Ruski bračni par, koji se u četvrtak ujutro upravo vratio s odmora u svoj mirni kvart u Sankt-Peterburgu, vozio se svojim automobilom ulicama grada kako bi obavio neke sitne svakodnevne poslove kada je improvizirana eksplozivna naprava raznijela njihovo vozilo.
Vozač, muškarac srednjih godina, poginuo je na mjestu, dok su svjedoci izjavili da je njegova supruga, kako se čini, preživjela eksploziju, ali je teško ozlijeđena. Prema izvješćima lokalnih medija, kći para u to se vrijeme slučajno nalazila izvan grada, u ljetnom kampu.
No, dok su ruski istražitelji muškarca identificirali samo kao pripadnika vojske, izostavili su činjenicu da je bio optužen za ratne zločine u Ukrajini, kako piše za The Daily Beast novinarka Anna Nemtsova. Zato ga je neovisni ruski medij Agentstvo, kako se navodi, identificirao kao Sergeja Sečkova, 43-godišnjeg potpukovnika 332. samostalne gardijske helikopterske pukovnije Crvenog barjaka, koju Glavna obavještajna uprava ukrajinskog Ministarstva obrane (HUR) optužuje za namjerne raketne i bombaške napade na civile.
Navodno je Sečkovljev otac potvrdio njegovu smrt Agentstvu kratko rekavši da je "raznesen". Također, čini se da je ubijeni potpukovnik znao da je meta i "na nišanu", budući da je ranije svojim nadređenima rekao kako se nalazi na "popisu za likvidaciju", zbog čega je stekao naviku redovito provjeravati svoje vozilo zbog mogućih eksplozivnih naprava.
Široka kampanja
Njegova smrt u eksploziji uslijedila je samo nekoliko tjedana nakon još jednog bombaškog napada u središtu Moskve - onog u kojemu glavni cilj, zapovjednik ruskih Zračno-svemirskih snaga, nije poginuo, ali su, prema izvješćima, stradali njegov zet i još jedan visoki vojni general. Nekoliko dana kasnije, na području okupiranog ukrajinskog poluotoka Krima, bomba postavljena u kantu za smeće ubila je visokorangiranog ruskog mornaričkog časnika, koji je prije nekoliko godina prebjegao iz Ukrajine.
Ruski Istražni odbor za napade je okrivio Kijev, ali se nije usudio izgovoriti ono što je očito - da je ovaj val bombaških napada dio šire kampanje, kako piše Nemtsova.
"Ukrajinski program ciljanih ubojstava djeluje protiv ruskih časnika koje Kijev optužuje za ratne zločine. Popisi imena su javni - Ukrajina ne cilja samo generale i pukovnike, mreža koju su izgradile ukrajinske specijalne službe mnogo je šira", rekao je za The Daily Beast Abbas Galjamov, bivši autor govora ruskog čelnika Vladimira Putina.
Elitna prostitutka priznala da je ubila moćnog ruskog zapovjednika: ‘Nije mi žao‘
Ruske sigurnosne službe hvalile su se svojim naporima da spriječe ono što opisuju kao "terorističke napade" Ukrajine, izvijestivši javnost početkom srpnja o "pokušaju ukrajinskih specijalnih službi, uz izravno sudjelovanje zapadnih pokrovitelja, da izvedu sabotaže i terorističke napade dosad nezapamćenih razmjera i opasnosti" protiv pripadnika ruske vojske.
No, 2. kolovoza ruski Nacionalni protuteroristički odbor priznao je da je jedna bombašica ubila i ranila desetke ljudi. Mlada žena navodno je donijela bombu na rođendansku proslavu zapovjednika ruskih Zračno-svemirskih snaga Aleksandra Čajka. Među poginulima je navodno bio i bivši zapovjednik ruske 49. kombinirane armije, general-bojnik Valerij Plohotnjuk. Val smrtonosnih napada za koje Moskva krivi ukrajinske obavještajne službe nije zaustavila ni Putinova naredba da se poveća zaštita njegovih najviših časnika.
Ukrajina pritom nije ni skrivala svoje planove za napade na ruske vojne časnike optužene za ratne zločine - čak je sastavila i objavila popis "krvnika" kojima se želi "osvetiti".
Osumnjičenu za posljednji bombaški napad, 24-godišnju djevojku, navodno su regrutirali putem društvenih mreža. Postavila je "snažan" eksploziv ispod Sečkovljeva vozila, otišla u zračnu luku te najprije odletjela u Tursku, a zatim u Moldaviju.
Kremlj ne priznaje realnost
Kremlj, pak, nije priznao niz očitih osvetničkih ubojstava, koja se uglavnom prešućuju u medijima pod državnom kontrolom. "Putin ne voli neuspjehe sigurnosnih službi ni generala. Zato tako dugo nije smijenio generala Sergeja Šojgua s mjesta ruskog ministra obrane - neuspjehe doživljava kao uvredu", tumači Galjamov.
Gotovo pet godina nakon što je pokrenuo rat protiv Ukrajine, Putinovi se problemi u zemlji gomilaju iz dana u dan - ruska protuzračna obrana ne uspijeva zaustaviti ukrajinske dalekometne napade, trećina ruskih rafinerija nafte više ne radi zbog udara dronova, a broj poginulih na bojištu dosegnuo je goleme razmjere.
Prema BBC-ju, poginulo je više od 220.000 ruskih vojnika, dok neka druga izvješća govore o daleko većim brojkama. Istovremeno, Odbor Državne dume za obranu sugerirao je da bi rat mogao potrajati godinama, poručivši da bi Rusija trebala završiti rat u Ukrajini do 2030. kako bi se pripremila za mogući sukob s NATO-om.
"Rusi ne vole neuspjehe FSB-a ni Putina. Nisu podržavali tako dug i krvav rat protiv snažnog neprijatelja", kaže Galjamov. "[Američki predsjednik, [Donald] Trump ne može pomoći Putinu da zaustavi atentate unutar Rusije, iako sam siguran da je taj zahtjev bio na popisu tema za razgovor tijekom ovotjednog posjeta šefa CIA-e", zaključio je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....