UTRKA S MOSKVOM

Eksplozivni intervju generala Freudinga: ‘Šef CIA-e je u pravu! Ovo svima mora biti jasno...‘

U razgovoru za njemački Welt iznio je svoje mišljenje o potencijalnom sukobu s Rusijom

General bojnik Christian Freuding

 Philipp Schulze/Dpa Picture-alliance Via Afp

General bojnik Christian Freuding (52) načelnik je Specijalnog stožera Ukrajine, kao i načelnik Stožera za planiranje i vođenje u Ministarstvu obrane SR Njemačke.

U razgovoru za njemački Welt iznio je svoje mišljenje o nastavku rata u Ukrajini.

Gospodine generale, kako ocjenjujete nedavne valove ruskih napada na područja diljem Ukrajine?

- Što se tiče ruske perspektive, to je trostruki cilj. Prvi je slabljenje ukrajinske protuzračne obrane prezasićenošću, što znači: ciljani pokušaj eliminacije modernih zapadnih sustava protuzračne obrane. Drugi cilj je demoralizacija civilnog stanovništva. Ima efekta kada ljudi svake noći 24 mjeseca moraju bježati u podrume, skloništa i tunele podzemne željeznice. I treći cilj je uništenje daljnje kritične energetske i, sve više, obrambene infrastrukture. Utoliko je važnije da se pitanjem protuzračne obrane nastavimo intenzivno baviti. Njemačka u bliskoj suradnji s Francuskom upravo organizira tzv. ‘koaliciju za protuzračnu obranu‘.

O čemu se točno radi?

- Osim akutnog zadatka opskrbe Ukrajine dodatnim sustavima naoružanja i streljiva, dugoročna perspektiva do 2030. tiče se strukturirane izgradnje i jačanja ukrajinske protuzračne obrane. U posljednja 24 mjeseca predali smo sve što je bilo dostupno iz vlastitih zaliha i iz industrijske proizvodnje – a Ukrajina je vrlo vješto složila sve te sustave.

Sada se radi o tome da se iz ovog ‘patchworka‘ izgradi dugoročna arhitektura odvraćanja. Druge nacije preuzele su vodstvo u područjima kao što su topništvo, razminiranje, oklopna borbena vozila i mornarice. Ali mi također doprinosimo ovoj ‘koaliciji sposobnosti‘.

Nakon uglavnom neuspješne ukrajinske protuofenzive tijekom ljeta, Rusija je preuzela inicijativu na bojnom polju. Kako ocjenjujete napredak Rusije?

- Tako je: Rusija trenutno ima vojnu inicijativu, ali po cijenu nezamislivo velikih gubitaka u ljudstvu. Ozbiljni izvori predviđaju da će do kraja 2024. Rusi izgubiti 500.000 ljudi. Primjećujemo da mjesečno gube četveroznamenkasti broj borbenih oklopnih vozila – za samo nekoliko četvornih kilometara terena. To se nikako ne može kvalificirati kao vojni uspjeh.

Računate li i dalje na veliku rusku ofenzivu 2024.?

- Rat i tijek rata prkose matematičkim proračunima. Gledajući Rusiju, vidimo dva različita razvoja. Jedan razvoj događaja je da su uspjeli povećati učinak vojno-industrijskog kompleksa. Zamjena materijala za oklopna vozila iz skladišta funkcionira, iako su ona sve starija i problematičnija za popravak. Uz podršku svojih partnera, Rusija je sposobna za tehničke inovacije, bilo da je riječ o bespilotnim letjelicama, navođenim projektilima ili raketama. I na kraju: prepoznajemo da su sposobni učiti: i taktički i operativno.

Ali postoji još jedan razvoj događaja. S jedne strane, drastičan pad kvalitete ljudstva koje se u bitku šalje potpuno neobučeno. S druge strane, pokazatelji govore da su i ruski resursi ograničeni. Posljednje, ali ne i najmanje važno, postoje opravdane sumnje u njihovu sposobnost održavanja brojčane nadmoći na bojnom polju – usprkos njihovim naporima da "novače". Kad posložim ove događaje, ne vidim nikakvu veću rusku ofenzivu u doglednoj budućnosti.

Koliko je ozbiljna trenutna situacija ukrajinske vojske?

80 posto teritorija Ukrajine je slobodno, to moramo stalno imati na umu. A 50 posto teritorija koje joj je Rusija otela prije dvije godine je oslobođeno. Ukrajina je de facto uništila gotovo svu modernu rusku vojsku. Dobro obučene ruske trupe više ne postoje, cijele divizije su izbrisane s lica zemlje.

U protuzračnoj obrani Ukrajinci uspijevaju anulirati 80 posto zračnih napada, uništavaju i najmodernije ruske vođene rakete ‘Kindžal‘. Ukrajinci su sposobni izvoditi precizne udare duboko u Rusiju: ​​sve preciznije pojačavaju pritisak na Rusiju upravo na Krimu i posebno na Kerčkom mostu. Crnomorska flota Rusije bila je prisiljena od strane Ukrajinaca pobjeći s Krima, iza Sevastopolja. Ukrajinci mogu slati dronove čak do Moskve i Sankt Peterburga. Ono što također vidim kao dobar razvoj: Ukrajinci su sve sposobniji voditi obrambene bitke uz mobilnost, što štedi snage. Sve me to jako ohrabruje.

Međutim, nema novih dobitaka na terenu.

- Tako je, mi smo, kao i sami Ukrajinci, možda imali prevelika očekivanja u ljeto i jesen. Zašto nisu realizirani? Zbog nedostatka zračne potpore, nedostatka lokalizirane nadmoći i nedostatka protuzračne obrane za zaštitu udarnih trupa od zračnih prijetnji. Konačno, tu su i ruske minske zapreke koje nadilaze dosad viđeno, gustoće do 17 mina po kvadratnom metru i obujma do 10x3 kilometra.

Trenutna izvješća govore da mnogi borbeni tenkovi dopremljeni iz Njemačke više nisu operativni. Popravak je kompliciran i prije svega nedostaje rezervnih dijelova. Vaše rješenje za ovaj problem?

- Kašnjenja su preduga. To je zato što se ovi sustavi po bilo kojoj mjeri koriste iznimno intenzivno. Razumljivo je da u ratu posade možda nisu svjesne intervala održavanja koliko bi trebale biti. I dok svoje njemačko osoblje za popravke obučavamo mjesecima, ponekad i godinama, Ukrajince smo morali obučiti u roku od samo nekoliko tjedana. Također znamo da se mnoge servisne komponente uklanjaju iz borbenih tenkova prije nego što se isporuče u naše centre za popravak.

Zato je bolje ne govoriti o popravku borbenih vozila, nego o ‘prepravljanju‘. A to rezultira vremenom koje je, naravno, predugo po našoj procjeni. Kako to želimo riješiti? Kroz bolju osposobljenost ukrajinskih vojnika. Kroz ciljaniju nabavu rezervnih dijelova. A kroz intenzivan dijalog s Ukrajincima, vozila se brže šalju u servisna čvorišta.

Ukrajini nedostaje masovnost u mnogim područjima: ljudstvo, oružje, streljivo. Vidite li realne mogućnosti da se njemačka i europska proizvodnja pravodobno povećaju?

- Industrijski kapaciteti koje smo politički namjerno smanjivali zadnjih 30 godina ne mogu se obnoviti u godinu dana. Ali radimo na tome s našom industrijom. Okvirnim ugovorima stvaramo tržišno-ekonomske poticaje tvrtkama za povećanje kapaciteta. I detaljno promatramo njihove opskrbne lance. Oružje i sustavi streljiva sastoje se od različitih komponenti koje se proizvode diljem svijeta. Pokušavamo ukloniti identificirane ranjivosti u opskrbnim lancima.

Primjerice, velik dio pamuka za pogonsko gorivo za topničke granate dolazi iz zemalja s kojima nismo baš partneri. Stoga sada moramo smanjiti našu ovisnost o njima. Budući da se jedna topnička granata sastoji od šest do deset komponenti, jasno je i da tu namjeru ne možete ostvariti za šest mjeseci ili godinu dana.

Rusija nema tih problema s opskrbnim lancima i nabavom sirovina?

- Rusija se suočava s brojnim izazovima zbog režima sankcija. Ali svaki režim sankcija reagira kao vodotok, uvijek ima zaobilaznica. Naš zadatak je sukcesivno zatvarati ove obilaznice. Rusija također ima poteškoća u proizvodnji, ali je podržavaju zemlje partneri, tako da Rusija može održati proizvodnju jednostavnog streljiva kao i vođenih projektila.

EU, s druge strane, nije uspjela ostvariti svoj samoproklamirani cilj da Ukrajini do proljeća pošalje milijun topničkih granata. Ne moramo li priznati da gubimo u ovoj utrci u naoružanju?

- Ne. Nas, partnera Ukrajine, ima mnogo. Ujedinjeni smo. Imamo veliku ekonomsku moć. Možda nam treba puno da se pokrenemo, ali imamo i puno daha.

Putin smatra da Zapad toga zapravo nema.

- To je njegova računica, da. Ali može je zaboraviti.

U SAD-u republikanci u Kongresu blokiraju daljnju vojnu pomoć Ukrajini. Kako vidite razvoj događaja u Washingtonu?

- SAD je naravno najveća politička i vojna podrška Ukrajini. Apsolutna većina i republikanaca i demokrata u Kongresu jasno je za nastavak podrške Ukrajini. U proračunskom sporu među njima početkom siječnja postignut je temeljni dogovor i zato sam optimist da će se ukinuti i blokada pomoći Ukrajini.

Što Ukrajini nedostaje da bi postigla veliki iskorak koji je Zelenski više puta najavljivao u svojim javnim izjavama?

- Kako bi nastavila biti uspješna, Ukrajina treba upornost: kadrovsku i materijalnu. Zatim streljivo, streljivo, streljivo. I protuzračna obrana, protuzračna obrana, protuzračna obrana. I na kraju: ako uspijete regrutirati nove vojnike, oni moraju biti obučeni.

U sklopu misije EU Njemačka je 2023. obučila oko 10.000 ukrajinskih vojnika. Može li se ova razina održati?

- Trenutačno računamo s oko 10 000 ukrajinskih vojnika i ove godine, ali broj možemo povećati ako bude potrebno. Realno, međutim, morat ćemo zajedno s Ukrajincima odmjeriti: do kada ih možemo povući s fronta na trening, a onda dokle možemo ići u treningu?

Što znate o planovima EU da premjesti obuku s teritorija EU u Ukrajinu?

- Ovo se pitanje trenutno ne postavlja i nema vojnog smisla. Mandat EU-a izričito predviđa obuku izvan Ukrajine. A tamo imamo najbolje uvjete.

Iznad njemačkog vojnog poligona na kojem se obučavaju Ukrajinci primijećena je gomila dronova. Znate li tko stoji iza toga? A zašto ti dronovi nisu oboreni?

- To je pitanje koje nas zanima i vojnički, ali i pravni okviri. U proteklih nekoliko mjeseci kupili smo nove sustave za Bundeswehr. Osnovali smo i radnu skupinu za bespilotne letjelice unutar ministarstva kojoj je cilj učiniti nas bržima u nabavi, ali i bržima u korištenju ovih sustava.

Jedno je jasno: korištenje bespilotnih letjelica i obrana od bespilotnih letjelica bit će zadaća svakog pojedinca u svim oružanim snagama u budućnosti. Kao što danas svaki vojnik ima pušku u ruci, tako će u budućnosti svaka grupa morati koristiti dronove ili imati obrambene sustave s dronovima. Moramo i bit ćemo bolji na ovom području vrlo brzo.

Bivši šef CIA-e Petraeus vjeruje da su ruski napadi na Moldaviju i baltičke zemlje mogući u nadolazećim godinama. Je li to realan scenarij?

- Ruski imperijalistički impuls nije slomljen. Sada nam je tim važnije pomoći Ukrajini da pobijedi. U isto vrijeme, moramo ojačati vlastite obrambene napore. Ne samo mi u Njemačkoj, nego i svi saveznici, da svima bude jasno: branit ćemo svaki pedalj teritorija NATO-a i odbiti svaki napad na našu slobodu. Tu odlučnost saveznika razumiju i potencijalni protivnici.

Za to vam je potreban Bundeswehr sposoban za rat. Okupljate li svoje trupe dovoljno brzo?

- Naravno da bismo željeli da se to dogodi brže, ali moramo biti realni. Upravo smo spomenuli složenosti, primjerice, oko proizvodnje streljiva. Moramo raditi svaki dan da bismo bili brži.

Koliko su po Vašem mišljenju realni pregovori o primirju ili zamrzavanje sukoba 2024.?

- To pitanje trebate postaviti Ukrajincima, a ne meni. Moramo podržati Ukrajinu kako bi bila u poziciji jasne strateške prednosti. Kako se s time nosi i postoje li polazišta za dogovorno rješenje: to je isključivo stvar i odluka Ukrajine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. svibanj 2024 21:41