Europska komisija je u četvrtak pokrenula pravne radnje protiv 19 država članica, među kojima je i Hrvatska, jer nisu na vrijeme unijele u svoja nacionalna zakonodavstva zakone EU-a u području audiovizualnih medija i telekomunikacija.
Rok za prenošenje Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama bio je 19. rujna 2020.
Komisija je u studenome te godine pokrenula postupak zbog povrede protiv 23 države članice koje nisu u potpunosti prenijele revidiranu Direktivu o audiovizualnim medijskim uslugama u nacionalno zakonodavstvo.
Dosad je 15 država članica obavijestilo o potpunom prenošenju Direktive, a još tri države članice priopćile su da su je djelomično prenijele.
Komisija je stoga u četvrtak poslala obrazložena mišljenja Češkoj, Estoniji, Irskoj, Španjolskoj, Hrvatskoj, Italiji, Cipru, Sloveniji i Slovačkoj (9 država članica).
Rok za prenošenje Europskog zakonika elektroničkih komunikacija u nacionalno zakonodavstvo bio je 21. prosinca 2020.
Komisija je 4. veljače ove godine službeno opomenula 24 države članice. Do kraja kolovoza samo su Bugarska i Danska obavijestile o potpunom prenošenju Zakonika (uz Grčku, Mađarsku i Finsku, koje su ga ranije prenijele).
Nedavno su Belgija i Njemačka također obavijestile o potpunom prenošenju, a njihove su obavijesti u postupku ocjene.
Češka je tijekom ljeta, kao nedavno i Francuska, obavijestila o donošenju brojnih mjera za djelomično prenošenje te direktive, a njihove su obavijesti također u postupku ocjene.
Komisija je u četvrtak poslala obrazložena mišljenja Estoniji, Španjolskoj, Hrvatskoj, Irskoj, Italiji, Cipru, Latviji, Litvi, Luksemburgu, Malti, Nizozemskoj, Austriji, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Sloveniji, Slovačkoj i Švedskoj (18 država članica) te od njih traži da donesu odgovarajuće mjere i obavijeste o njima.
Cilj je Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama osigurati pravedno jedinstveno tržište za radiodifuzijske usluge koje prati tehnološki razvoj.
Direktiva je u tu svrhu revidirana 2018. kako bi se stvorio regulatorni okvir prilagođen digitalnom dobu, koji će dovesti do sigurnijeg, pravednijeg i raznolikijeg audiovizualnog okruženja.
Komisija navodi da zbog kašnjenja s prenošenjem zakonodavstva građani i poduzeća u Češkoj, Estoniji, Irskoj, Španjolskoj, Hrvatskoj, Italiji, Cipru, Sloveniji i Slovačkoj možda neće moći iskoristiti sve odredbe Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama, kojima se, između ostaloga, ujednačuju uvjeti za različite vrste audiovizualnih medijskih usluga, jamči neovisnost nacionalnih regulatornih tijela za medije, čuva kulturna raznolikost, primjerice zahtjevom da u ponudi usluga videa na zahtjev bude najmanje 30 posto europskih djela, štite djeca i potrošači pravilima za zaštitu maloljetnika od štetnog sadržaja na internetu.
Ta pravila uključuju zaštite koje se odnose na usluge videa na zahtjev i bore se protiv rasne, vjerske i drugih vrsta mržnje strožim pravilima za sprečavanje poticanja na nasilje ili mržnju i javnog poticanja na počinjenje kaznenih djela terorizma.
Zbog kašnjenja u prenošenju Europskog zakonika elektroničkih komunikacija, potrošači i poduzeća u Estoniji, Španjolskoj, Hrvatskoj, Irskoj, Italiji, Cipru, Latviji, Litvi, Luksemburgu, Malti, Nizozemskoj, Austriji, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Sloveniji, Slovačkoj i Švedskoj možda neće moći iskoristiti brojne pogodnost, ističe Komisija.
Neka od tih pogodnosti su jasna i uključiva pravila o pravima krajnjih korisnika, bolja kvaliteta usluga - potrošačima se osiguravaju veća brzina veze i veća pokrivenost jer se Zakonikom potiču ulaganja, posebno u mreže vrlo velikog kapaciteta, uključujući 5G mreže.
Zakonik štiti potrošače bez obzira na to komuniciraju li krajnji korisnici pomoću tradicionalnih usluga (pozivi, tekstualne poruke) ili preko aplikacija.
Svih 19 države članice ima dva mjeseca da isprave stanje i donesu nacionalne mjere za prenošenje tih zakonodavnih akata EU-a u nacionalno zakonodavstvo. U protivnom, Komisija može odlučiti uputiti predmete protiv tih država Sudu Europske unije.
