KINA NA MUKAMA

Ekonomija naglo usporila, ugrožena i sigurnost hrane, građani u strahu: ‘Što će biti ove zime?‘

Bilježi se pad proizvodnje, pad narudžbi i rast nezaposlenosti, zbog energetske krize na udaru je niz sektora
Ilustracija, tamni oblaci iznad Šangaja
 Yang Jianzheng

Kineska gospodarska aktivnost naglo je usporila u rujnu, stoji u službenim podacima kineskih vlasti koje muku muče s manjkom energije za pogon druge najveće svjetske ekonomije.

Iza svega stoje redukcije električne energije i rast cijena sirovina i dijelova, potpomognuti pandemijom koja sada, prvi put od početka u veljači 2020. godine, ostavlja trag i na tvorničkoj proizvodnji u "tvornici svijeta" Kini. Bilježi se pad proizvodnje, pad narudžbi i rast nezaposlenosti pa se postavlja pitanje sveopćeg stanja kineske ekonomije, pri čemu najveći udarac zasad primaju male tvrtke dok se građani pitaju kako će se grijati kada dođe zima.

Nagli pad proizvodnje prouzročen nestašicama energenata, rastom cijena robe i "uskim grlima u proizvodnji" pojačat će ozbiljnost problema s kojima se kinesko gospodarstvo već suočava zbog prenapuhanih cijena i spekulacija u građevinskom sektoru koje vlada već neko vrijeme pokušava obuzdati i na koje upozoravaju ekonomski stručnjaci, ali i bankrota pred kojima se našla kompanija Evergrande.

image
Prizor iz jedne kineske tvornice
Str/AFP

Riječ je o kineskoj tvrtki koja se smatra "prevelikom da bi propala", nekretninskom divu i najzaduženijoj tvrtki na svijetu (dug 300 milijardi dolara), koja bi mogla poljuljati i azijsko tržište kapitala, ali i šire, ne uspije li do kraja ovog mjeseca restrukturirati dug.

Na udaru i proizvodnja hrane

Vrije i u tehnološkom sektoru u kojem središnja vlast pokušava uvesti regulative kako bi ojačala svoj položaj, a smanjila prijetnju koju zbog utjecaja predstavljaju vlasnici prebogatih i moćnih tehnoloških kompanija.

​Kriza prijeti i jednom od najosjetljivijih sektora koji najviše pogađa u živac središnju kinesku vlast - onom sigurnosti hrane: bilježe se zatvaranja pogona za proizvodnju soje i rast cijena gnojiva.

Zbog "uskih grla u proizvodnji" strahuje se od pojačanja disrupcija u već pokidanim linijama opskrbe i transporta na globalnoj razini.

image
Termoelektrana na ugljen u Šangaju
Hector Retamal/Afp/Profimedia

Kada je riječ o redukcijama i nestašicama energije, vjeruje se da su u barem nekoj mjeri zahvatile 20 pokrajina u Kini. Neke su tvornice zatvorene, a neke rade skraćeno. Udar je veliki i na građane. U nekim su trgovinama trgovci ovih dana za rasvjetu koristili svijeće, a javljeno je i o kolapsu mobilnih mreža nakon što su tri pokrajine na sjeveroistoku bile bez struje tri dana, piše Guardian. Govori se i o prekidu rada prometnih semafora te tvornicama koje već danima rade isključivo u jeftinijim noćnim i ranojutarnjim satima. Građani se već pitaju što će biti ove zime. "Doma imam malo dijete i stariju osobu, a ako ne bude grijanja, to će biti problem", rekao je Fang Xuedong (32), dostavljač iz Shenyanga, za Guardian. Iz nekih je gradova javljeno da su građani zamoljeni da ne koriste uređaje koji troše puno energije po danu te da su neki trgovački centri počeli ranije zatvarati svoja vrata.

Smanjenje emisija

Kriza se dobrim dijelom objašnjava novom okolišnom politikom i obećanjima koje je Kina dala da će postati ugljično neutralna zemlja do 2060. te da će smanjiti potrošnju energije za tri posto ove godine. Kao vodeći svjetski uvoznik ugljena, Kina je u prvih osam mjeseci ove godine uvezla 197,69 milijuna tona ugljena, što je deset posto manje u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, u kolovozu se uvoz povećao za 30 posto zbog jake domaće potražnje.

image
Grad u provinciji Heilongjiang
Wang Jianwei

Guardian piše da je "nekoliko preklapajućih faktora" dovelo do savršenih uvjeta za širu krizu. Kinesko gospodarstvo je 56 posto pogonjeno ugljenom, a Kina je, usprkos uvođenju klimatskih regulativa koje su dovele do smanjenja proizvodnje ugljena (i rasta cijena), bila spora u poboljšanju vlastite energetske učinkovitosti. Snažan povratak potražnje za robom iz Kine u trenucima otvaranja svjetskih gospodarstava nakon pandemije stvorio je goleme potrebe za ugljenom za tvornice, na koje proizvodnja nije mogla adekvatno odgovoriti.

"Posljednji kineski pokušaj da ograniči potrošnju energije najvećim se dijelom smatra krivim za trenutačnu energetsku krizu u Kini, ali ograničenja su sasvim sigurno potpirila niz problema koji su se gomilali mjesecima zbog rastuće cijene goriva i nestašice ugljena, što je pokazalo kako je teško provesti novu energetsku politiku u kontekstu šire ekonomije s više promjenjivih grana", stoji u analizi koju je u srijedu objavila agencija S&P Global.

image
Tamni oblaci iznad Šangaja
Wang Gang/Chinaimages/Profimedia

Nacionalna komisija za razvoj i reforme (planer kineske ekonomije) ovaj je tjedan i službeno zatražila od lokalnih vlasti i željeznica da pojačaju transport ugljena kako bi se osigurale zalihe potrebne za zimu. Peking razmišlja i o povećanju cijena energije za velike industrijske potrošače, navodeći da bi cijenu struje trebalo držati unutar razumnih granica, ali i da bi one trebale odražavati aktualno stanje na tržištu. Te korekcije trebale bi natjerati proizvođače da ne rasipaju energiju.

South China Morning Post citirao je analizu Sinolink Securitiesa, prema kojoj su zalihe ugljena za proizvodnju struje u rukama šest najvećih proizvođača energije na rekordno niskoj razini. Riječ je o 11,3 milijuna tona 21. rujna, a to je dovoljno struje za 15 dana. U srijedu je objavljeno da je Kina za saniranje problema s električnom energijom zatražila pomoć od Rusije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2022 11:21