ClassicalMusicNews.ru.
18:03 Najmanje 4.357 ljudi privedeno je tijekom prosvjeda u Rusiji u nedjelju, izvijestila OVD-Info, neovisna nadzorna skupina koja prati pritvaranja u Rusiji, prenosi CNN. Ljudi su privedeni u 56 gradova, prema OVD-Info. CNN napominje da nije u stanju samostalno provjeriti ove brojke.
17:58 Rusija nastavlja isporuke plina Europi preko Ukrajine u redovitim količinama, izvijestio je ruski državni energetski gigant Gazprom u nedjelju. "Gazprom provodi tranzit ruskog plina preko ukrajinskog teritorija u redovitim količinama prema zahtjevima europskih potrošača", kazao je glasnogovornik Gazproma Sergej Kuprijanov u nedjelju, a prenosi ruska novinska agencija Interfax.
Sukladno tome, u nedjelju je u tranzit pušteno 109,5 milijuna kubičnih metara plina. Od ruske invazije na Ukrajinu, zemlje zapadne Europe Rusiji uvele su stroge sankcije zbog čega su mnogi u strahu da će Moskva odgovoriti zaustavljanjem opskrbe plinom.
Po izvješćima se čini da su tijekom borbi u Ukrajini plinovodi oštećeni na šest mjesta. Zbog toga su tisuće ljudi ostale bez plina, prenijeli su iz ukrajinske novinske agencije UNIAN izvješće operatera ukrajinskog plinskog sustava. Šesnaest postaja za distribuciju plina u Ukrajini – uključujući i one oko Harkiva, Kijeva, Zaporožja, Donjecka i Luganska - više nije u funkciji, prenose u izvješću.
7:56 Gotovo sve borbeno sposobno zrakoplovstvo Ukrajine je uništeno, priopćilo je rusko Ministarstvo obrane. "Gotovo svo borbeno sposobno zrakoplovstvo režima u Kijevu je uništeno", tvrdi glasnogovornik ruskog ministarstva obrane Igor Konašenkov, prenijela je agencija Interfax.
17:54 Ruski predsjednik Vladimir Putin mogao bi se suočiti s gubitkom kontrole nad jednim od ključnih energetskih postrojenja u središtu Europe, ostvari li se plan njegovog nekadašnjeg poslovnog partnera.
Milijarder Karel Komarek sa češkom vladom razmatra mogućnost nacionalizacije plinskog skladišta Moravia. Ruski državni naftni gigant Gazprom vlasnik je polovice tog postrojenja, no to bi se moglo promijeniti. Riječ je o jedinom takvom objektu u Češkoj na kojeg Rusi imaju utjecaj, pa bi gubitak kontrole de facto značio da Putin više nema nikakav utjecaj na infrastrukturu regije.
Više pročitajte OVDJE.
17:52 Sjedinjene Države vidjele su "vrlo vjerodostojna izvješća" o namjernim napadima na civile, izjavio je u nedjelju američki državni tajnik Antony Blinken kazavši da SAD dokumentira ta izvješća u svrhu potencijalne istrage ratnih zločina, a takvu istragu traži i Europska komisija.
"Vidjeli smo vrlo vjerodostojna izvješća o namjernim napadima na civile koji mogu predstavljati ratni zločin", rekao je Blinken u CNN-ovoj emisiji "State of the Union".
Više pročitajte OVDJE.
17:45 Francuski predsjednik Emmanuel Macron izrazio je "ozbiljnu zabrinutost" zbog nuklearne sigurnosti tijekom razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u nedjelju, prenosi CNN. U priopćenju iz francuske predsjedničke palače stoji da je Macron rekao Putinu kako je neophodno poduzeti konkretne korake za rješavanje nuklearne sigurnosti, sigurnosti i zaštitnih mjera.
"On (Macron) je naglasio apsolutnu nužnost izbjegavanja bilo kakvih oštećenja po integritet ukrajinskih civilnih nuklearnih objekata, čija sigurnost i sigurnost moraju biti zajamčeni u skladu s pravilima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) i prijedlozima njezina glavnog direktora. Ruski predsjednik se složio da IAEA treba bez odgode započeti rad u ovom području".
"Predsjednik je također pozvao na poštivanje međunarodnog humanitarnog prava, zaštitu civila i isporuku pomoći. Ponovio je važnost dogovornog rješenja, potpuno prihvatljivog za Ukrajince", navodi se dalje.
"Konačno, predsjednik Republike iskoristio je ovu razmjenu mišljenja kako bi prenio svoju zabrinutost zbog neizbježnog napada na grad Odesu", navela je Elizejska palača.
17:41 Više od 360 civila ubijeno je u Ukrajini od početka ruske invazije prošlog mjeseca, objavio je Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava u priopćenju u nedjelju, prenosi CNN. Do sada su ranjena 1.123 civila, uključujući 364 ubijenih i 759 ozlijeđenih, naveli su iz UN-ova ureda, napomenuvši da su stvarne brojke vjerojatno "znatno veće".
17:38 Dok se ruske vlasti hvale kako u Ukrajini otvaraju humanitarne koridore za evakuaciju civila iz gradova koje njihova vojska predano bombardira, uz bitno manje halabuke Rusija zatvara koridore koji njezinim građanima omogućavaju da dođu do informacija.
Jučer je, tako, blokiran pristup Twitteru i Facebooku iz Rusije, a zbog novog punitivnog zakona koji de facto sprečava bilo kakvo neovisno izvještavanje o ukrajinskom ratu, svoje dopisnike iz Moskve već je povukao niz zapadnih medija.
Komentar o izolaciji u tjedan dana, odnosno kako je Rusija blokadom Twittera i Facebooka napravila novi korak prema Sjevernoj Koreji, pročitajte OVDJE.
17:22 BBC, ali i agencija AFP, donose prve detalje razgovora Vladimira Putina i Emmanuela Macrona. Elizejska palača je priopćila, prenosi BBC, kako je Macron pozvao Putina da prekine ruski napad i osigura sigurnost ukrajinskih nuklearnih lokacija nakon što je granatiranje izazvalo požar na lokaciji nuklearne elektrane Zaporožje. Putin je rekao Macronu da Rusija ne pokušava napasti nuklearne elektrane, kaže se u francuskom čitanju.
Putin je također rekao Macronu da će Rusija postići svoje ciljeve "pregovorima ili ratom", priopćilo je francusko predsjedništvo.
17:12 U Moldaviji postoje bojazni čelnika da bi ta zemljan mogla biti iduća meta Moskve. Američki državni tajnik Antony Blinken susreo se s dvije žene koje vode ovu zemlju - premijerkom Nataliom Gavrilitom i predsjednicom Maiom Sandu. On je tek treći američki državni tajnik koji je posjetio Moldaviju, prenosi BBC.
Blinken je govorio o jedinstvu pred ruskom prijetnjom, no Moldavci žele snažna uvjeravanja za svoju sigurnost. Prošlog tjedna, nekoliko dana nakon ruske invazije, podnijeli su zahtjev za članstvo u EU. Istovremeno, nema konkretnih dokaza koji bi potvrdili moldavske strahove. Oni se temelje na desetljećima staroj povijesti - 128 kilometara istočno od glavnog grada, na granici s Ukrajinom, nalazi se Pridnjestrovlje, regija koju podržava Rusija i koja se odvojila od Moldavije 1990. godine. Moskva još uvijek tamo ima vojnu bazu s oko 1500 vojnika.
16:58 Kazahstan, država saveznica Rusije, odobrila je ovaj vikend održavanje prosvjeda protiv rata u Ukrajini, jer se kazahstanska vlada nastoji distancirati od Moskve kako ne bi bila uključena u sankcije Zapada.
Režim ove bivše srednjoazijske republike općenito zabranjuje demonstracije, no u subotu je dopustio okupljanje nekih 2000 prosvjednika u središtu Almatija, glavnog ekonomskoga grada zemlje.
Više pročitajte OVDJE.
16: 55 Aleksandar Lukašenko možda tvrdi da je samo jedan od članova "kluba" dikatorskih zemalja koje su samo saveznici ruskog predsjednika Vladimira Putina, no ruska invazija na Ukrajinu pokazala je da je Bjelorusija svojevrsna vazalska država, potpuno pod kontrolom Moskve, gotovo pa anektirana. Neki kažu da Lukašenku, zapravo, još nitko nije javio da je Bjelorusija gotovo pa anektirana, a više o tome pročitajte OVDJE.
16:53 Ruska invazija na Ukrajinu dogodila se u trenutku kad se Ukrajina pokušavala pozicionirati kao važan igrač u tranziciji prema čistoj energiji. Možda to nije motiv za invaziju, ali Ukrajina leži na jednom od najvećih europskih nalazišta 'nezamjenjivog' metala litija, što je bilo otkriće koje je izazvalo velik interes među proizvođačima baterija za električne automobile.
Više pročitajte OVDJE.
16:48 Stanovnici nekih ukrajinskih gradova i sela koje su okupirali Rusi izašli su na ulice kako bi prosvjedovali protiv invazije, prenosi u nedjelju ukrajinska agencija Interfax.
U južnom gradu Nova Kahovka gotovo 2 tisuće ljudi prosvjedovalo je protiv invazije noseći ukrajinske zastave i pozivajući ruske snage da odu, prenosi agencija, pozivajući se na lokalne svjedoke.
Više pročitajte OVDJE.
16:43 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izvijestio je o potpunom uništenju civilne zračne luke u gradu Vinica, jugozapadno od Kijeva, a u videu objavljenom na društvenim mrežama ponovio je svoju molbu svjetskim čelnicima za uspostavu zone zabrane letova.
"Mi smo ljudi i vaša je humanitarna dužnost štititi nas, štititi ljude. I vi to možete", kaže. "Ako to ne učinite, ako nam barem ne date zrakoplove da se možemo zaštititi, zaključak može biti samo jedan - želite da nas polako ubijaju".
16:31 Ukrajinske snage zarobile su stotine ruskih vojnika, tvrdi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. "Stotine, stotine zarobljenika. Među njima su piloti aviona koji su bombardirali naše gradove. Naše civile", rekao je Zelenskij u nedjelju u videoporuci objavljenoj putem društvene mreže Telegram. Njegove tvrdnje još nisu verificirane, piše agencija dpa.
Zelenski je u obraćanju Ukrajincima rekao "borimo se za mjesto gdje će biti granica" i "između života i ropstva". Još jednom se obratio ruskim državljanima: "Stanovnici Ruske Federacije čine isti odabir sada. Ovih dana, ovih sati. Između života i ropstva", kazao je.
16:30 Španjolska javna televizija TVE privremeno je obustavila izvještavanje iz Rusije zbog novog zakona u toj zemlji koji je stupio na snagu u petak i predviđene zatvorske kazne za "neistinito" izvještavanje o sukobu u Ukrajini. "Privremeno nećemo izvještavati iz Rusije nakon što je ondje uveden zakon zbog kojeg se može ići u zatvor na 15 godina zbog širenja vijesti koje Moskva smatra 'lažnim informacijama", izvijestila je ta televizija sa sjedištem u Madridu.
RTVE, koja uključuje i španjolski radio, trenutačno analizira novi zakon uveden u Rusiji. "Tužno je i bolno otići ovako iz Rusije nakon pet godina. Moram u kratkom vremenu pokupiti svoje stvari i otići", rekla je dopisnica španjolske televizije Érika Reija u videu gdje se iza nje na krevetu vide spremljene putne torbe.
"Mi novinari smo se pretvorili u Putinovu metu. Cilj je kriminalizirati naš posao no ne znamo s kakvim posljedicama", dodala je. Reija kaže kako nije sigurna za što točno može biti procesuirana te je napomenula kako ruska vlada traži od novinara da "ponavljaju ono što vlada kaže" bez konteksta i vrednovanja izrečenog.
16:29 Ruska policija u nedjelju je pritvorila oko 3,5 tisuća ljudi na prosvjedima diljem zemlje, uključujući 1,7 tisuća u Moskvi i 750 u Sankt Peterburgu, prenosi ruska agencija TASS, pozivajući se na ministarstvo unutarnjih poslova. Videozapisi objavljeni na društvenim mrežama, koje su objavili kritičari Kremlja prikazuju stotine ljudi kako marširaju Moskvom izvikujući "Ne ratu!" i "Sramota!", piše Reuters.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u nedjelju je izravno pozvao Ruse da iziđu na ulice u znak prosvjeda protiv invazije Kremlja na njegovu zemlju ili riskiraju siromaštvo i represiju u vlastitoj državi. Od prošlog tjedna u Rusiji su privedene tisuće stanovnika zbog prosvjeda protiv ruske invazije na Ukrajinu ili, kako ruske vlasti vole kazati - "specijalne vojne operacije" koja je započela 24. veljače.
15:27 Nakon telefonskog razgovora koji je trajao sat i 45 minuta, iz Kremlja su u priopćenju iznijeli svoju interpretaciju razmjene stajališta ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegova francuskog kolege Emmanuela Macrona.
Putin je, kažu, Macronu poručio da je ruska vojska "žrtva propagandne kampanje" u pogledu incidenta na području najveće ukrajinske nuklearne elektrane Zaporožje koja se, prema ukrajinskim izvorima, našla pod paljbom ruskih trupa zbog čega je situacija bila na rubu katastrofe.
- Pokušaji da se odgovornost za ovaj incident prebaci na rusku vojsku predstavljaju dio cinične propagandne kampanje, smatra Putin, koji je, prema priopćenju Kremlja, Macrona "izvijestio o provokaciji koju su organizirali ukrajinski ekstremisti na području nuklearke".
- U vezi sa zabrinutošću Macrona o osiguravanju sigurnosti nuklearnih elektrana na teritoriju Ukrajine, ruski lider je detaljno izvijestio o provokaciji ukrajinskih ekstremista na području nuklearne elektrane 'Zaporožje' uz suradnju diverzantske grupe, navodi se u priopćenju.
Prema Putinovim riječima, ruske trupe su preuzele kontrolu nad nuklearkom u Černobilu kako bi se, kaže, "isključila mogućnost provokacija u organizaciji ukrajinskih neonacista ili terorista" što bi, dodaje, moglo izazvati katastrofalne posljedice.
Kako je rekao Putin, "Kijev i dalje ne ispunjava postignute dogovore o evakuaciji civila s mjesta sukoba".
- Razgovaralo se o pitanju evakuacije civilnog stanovništva iz područja sukoba. Putin je skrenuo pažnju na to da Kijev još uvijek ne ispunjava dogovore postignute o tako važnom humanitarnom pitanju, navodi se u priopćenju iz Kremlja u kojem se optužuje "ukrajinske nacionaliste" za kršenje primirja u Mariupolju i Volnovahi.
Kako se još navodi u priopćenju, Putin je Macrona informirao o pregovorima ruske delegacije s ukrajinskim predstavnicima pri čemu je izrazio spremnost za nastavak dijaloga, ali "uz bezuvjetno ispunjavanje poznatih ruskih zahtjeva".
- Glavno je da ukrajinska strana ozbiljno pristupi postizanju dogovora, čija je primjena važna za prekid borbenih djelovanja, zaključuje se u priopćenju.
14:52 Policija je u nedjelju privela više od 2000 ljudi koji su sudjelovali u antiratnim prosvjedima u gradovima diljem Rusije, objavio je OVD-Info, ruska nevladina organizacija koja prati uhićenja tijekom oporbenih prosvjeda u zemlji. Reuters nije uspio samostalno provjeriti informaciju niti kontaktirati policiju za komentar.
Videozapisi objavljeni na društvenim mrežama, koje su objavili kritičari Kremlja prikazuju stotine ljudi kako marširaju Moskvom izvikujući "Ne ratu!" i "Sramota!". Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u nedjelju je izravno pozvao Ruse da iziđu na ulice u znak prosvjeda protiv invazije Kremlja na njegovu zemlju ili riskiraju siromaštvo i represiju u vlastitoj državi.
Od prošlog tjedna u Rusiji su privedene tisuće stanovnika zbog prosvjeda protiv ruske invazije na Ukrajinu ili, kako ruske vlasti vole kazati - "specijalne vojne operacije" koja je započela 24. veljače.
"Građani Rusije! Za vas ovo nije samo borba za mir u Ukrajini! Ovo je borba i za vašu zemlju", rekao je Zelenski u televizijskom obraćanju na ruskom. "Budete li sada šutjeli, kasnije će za vas govoriti samo vaše siromaštvo, a odgovor će biti represija", rekao je.
"Poput ukrajinskog naroda i Rusi se sada suočavaju s izborom između života i ropstva", poručio im je Zelenski, dodavši da "danas, jedanaestog dana invazije, ruske snage nastavljaju s napadima i pripremaju se za bombardiranje crnomorskoga lučkog grada Odese".
14:40 "Mi, ruski znanstvenici i znanstveni novinari, snažno prosvjedujemo protiv vojne invazije na Ukrajinu koju su pokrenule ruske oružane snage", stoji u otvorenom pismu koje je dosad potpisalo više od 7000 ruskih znanstvenika.
Među potpisnicima pisma je i Konstantin Novoselov, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 2010. godine te 85 članova Ruske akademije znanosti. Iako se prema ruskom zakonu zbog ovakvih javnih istupa riskira zatvor ili novčana kazna veća od 7000 eura, broj potpisnika pisma svakodnevno raste.
Više detalja donosimo OVDJE.
14:27 Proruski separatisti i Ukrajinska nacionalna garda međusobno su se u nedjeju optuživali za novi neuspjeh u uspotavi humanitarnog koridora za evakuaciju civila iz Mariupolja, dan nakon što je propao prvi pokušaj. Televizija Ukraine 24 prikazala je borca Azovske regimente Nacionalne garde koji je rekao da su ruske i proruske snage koje u okruženju drže taj lučki grad od oko 400.000 ljudi, nastavile bombardirati područja za koja je bio dogovoren prekid vatre.
Agencija Interfax citira dužnosnika iz Donjecka, proruske separatisičke regije, koji pak optužuje ukrajinske snage da ne poštuju prekid vatre. Samo je 300 ljudi uspjelo napustiti grad, tvrdi taj predstavnik separatista. Tu informaciju se nije moglo provjeriti, a ukrajinski dužnosnici još nisu dali nikakve brojke.
Ukrajinske vlasti ranije su objavile da planiraju evakuirati više od 200.000 ljudi iz Mariupolja. Gradonačelnik Vadim Bojčenko rekao je da njegov grad od 440.000 stanovnika više nema vodu, grijanje ili struju i pati od nestašice hrane.
14:22 Okončan je telefonski razgovor francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i ruskog šefa države Vladimira Putina koji je trajao sat i 45 minuta.
14:19 Hrvatska je već primila više od 2000 ukrajinskih izbjeglica i ne kani tu stati u pružanju pomoći, rekao je u nedjelju u Dubaiju premijer Andrej Plenković.
Premijer je iz Dubaija, gdje je stigao na obilježavanje Nacionalnog dana Hrvatske na svjetskoj izložbi EXPO, poručio da je „spreman“ cijeli sustav koji je Vlada uspostavila za primanje ukrajinskih izbjeglica. „Vrijeme je da pokažemo veliku solidarnost i to zaista i činimo“, rekao je Plenković koji je u Dubaiju posjetio i ukrajinski paviljon.
Komentirajući navode Kremlja da je ruski predsjednik Vladimir Putin naručio popis država koje su uvele sankcije zbog invazije na Ukrajinu, premijer je rekao da Hrvatska stoji iza svog djelovanja prema Moskvi.
„Mi smo donijeli svoje odluke, dio smo Europske unije i NATO-a, dio onih zemalja koje poštuju međunarodno pravo i poredak i respektiraju granice drugih država. Stojimo iza svojih odluka neovisno o tome kakav će popis biti“, zaključio je premijer.
14:05 Evakuacija civila iz Mariupolja je ponovno prekinuta, nakon što je drugi dan zaredom došlo do kršenja primirja za što ukrajinska i ruska strana optužuju jedna drugu.
Istovremeno, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski priopćio je da su ruske snage u potpunosti uništile civilni aerodrom Vinicija, zapadno od Kijeva.
- Upravo su me izvijestili da su ga napali projektilima, ispalili su osam raketa. Aerodrom je u potpunosti uništen, izjavio je.
13:44 Papa Franjo u nedjelju je izrazio žaljenje zbog "rijeka krvi i suza" koje teku Ukrajinom nakon ruske invazije te je pozvao da se uspostave humanitarni koridori. "Ukrajinom teku rijeke krvi i suza, ovo nije tek puka vojna operacija već rat koji sije smrt, uništenje i bijedu", rekao je nakon molitve Angelusa i pozvao da se za pomoć stanovništvu uspostave "stvarni humanitarni koridori".
"Žrtve su sve brojnije, kao i ljudi koji bježe, posebno je puno majki i djece. Potreba za humanitarnom pomoći u ovoj mučeničkoj zemlji dramatično raste iz sata u sat", kazao je argentinski papa koji je dosad više puta pozivao na prekid borbi u Ukrajini. Brojne ukrajinske zastave vijorile su se među mnoštvom vjernika okupljenih na Trgu svetog Petra gdje su pratili Papin Angelus.
"Svim srcem pozivam da se osiguraju stvarni humanitarni koridori i da se zajamči pomoć ljudima te da se olakša pristup opkoljenim područjima. Samo tako možemo pružiti vitalno važnu pomoć našoj braći i sestrama koji su suočeni s bombardiranjima i strahom", rekao je papa Franjo. "Preklinjem da prestanu oružani napadi i da se pregovori nastave, da prevlada zdrav razum te da se ponovno počne s poštivanjem međunarodnog prava", dodao je papa.
Zahvalio je novinarima koji su "izložili svoje živote opasnosti" da bi informirali svijet o događajima u Ukrajini.
13:27 Grad Irpin nadomak Kijeva već je danima pod žestokim napadom ruskih snaga, a očajni se stanovnici pokušavaju na sve načine domoći sigurnosti.
Ruski vojnici su nesmiljeni i brane izlazak, no uspostavljeni su "humanitarni koridori" kako bi se civilno stanovništvo ipak uspjelo izvući iz grada koji je do neke mjere još uvijek pod kontrolom ukrajinskih boraca. No, čini se kako Rusija ne poštuje uspostavljene koridore jer je, sudeći po potresnim fotografijama i snimkama koje je objavila agencija Anadolija, stanovništvo koje pokušava pobjeći tim rutama izloženo je teškoj paljbi.
Više detalja i fotografija donosimo OVDJE.
12:54 Iz Kremlja su priopćili nekoliko detalja Putinova telefonskog razgovora s Erdoganom. Kako navode, ruski predsjednik je poručio da je prekid "specijalne vojne operacije", kako on naziva invaziju na Ukrajinu, moguć isključivo ako ukrajinska strana položi oružje i pristane na zahtjeve Moskve za demilitarizacijom.
U priopćenju se navodi i da je Putin Erdoganu "detaljno objasnio glavne ciljeve i zadatke koji su postavljeni" pred ruske trupe, a naglasio je i da se operacije provode "prema planu i u skladu s rasporedom".
Kremlj u priopćenju ne spominje ukrajinskog predsjednika Zelenskog, čiju je ponudu za sastankom s Putinom u Ankari ili Istanbulu prenio Erdogan, ali se neizravno referira na njega sljedećom formulacijom: - Potvrđena je spremnost ruske strane za dijalog s ukrajinskim vlastima i sa stranim partnerima u cilju rješavanja sukoba".
Putin je tijekom razgovora, kako navode u Kremlju, skrenuo Erdoganu pažnju "na činjenicu da bilo kakvi pokušaji Kijeva da odgodi pregovarački proces nemaju perspektivu".
- Izražena je nada da će tijekom planirane nove runde pregovora predstavnici Ukrajine pokazati konstruktivniji pristup koji u potpunosti uzima u obzir aktualnu situaciju, navodi se.
- Oružane snage Rusije čine sve što mogu da bi spasile živote i omogućile sigurnost civila. Precizni udari se izvode isključivo na objekte vojne infrastrukture, navode u Kremlju u kojem ponovno spominju navodne "neonaciste" u Kijevu koji, kako tvrde, "nastavljaju s intenzivnim granatiranjem Donbasa, a u ukrajinskim gradovima i naseljima civile koriste kao živi štit, uključujući i strance koje praktički drže kao taoce". To je, ocjenjuju u uredu ruskog predsjednika, "posebno okrutno i cinično".
S druge strane, iz Erdoganova su ureda priopćili da je turski predsjednik od ruskog kolege zatražio proglašenje primirja u Ukrajini, otvaranje humanitarnih koridora i sklapanje mirovnog sporazuma.
Telefonski je razgovor trajao, kažu, sat vremena tijekom kojih se turski predsjednik ponudio da "pridonese mirnom rješenju konflikta" napominjući da bi prekid vatre umanjio zabrinutost oko humanitarne situacije.
12:36 Francuski mediji javljaju da bi se uskoro telefonom trebali čuti predsjednici Emmanuel Macron i Vladimir Putin.
12:15 Više od 559 ljudi privedeno je u nedjelju u prosvjedima protiv invazije predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu u 21 gradu širom Rusije, priopćio je OVD-Info, neovisna skupina koja prati prosvjede sa sjedištem u Rusiji. Ta skupina je rekla da je policija privodila ljude na prosvjedima uključujući ruski lučki grad Vladivostok i sibirski grad Irkutsk.
Oporbeni aktivisti objavili su videosnimke s prosvjedima u drugim gradovima. Reuters nije mogao neovisno provjeriti tu informaciju, niti dospjeti do glasnogovornika policije u Vladivostoku i Irkutsku. Ni rusko ministarstvo unutarnjih poslova nije bilo dostupno za komentar. Ministarstvo unutarnjih poslova upozorilo je u subotu da će svaki neodobren prosvjed biti spriječen, a organizatori prosvjeda pozvani na odgovornost.
Videosnimka na društvenim mrežama pokazuje prosvjednika na trgu u Habarovsku na ruskom dalekom istoku koji je vikao: "NE ratu - kako vas nije sram" prije no što su ga dvojica policajaca privela. Policija je preko zvučnika govorila maloj skupini prosvjednika u Habarovsku: "Poštovani građani, sudjelujete u nedopuštenom javnom događaju. Zahtijevamo da se raziđete!"
Zatvoreni kritičar Kremlja Aleksej Navaljni pozvao je na prosvjede u nedjelju širom Rusije i u ostatku svijeta protiv invazije koju je pokrenula Rusija 24. veljače.
U najvećem kazahstanskom gradu Almatyju u proturatnim prosvjedima sudjelovalo je oko 2000 ljudi, pokazuje videosnimka na društvenim mrežama. Mnoštvo je mašući ukrajinskim zastavama uzvikivalo poruke: "NE ratu" i "Putin je idiot". Aktivisti su stavili plave i žute balone u ruke Lenjinovu kipu na malom trgu gdje se odvijao prosvjed. "Zbog Putina, za mnoge Rusija sada znači rat", rekao je Navaljni u petak. "To nije točno: Ukrajinu je napao Putin, a ne Rusija", naglasio je.
Prema anketama iz Moskve, od početka invazije Putinov rejting je skočio. Prema državnoj anketi VsTIOM, u tjednu do 27. veljače potpora mu je porasla 6 postotnih bodova na 70 posto. Prema anketi FOM-a koji provodi istraživanja za Kremlj, u istom tjednu Putinov rejting porastao je 7 postotnih bodova na 71 posto.
11:59 Proruski separatisti kažu da je prvih 300 ljudi napustilo opkoljeni grad Mariupolj na jugoistoku Ukrajine tijekom novog pokušaja prekida vatre u nedjelju. Informaciju se nije moglo provjeriti, a ukrajinski dužnosnici još nisu dali nikakve brojke.
Ukrajinska i ruska vojska pristale su prekinuti neprijateljstva na tom području i otvoriti humanitarni koridor kako bi se stanovnicima omogućila evakuacija posebnim autobusima ili vlastitim vozilima. Sličan pokušaj u gradu u subotu brzo je propao kada su ruske snage nastavile s granatiranjem, navela je ukrajinska strana.
11:52 Četvrt milijuna ljudi prešlo je u Moldaviju iz Ukrajine od početka rata 24. veljače, rekla je u nedjelju moldavska predsjednica Maia Sandu, a 120.000 ih je ostalo u zemlji, rekla je premijerka Natalia Gavrilita na sastanku s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom u glavnom gradu Kišinjevu.
Najviši diplomat Washingtona Blinken pohvalio je čelnike Moldavije što su primili izbjeglice iz Ukrajine tijekom posjeta toj zemlji na turneji po istočnoj Europi nakon ruske invazije. "Za malu zemlju kao što je Moldavija, ovo je vrlo velik broj" i Moldaviji će trebati pomoć da se izbori s priljevom, rekla je premijerka.
Blinken je rekao je da se divi velikodušnosti i gostoprimstvu Moldavije u prihvaćanju onih koji bježe od sukoba.
Posjet je uslijedio nakon što je Blinken u subotu posjetio Poljsku, članicu NATO-a, dok savez jača svoj istočni bok kao odgovor na napad Rusije na Ukrajinu. Turneju će nastaviti posjetom Litve, Latvije i Estonije.
Moldavija, bivša sovjetska republika kao i njezina susjeda Ukrajina, nije članica NATO-a, ali je u četvrtak službeno podnijela zahtjev za pridruživanje Europskoj uniji. Taj bi potez mogao uznemiriti Moskvu, koja ima oko 1500 vojnika smještenih u odcijepljenoj regiji Pridnjestrovlja na istoku Moldavije.
11:35 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upravo se obratio naciji videoporukom u kojoj je ustvrdio da se ruske snage pripremaju za bombardiranje trećeg najvećeg grada u zemlji, Odese.
- Rakete na Odesu? To će biti ratni zločin, rekao je u obraćanju.
Odesa se nalazi na crnomorskoj obali, a već se nekoliko dana govori o ruskim pripremama za napad, ali grad je dosad bio pošteđen ratnih djelovanja.
11:20 Ruski mediji su potvrdili da je upravo u tijeku najavljivani telefonski razgovor turskog predsjednika Erdogana i njegova ruskog kolege Putina.
11:18 Sukob u Ukrajini mogao bi trajati mjesecima, ako ne i godinama, rekao je zamjenik britanskog premijera Dominic Raab u nedjelju te dodao da bi međunarodni saveznici trebali pokazati "stratešku izdržljivost" da osiguraju neuspjeh ruskog predsjednika Vladimira Putina.
"Naša misija s našim saveznicima jest osigurati Putinov neuspjeh u Ukrajini, a to će potrajati - govorimo o mjesecima, ako ne i godinama - i stoga moramo pokazati stratešku izdržljivost jer to neće završiti za nekoliko dana", rekao je Raab za Sky News.
Pozvao je Kinu i Indiju da pomognu pojačati diplomatski pritisak na Rusiju. "Kina ovdje ima što raditi. I ona mora učiniti više, ona je stalna članica Vijeća sigurnosti, i Indija također". "Moramo povećati diplomatski pritisak", rekao je Raab.
11:11 Fašizam je pojam koji se danas koristi u javnosti kao malo koji. Došli smo do toga da i uvođenje epidemioloških mjera, posve opravdanih i logičnih u doba strašne pandemije, mnogi ocjenjuju kao fašizam. Postoje i termini koji sugeriraju da društvo kreće prema fašizmu ili poprima neke njegove značajke ("fašizacija", "fašistoidnost"). Je li Rusija s Putinom na vlasti na putu prema fašizmu?
Na to je pitanje u specijalnoj analizi za Jutarnji list pokušao dati odgovor povjesničar Ivo Goldstein. Njegov tekst možete pročitati OVDJE.
10:48 Ukrajinska vojska izvijestila je o novim pritiscima ruskih trupa na obranu Kijeva.
Donosimo kartu koja prikazuje trenutnu situaciju na području glavnog grada Ukrajine.
10:42 Nakon subotnjeg iznenadnog posjeta Kremlju u kojem se sastao s Vladimirom Putinom, a nakon čega je otputovao u Berlin na sastanak s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, izraelski premijer Naftali Bennett u nedjelju se telefonom čuo s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, što je bio njihov treći kontakt u protekla 24 sata.
Detalja o ovome razgovoru zasad nema.
Istovremeno, za nedjelju je najavljen i telefonski razgovor turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana s Putinom. Prema informacijama iz Ankare, Erdogan bi Putinu trebao prenijeti poruku Zelenskog prema kojoj je spreman sastati se s ruskim čelnikom u Ankari ili Istanbulu.
10:38 Dobar je dio ruske vojske podbacio u dosadašnjim sukobima s Ukrajincima, tvrdi BBC-jev stručnjak za pitanja sigurnosti Frank Gardner.
Pretpostavljalo se da je Rusija prije početka invazije na Ukrajinu svoju vojsku reorganizirala u tzv. taktičke bataljune, borbene jedinice od 800 do 1000 vojnika koje mogu blisko surađivati s tenkovima, dronovima i raketnim sustavima.
Ideja je bila da takve jedinice neprijatelja mogu napasti na više načina, no Gardner tvrdi da se situacija na terenu nije razvila prema ruskom planu.
Što još tvrdi u svojoj analizi, donosimo OVDJE.
10:31 Već smo izvijestili o planu koji je iznio britanski premijer Boris Johnson, koji u 6 točaka predlaže kako pobijediti Putina u Ukrajini.
Sada donosimo i opširniji izvještaj o ovoj inicijativi. Detalje pročitajte OVDJE.
10:19 Broj izbjeglica koji su napustili Ukrajinu od početka ruske invazije premašio je milijun i pol, objavili su Ujedinjeni narodi.
10:18 Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) potvrdila je "nekoliko" napada na zdravstvene centre u Ukrajini i istražuje druge, rekao je ravnatelj WHO-a u nedjelju.
"Napadi su uzrokovali višestruke smrti i ozljede", napisao je Tedros Adanom Gebrejesus na Twitteru.
"Napadima na zdravstvene ustanove i zdravstvene radnike krši se medicinska neutralnost i međunarodno humanitarno pravo", napisao je.
U kratkoj poruci Tedros nije spomenuo Rusiju, koja je napala Ukrajinu 24. veljače.
9:52 Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je u subotu specijalni ukaz kojim od ruske vlade zahtijeva da mu u roku od dva dana sastavi popis država koje, kako kaže, poduzimaju "neprijateljske akcije" protiv Rusije.
Više detalja donosimo OVDJE.
9:20 Novi privremeni prekid vatre objavljen je u Mariupolju. Trebao bi trajati od 10 do 21 sat po lokalnom vremenu, objavile su gradske vlasti.
Civilima bi od 12 sati po lokalnom vremenu trebala biti omogućena evakuacija duž rute po kojoj se u subotu, unatoč objavi primirja, pucalo pa je sve obustavljeno i odgođeno.
8:49 Ukrajinska vojska je priopćila da je od početka invazije ruska strana izgubila više od 11.000 trupa, no nije bilo moguće neovisno potvrditi njihovo izvješće, a Moskva službeno priznaje 498 svojih žrtava.
Ukrajinci nadalje tvrde da su od početka invazije uništili ukupno 285 ruskih tenkova, 109 artiljerijskih sustava, 44 zrakoplova i 48 helikoptera.
- Samo je jučer više od 650 ozlijeđenih ruskih vojnika prebačeno u bolnicu u Brijanki. Većinom su u ozbiljnom stanju, a nakon što im je pružena prva pomoć, vraćeni su na prve linije kao topovsko meso, navodi ukrajinski Glavni stožer u priopćenju tvrdeći da je ruska vojska demoralizirana i da njezini pripadnici traže način kako da dezertiraju.
Istovremeno, s priopćenjem se oglasilo i rusko ministarstvo obrane, čiji glasnogovornik Igor Konašenkov nudi dramatično drugačiju verziju situacije na bojištu.
- U posljednja 24 sata Oružane snage Rusije pogodile su 61 vojni objekt ukrajinske vojske. Oružane snage Ruske Federacije nastavljaju bombardirati objekte vojne infrastrukture Ukrajine. U večernjim satima 5. ožujka izveden je intenzivni napad tijekom kojeg je pogođen 61 objekt vojne infrastrukture Oružanih snaga Ukrajine, uključujući 22 jedinice naoružanja i vojne opreme u podzemnom skloništu, zapovjedno središte brigade, 9 skladišta municije i logistike i 3 radarska punkta, naveo je Konašenkov.
Dodao je da je ratno zrakoplovstvo oborilo četiri ukrajinska aviona Su-27 i jedan MiG-29 na području Žitomira, Su-27 i Su-25 na području Radomišlja, jedan Su-25 na području Nježina, dva helikoptera Mi-8 na području Kijeva, šest bespilotnih letjelica, uključujući onu turske proizvodnje Bayraktar TB-2.
8:44 Britansko ministarstvo obrane objavilo je svoj dnevni obavještajni bilten o stanju na ukrajinskoj bojišnici u kojem se navodi kako "ukrajinski otpor i dalje iznenađuje Rusiju", koja je pak odgovorila napadima na Harkov, Černjihiv i Mariupolj.
- Opseg i snaga ukrajinskog otpora nastavlja predstavljati iznenađenje Rusiji, koja je na to uzvratila napadima na niz naseljenih područja, navode Britanci koji to tumače nastojanjima Moskve da razbije moral među ukrajinskim snagama.
- Rusija je sličnu taktiku prethodno koristila u Čečeniji 1999. godine i u Siriji 2016. godine, kada je izvodila i zračne i kopnene napade, tumače Britanci.
8:32 Vođa ukrajinskog izaslanstva za pregovore s Rusijom nada se da bi humanitarni koridor iz istočnoga grada Harkiva mogao biti otvoren u nedjelju.
"Ako Bog da, u nedjelju će biti koridor", napisao je na Facebooku pregovarač David Arahamija odgovarajući na komentar jedne žene da je trebao slušati i dogovoriti prekid vatre s Rusijom. Ta je žena iz Harkiva i pretrpjela je "10 dana pakla".
Predstavnici Ukrajine i Rusije zadnji put su se sastali u Bjelorusiji u četvrtak i dogovorili su se o uspostavljanju humanitarnih koridora za vrijeme drugog kruga pregovora. Separatisti u Luhansku u samoproglašenoj 'Luganskoj Narodnoj Republici' (LNR) rekli su da je ukrajinska vojska u 24 sata osam puta granatirala četiri naselja.
To je objavila ruska agencija TASS pozivajući se na predstavnike LNR-a u subotu navečer. U granatiranju su ranjena najmanje dva civila i uništene 23 kuće, plinovod i visokonaponski vod. Informacija se ne može neovisno provjeriti.
8:23 Ukrajinske oružane snage vode "žestoke borbe" protiv ruskih za kontrolu nad južnim gradom Mikolajevom i sjevernim Černjihivom, objavio je ukrajinski glavni stožer u priopćenju, a vode se i borbe za kontrolu nad Kijevom i Harkovom.
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da njegove snage provode široku ofenzivu u Ukrajini i zauzele su nekoliko gradova i sela, objavila je u nedjelju ruska novinska agencija Interfax.
Ukrajinske oružane snage priopćile su u nedjelju da provode niz obrambenih operacija, uključujući u istočnom dijelu okruga Donjeck, u Slobožanskom i gradu Černjihivu te da je Rusija nastavila s naporima da opkoli Kijev i drugi po veličini grad Harkov. Niz eksplozija čuo se u noći na nedjelju u Harkovu, javljaju ukrajinski mediji.
Sumi i Lebedin na sjeveroistoku Ukrajine meta su ruskih napada, rekao je u subotu kasno navečer Dmitro Živicki, čelnik regionalne uprave Sumija na Telegramu. Ruski zrakoplovi uništili su u subotu skladište hrane, građevinskog materijala i parkiralište na području Sumija, a u petak je uništena toplana i elektrana. Grijanje više ne radi u cijeloj Ohtirki, koja se nalazi između Sumija i Lebedina, a na nekim područjima nema više ni vode ni struje.
"Što da kažem, sama Ohtirka je djelomično nestala", napisao je Živicki. U ruskom raketnom napadu tamo je u utorak ubijeno sedamdeset ukrajinskih vojnika. Informacija se nije mogla neovisno provjeriti.
Napadi na ukrajinske gradove Mariupolj i Volnovahu nastavljeni su u subotu nakon što je Rusija službeno prekinula kratki prekid vatre kako bi se omogućila humanitarna evakuacija, priopćilo je rusko Ministarstvo obrane. Mariupolj je strateški grad na Azovskom moru koji danima gađa rusko topništvo i opkoljen je. Volnovaha, s oko 20.000 stanovnika, nalazi se oko 65 kilometara sjeverno od Mariupolja.
Prema Ujedinjenim narodima, 351 civil poginuo je otkako je Rusija prije 11 dana započela invaziju, iako se vjeruje da je broj veći jer UN objavljuje samo brojke koje se mogu neovisno provjeriti. Ozlijeđeno je 707, među kojima 36 djece.
Zauzimanje Mariupolja i Volnovahe bila bi značajna pobjeda za Moskvu, budući da bi se ruske trupe tada spojile s drugim ruskim snagama u regiji Doneck i na poluotoku Krim.
8:19 Za Ruse su oni samo "plaćenici" vrijedni dvije stvari - prijezira i metka. Za Ukrajince su prijatelji, suborci i heroji. Ukrajinske su vlasti potvrdile da im se u obrani države dosad pridružilo više od tisuću stranih državljana iz 16 zemalja svijeta. Rusi tvrde da je među njima čak dvjesto hrvatskih državljana i jedina smo zemlja kojoj su zbog toga pokušali uručiti prosvjednu notu. Dva dana nakon invazije u javnosti su se pojavile informacije da je grupa ljudi iz Hrvatske doista krenula prema Ukrajini namjeravajući se uključiti u sukob.
Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Frano Matošić u petak je, međutim, potvrdio da je u ovom trenutku u Ukrajini tek "nekoliko pojedinaca".
Jutarnji list u stalnom kontaktu je s jednim od njih od utorka, 1. ožujka, kada se definitivno probio do šireg područja Kijeva i priključio obrani grada.
Veliku priču o dobrovoljcu iz Hrvatske koji se trenutno bori u Ukrajini donosimo OVDJE.
7:56 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zahvalio je tehnološkom milijarderu Elonu Musku što podupire Ukrajinu svojim satelitskim internetskim sustavom Starlink.
"Sljedeći tjedan dobit ćemo još jednu seriju sustava Starlink za uništene gradove", napisao je u tvitu Zelenski te zahvalio Musku "jer podržava Ukrajinu riječima i djelima". Ukrajinski čelnik rekao je da su razgovarali i o "mogućim svemirskim projektima. No o tome ću razgovarati kad završi rat", rekao je Zelenski.
Starlink, sustav Muskove tvrtke SpaceX, pomoći će Ukrajincima da dobiju pristup internetu ako zakaže telekomunikacijska mreža ili bude uništena u borbama. Satelitska internetska usluga uključuje prijenos internetskih podataka u svemir putem radijskih signala. Stanice na zemlji emitiraju signale do satelita u orbiti, koji prenose podatke nazad korisnicima na zemlji.
Starlink upravlja s više od 2000 satelita i ima zemaljske stanice širom svijeta koje podržavaju internet.
7:52 Sjedinjene Države u razgovorima su s Poljskom o mogućem nadomještanju njihove flote borbenih aviona u slučaju da se Varšava odluči Ukrajini predati neke od svojih MiG-ova 29 kao pomoć u obrani od ruske invazije, doznaje američki Politico pozivajući se na četiri neimenovana američka dužnosnika.
Više detalja donosimo OVDJE.
7:14 Nakon što je u subotu snažno odjeknula vijest o likvidaciji jednog od ukrajinskih pregovarača na prvoj rundi razgovora s Rusima, Denisa Kirejeva, priča je doživila intrigantan novi zaplet. Prema prvoj verziji, usmrtili su ga navodno pripadnici ukrajinske obavještajne službe SBU optužujući ga za veleizdaju, odnosno tvrdeći da je radio kao "ruski agent".
No, druga ukrajinska obavještajna služba, ona vojna, objavila je da je Kirejev zapravo "poginuo" u specijalnoj operaciji s još dvojicom njihovih pripadnika te je, izražavajući njegovoj obitelji sućut, navela da Kirejeva smatraju herojem.
Opširnije donosimo OVDJE.
Jedanaesti je dan ruske invazije na Ukrajinu.
Prema najnovijim podacima iz ukrajinske vojske, ruske trupe nastavljaju s pritiskom na obranu Kijeva, a istovremeno granatiraju Harkov na sjeveru države te Mikolajev na jugu, čijim bi padom bio otvoren put za ofenzivu na Odesu. U fokusu im je i Mariupolj na jugoistoku čijim se padom nastoji uspostaviti kopnena veza između Krima, koji je u ruskim rukama još od 2014. godine, i same Ruske Federacije.
U Mariupolju je u subotu bilo proglašeno primirje zbog, kako su u Moskvi rekli, uspostave humanitarnih koridora kojima bi se organizirala evakuacija civila. No, prekid vatre nije izdržao - ukrajinska strana za kršenje optužuje rusku, a ruska ukrajinsku - i evakuacija je odgođena, navodno bi novi pokušaj mogao uslijediti tijekom nedjelje.
Mariupolj u humanitarnoj blokadi
Gradonačelnik Mariupolja izjavio je da se njegov grad u nestašici komunalnih usluga suočava s “humanitarnom blokadom”. Ruske vojne jedinice prerezale su svih 15 dalekovoda do grada koji je bez električne energije već pet dana, rekao je gradonačelnik Vadim Bojčenko za ukrajinsku televiziju.
Dodao je kako su se ljudi tresli od zime u svojim stanovima jer su sve toplane imaju pogon na električnu energiju. Niti mobilna komunikacija radi bez struje, objasnio je. Čak i prije početka rata, glavni gradski vodovod je isključen, pa su pet dana nakon početka invazije potrošene sve rezerve vode. Optužio je rusku stranu da je isključenju svih komunalnih usluga pristupila metodološki i tako podigla pritisak.
Bojčenko je optužio rusku vojsku i za pucanje po autobusima kojima su civili humanitarnim koridorom trebali biti evakuirani iz grada. Od 50 autobusa, ostalo ih je samo 20, rekao je Biočenko. “Možda nećemo imati autobusa do sljedeće prilike za evakuaciju”, izjavio je. Ovu informaciju nije moguće neovisno potvrditi, objavila je agencija dpa.
Bojčenko je ponovio zahtjev za uspostavom koridora kojima će starije osobe, žene i djeca moći napustiti grad.
Bitka za hidroelektranu
Ukrajinska vojska upozorila je u nedjelju kako ruske snage žele zauzeti branu ključne hidroelektrane južno od glavnog grada Kijeva nakon što je u invaziji do sada zauzela nekoliko energetskih infrastrukturnih objekata.
U izvješću objavljenom rano u nedjelju, vrh ukrajinske vojske ustvrdio je da je Rusija planirala zauzeti branu Kanivske hidroelektrane koja se nalazi 150 kilometara južno od Kijeva na rijeci Dnjepar.
Do sada, ruska vojska je u invaziji na Ukrajinu uništila, napala ili zauzela nekoliko energetskih infrastrukturnih objekata, uključujući i najveću europsku nuklearku u gradu Zaporožju.
Također, u izvješću navode kako su ruske jedinice pokušale sve kako bi ušle u jugozapadne dijelove Kijeva. U subotu navečer, sirene za uzbunu aktivirane su se nekoliko puta. Ruske trupe također su pokušale pristupiti autocesti u blizini kijevske međunarodne zračne luke.
U smjeru Kozeleca, grada koji se nalazi na 70 kilometara sjeveroistočno od Kijeva, primijećeno je kretanje 100 jedinica s oružjem i drugom vojnom opremom, uključujući i bacače raketa.
Udar Vise i Mastercarda
Kasno u subotu divovi globalnog kartičnog poslovanja Visa i Mastercard objavili su da obustavljaju transakcije u Rusiji, što je posljedica njezine invazije na Ukrajinu. "Zbog nezabilježena karaktera postojećeg sukoba i nesigurne ekonomske situacije, odlučili smo obustaviti naše usluge u Rusiji", objavio je Mastercard.
Suparnička Visa gotovo je istovremeno objavila da će "suradnji s klijentima i partnerima obustaviti sve transakcije putem Vise u predstojećim danima".
"Prisiljeni smo odgovoriti na rusku invaziju na Ukrajinu i neprihvatljive događaje kojima svjedočimo", kazao je izvršni direktor Vise Al Kelly.
Kartice Vise i Mastercarda izdane u Rusiji više se neće prihvaćati u inozemstvu, a kartice izdane izvan Rusije u njoj više neće raditi, objavile su dvije američke kartične kuće. Visa, Mastercard i American Express već su poduzeli mjere kojima sprečavaju sankcionirane ruske banke da se služe njihovom poslovnom mrežom. Nabrojene tvrtke tako su se pridružile nizu brendova koji zadnjih dana napuštaju Rusiju zbog napada na Ukrajinu i uvedenih joj međunarodnih sankcija.
Razgovor Zelenski-Biden
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je da je s američkim predsjednikom Joeom Bidenom razgovarao o sigurnosti, financijskoj podršci Ukrajini i nastavku sankcija protiv Rusije.
“Kao dio konstantnog dijaloga, imao sam još jedan razgovor s predsjednikom”, objavio je Zelenski na Twitteru.
Bijela kuća objavila je kako je poziv trajao 30 minuta te da je Biden je u tom razgovoru pozdravio odluku Vise i Mastercarda o suspenziji njihovih operacija u Rusiji.
"Predsjednik Biden podiže sigurnosnu, humanitarnu i ekonomsku pomoć Ukrajini i surađuje s Kongresom kako bi osigurao dodatna financiranja", dodala je Bijela kuća.
Borisov plan od 6 točaka
Britanski premijer Boris Johnson pozvao je lidere država da se pridruže planu od šest točaka kako bi odgovorile ruskoj invaziji na Ukrajinu, u kojemu je predviđena humanitarna podrška Ukrajini kao i izazivanje najveće moguće ekonomske štete Moskvi.
Uoči sastanaka s liderima Kanade, Nizozemske i centralne Europe u Londonu sljedeći tjedan, Johnson je u subotu rekao kako invazija ruskog predsjednika Vladimira Putina mora doživjeti neuspjeh te da se mora vidjeti kako ne uspijeva.
“Nije dovoljno da pokažemo podršku međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima, moramo ga braniti protiv kontinuiranog pokušaja da se pravila nanovo napišu uporabom vojne sile”, rekao je Johnson u izjavi.
Iznio je i svoje ciljeve, među kojima su stvaranje internacionalne humanitarne koalicije za Ukrajinu, podrška njezinoj samoobrani te povećanje ekonomskog pritiska na Moskvu. Pozvao je i na uspostavljanje diplomatskih puteva za deeskalaciju uz punu uključenost ukrajinske vlade, veću sigurnost euroatlanskog područja, te na zaustavljanje “puzajuće normalizacije” ruskih aktivnosti u Ukrajini.
Nakon sastanaka s kanadskim i nizozemskim premijerima koje će održati u ponedjeljak, Johnson u utorak ugošćuje lidere Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke, zemalja u koje se slijevaju ukrajinske izbjeglice. Velika Britanija planira ubrzati sankcije ruskim poslovnjacima kroz nove zakonske mjere koje će u ponedjeljak poslati u parlament.