Na projekt Jadar u Srbiji, odnosno rudarenje litija, prije dvije godine stavljena je točka nakon masovnih protesta i pritiska javnosti zbog straha od zagađenja. Međutim, u trenutku dok je međunarodna kompanija Rio Tinto, čije je sjedište u Londonu, pripremala teren za izgradnju rudnika za eksploataciju litija u Srbiji, 60 kilometara zapadno uveliko su vršena istraživanja na Majevici u susjednoj Bosni i Hercegovini, piše Deutsche Welle. Iako je javnost za njih saznala tek nedavno, građani i ekološke udruge odmah su digli uzbunu, a lokalne vlasti najavile referendum o potencijalnom otvaranju rudnika podno Majevice.
Referendum
„Ako bi nekada došlo do otvaranja rudnika, moramo znati koja će se tehnologija primjenjivati i kako će to utjecati na okoliš i zdravlje građana. Mislim da ćemo definitivnu odluku donijeti referendumom građana“, rekao je načelnik općine Lopare Rado Savić.
A u švicarskoj kompaniji „ArCore AG", čija je podružnica osnovama u Laktašima kod Banja Luke, gotovo 200 kilometara od Lopara, poručuju da je do sada sve rađeno u skladu s najvišim geološkim i ekološkim standardima, te da su sva istraživanja na području općine Lopare završena.
„Sve je provedeno uz striktno poštovanje zakonske regulative i u skladu s najvišim geološkim i ekološkim standardima koji važe za ovu vrstu istraživanja, kako na lokalnoj, tako i na međunarodnoj razini", priopćili su iz ove kompanije, najavljujući da imaju sve uvjete za prelazak u sljedeću fazu.
„Kompanija ispunjava sve uvjete za podnošenje zahtjeva za dodjelu koncesije za korištenje ovogeuropskog nalazišta mineralnih sirovina. Licencu za istraživanje nalazišta mineralnih sirovina dobili smo 2018. godine, a u razdoblju od 2020. do 2022. godine uslijedile su tri intenzivne faze istraživanja. Mineraloški sadržaj ležišta, koji se istražuje u posljednje četiri i pol godine, sadrži značajne količine litij-karbonata, magnezija, kalija i bora", navedeno je u priopćenju.
Čekaju se rezultati
U nadležnom ministarstvu kažu da još čekaju, s obzirom na to da nije spremna sva dokumentacija kada je riječ o rezultatima istraživanja.
„Oni su u okviru dosadašnje faze istraživanja obavili to i sastavili izvještaj. Sada je na njima dalje hoće li se obraćati vladi za dodjelu koncesije“, kaže za DW ministar energetike Petar Đokić.
Sirovina budućnosti kako je mnogi zovu, ima ključnu primjenu u proizvodnji baterija za automobile na električni pogon, medicini, farmaceutskoj industriji i drugim oblastima. Međutim, iskopavanje litija i njegova obrada nije nimalo bezazlena, poručuju iz ekoloških udruga. Da pojasnimo, sam litij kao element nije štetan ali njegova daljnja obrada, da bi se dobila potrebna sirovina, stavlja je u jedan od najvećih zagađivača ekoloških sustava. „S druge strane, iskopavanje će vršiti privatna kompanija što je samo po sebi suludo jer građani od toga neće imati ništa kao ni Republika Srpska, jer su koncesijske naknade mizerne", kaže Tihomir Dakić iz Centra za zaštitu okoliša.
„Tko kopa? Republika Srpska nema veze s kopanjem litija, nego daje dozvolu da se po njoj radi od strane privatnih firmi. Istraživanje se završi, informacije se prodaju, vjerojatno ulazi druga firma da kopa i to je to“, kaže Dakić, navodeći da je simptomatična i pretjerana zainteresiranost stranih veleposlanstava u BiH u ovim procesima.
„Naravno, privatna tvrtka ako dobije koncesiju i ispuni uvjet, može raditi. Međutim, za čije babe zdravlje. Što od toga ima budžet RS-a, građani Lopara i svih ostalih sredina u BiH koja je postala rudnik za Europu. Tu se radi o domaćem međunarodnom udruženom pothvatu“, tvrdi Dakić, navodeći kao primjer posjet američkog, britanskog i norveškog veleposlanika prije nekoliko mjeseci „Adriatic Metals", kompaniji za istraživanje i eksploataciju mineralnih resursa, cinka i olova na području općine Vareš. Posjetioci su, kako su prenijeli tada mediji, „bili impresionirani ekonomskim preporodom Vareša".
Bez kritike, molim
„30 udruga je nakon toga poslalo pismo veleposlanicima u BiH i još nismo dobili odgovor. U međuvremenu smo od strane norveškog ambasadora dobili poprilično otvorene kritike da odakle nam pravo da se bunimo kada radimo jedan projekt udruga za zaštitu okoliša kojeg oni financiraju“, kaže Dakić, navodeći da to baca sasvim drugo svjetlo na interese u iskopavanju u BiH.
Potražili smo odgovore u Varešu, gdje djeluje nekoliko stotina aktivista i već godinama upozoravaju na štetno djelovanje domaćih i stranih kompanija koje eksploatiraju rude. Jedna od njih je Hajrija Čobo, koju je spomenuta kompanija tužila za povredu ugleda. Tužba je uslijedila nekoliko dana nakon što je Tajništvo Bernske konvencije naredilo obustavu radova na eksploataciji, a po tužbi koju je ona uputila prošle godine.
„Ako nas Europa uvjetuje da budemo njezin rudnik, ja bih se onda radije pridružila Rusiji, jer nas Europska unija licemjerno siluje svaki dan. Ako je to uvjet, a sve što se događa na terenu vodi u tom smjeru, to je tako“, kaže Čobo, ističući da međunarodni predstavnici u BiH ne vrše suptilni nego otvoreni pritisak na domaću vlast.
„Mi smo umorni od tog licemjerja i kukavičluka domaćih političara. Kada god se prigovori nekom na domaćem terenu u ovom smislu, vi imate čoporativni posjet i podršku tim osobama“, kaže Čobo.
I za i protiv
Stanovnici Lopara različito gledaju na mogućnost otvaranja rudnika na ovoj lokaciji.
„Protiv sam. Bušotine su duboke 100-200 metara. Dubinska voda, ide do Save i Drine. Zagađeno je. Ako naiđe na olovo ili plin nema više ni ljudi ni životinja“, kažu jedni a drugi opet dodaju: „Trebali bi to svi prihvatiti i da država ide naprijed. I općina Lopare. Jer mi nemamo drugih prihoda osim rudnika", neka su od mišljenja mještana.
Otvaranje rudnika bilo bi pogubno ne samo za Majevicu, nego i po širu okolinu, kaže za DW Snežana Jagodić Vujić iz Udruge Eko put. Način rudarenja ne jamči, kaže, da neće doći do izlijevanja zagađenja u prirodu jer se tu koriste „suvremene tehnologije" s velikim količinama sumporne i borne kiseline, što dovodi do ispuštanja metala u prirodu.
„Najveći problem prilikom površinske ekstrakcije litija je u pojavi tog atmosferskog zagađenja koje može biti u krugu od 200 kilometara. Kada uđe u zrak pomiješa sa silicijem ili nečim drugim, imat ćemo nagrizanje kompletnog eko sustava i nas i životinja“, kaže Jagodić Vujić, postavljajući pitanje imamo li mi pravo da svojim potomcima ostavimo zagađenu zemlju.
Zakonska priprema terena
Sljedećeg tjedna parlament RS-a će razmatrati izmjene Zakona o geološkim istraživanjima o čemu je DW već pisao, a u kojem za odobravanje istraživanja mineralnih sirovina neće više biti potrebna suglasnost lokalne samouprave, kao ni mišljenje o procjeni utjecaja na okoliš. Ministar Đokić kaže da su izmjene tog zakona dugotrajni proces, s obzirom na potrebnu proceduru i javnu raspravu do konačnog stupanja na snagu.
Đokić: „To je sada malo da čisto propitamo javnost kakve su reakcije na taj zakon. Istraživanja ne smatram štetnim niti ona mogu biti štetna“.
DW: Ali RS nije rezolutno protiv jer je iskopavanje i obrada potencijalno štetna?
Đokić: „Ne. Netko vjerojatno zbunjuje ljude po difoltu da je sve štetno. Daj da vidimo...".
Zastupnik stranke Lista za pravdu i red Nebojša Vukanović kaže da se sve radilo iza očiju javnosti, da su davali suglasnost bez potrebnih dozvola, a da je narod doveden pred svršen čin.
„Protiv smo, ne zato što smo protiv razvoja tog kraja, nego zato što se rudarenje vrši kao u Zimbabveu i Sudanu. Ne zanimaju ih posljedice, renta je minimalna a korist može imati samo par tajkuna“, kaže Vukanović, navodeći da je takva situacija širom RS-a.
„Nemamo povjerenja u institucije, jer se sve radi mimo zakona. Ali nitko se ne procesuira od odgovornih. To je jedno korupcionaško kolo koje hrani samo sebe. Jer ta zagađena voda ako se izlije, potrovat će i Tuzlu i Bijeljinu i posljedice će biti pogubne“, tvrdi Vukanović.
Lopare- Jadar
Iz ekoloških udruga tvrde da je intencija da se litij s Majevice eksploatira u Srbiju u okviru projekta Jadar, gdje očekuju da će kompanije koje su u toj zemlji obustavile projekt prije dvije godine, cijelu stvar ponovo pokrenuti.
Iz kompanije koja vrši istraživanje na Majevici poručuju da su dosadašnji rezultati pokazali da postoji mogućnost ekološki opravdanog korištenja mineralnih sirovina s fokusom na „zelenu" eksploataciju, sa smanjenom emisijom ugljikovog dioksida i demografski povoljnim utjecajem na cjelokupnu zajednicu Lopara.
Neslužbene informacije govore da je pronađeni litij kod Lopara vrijedan oko 10 milijardi dolara, te da bi, ako se eventualno počne kopati, iskopavanja trajala oko 65 godina.