"Situacija u Moldovi ekstremno je nestabilna", poručila je Ana Revenco, ministrica unutarnjih poslova Moldove, na konferenciji za novinare u Bruxellesu, koju je održala s europskom povjerenicom Ylvom Johansson. "Moskva, interesne skupine i odbjegli oligarsi zajedničkim snagama i sredstvima pokušavaju destabilizirati situaciju u Moldovi i promijeniti demokratsku vladu u Kišinjevu", smatra ministrica.
Još od početka rata u Ukrajini sa zabrinutošću se prati razvoj situacije u Moldovi koja na istoku graniči s Ukrajinom, a u kojoj se nalazi odmetnuta regija Pridnjestrovlje. Ona je 1990., nakon vojnog sukoba, proglasila svoju samostalnost od ostatka zemlje i njeguje bliske veze s Moskvom.
Moldovska je vlada objavila da je u proteklih godinu dana doživjela pokušaj državnog udara, niz dojava o lažnim bombama, hakerske napade i lažne pozive u vojsku. Zemlja se suočila i s velikim uličnim prosvjedima.
Iduće mete Rusije
Upitana bi li Moldova mogla postati iduća Ukrajina, Revenco je odgovorila da su iduće mete Rusije "demokracija i mir u Europi", pozvavši Europsku uniju da nastavi podržavati njezinu zemlju.
Revenco je za Reuters izjavila da je bivša sovjetska republika, zbog geopolitičke pozicije, na udaru kontinuiranog informacijskog rata i propagandne kampanje Moskve. "Od 24. veljače svjedočimo eksploziji sigurnosnih prijetnji i nizu kriza", rekla je ministrica.
Moldovska predsjednica Maia Sandu, proeuropski orijentirana, prošli je mjesec objavila da je Kremlj pokušao izvesti državni udar u Moldovi. "Plan je uključivao sabotažu i specijalce u civilu, a oni su trebali izvesti niz napada na vladine zgrade i uzeti taoce", otkrila je Sandu prošli mjesec. Samo nekoliko dana ranije urušila se moldovska vlada, a Sandu je odlučila nominirati proeuropskog političara Dorina Receana za premijera kako bi zemlja ostala na europskom putu. Podsjetimo, u lipnju prošle godine je Moldova zajedno s Ukrajinom dobila službeni status kandidata za ulazak u EU kako bi se osnažila pozicija proeuropskih snaga u zemlji.
Prije tjedan dana objavljeno je da su iz zemlje zbog "subverzivnih aktivnosti" usmjerenih na "nasilnu promjenu ustavnog poretka" deportirane dvije osobe. Nije objavljeno njihovo državljanstvo. "Informacijski rat u režiji Moskve uperen je prema psihološkoj otpornosti stanovništva na koju vrši stalan pritisak", objasnila je predsjednica koja je na dužnost stupila 2020. godine zalažući se za europske integracije.
Rusija odbacuje te optužbe. "Njihov državni vrh uvijek se bavi svime što je protiv Rusije. Kližu u proturusku histeriju", rekao je prošli mjesec Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja. Međutim, Kremlj se svaki put nakostriješi na mogućnost da se Moldova pridruži Europskoj uniji.
Riječ je o jednoj od najsiromašnijih i najmanjih europskih zemalja, poznatoj po kvalitetnim, a jeftinim vinima, orijentiranoj na poljoprivredu. Ima 2,5 milijuna stanovnika i jedna je od najslabije posjećivanih europskih zemalja.
Psihološki udarac
Reuters prenosi izjavu njezina ministra obrane Valeriua Mije koji smatra da je pokušaj udara za cilj imao ne samo rušenje vlade, nego i zadavanje psihološkog udarca. Moldovsko Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da je od prošlog ljeta zabilježeno više od 400 lažnih telefonskih dojava o bombi zbog čega je interveniralo ukupno 9000 policajaca. Na meti lažnih dojava bili su međunarodni aerodrom u Kišinjevu, škole, sudovi, bolnice i trgovački centri. Za aerodrom se smatra da je na njega bacila oko ruska vlada na čelu s Vladimirom Putinom zbog njegove važnosti.
Internetske stranice državnih institucija bile su protekle godine žrtve niza hakerskih napada. Vrhunac je bio u kolovozu. "To i dojave o lažnim bombama bili su veliki testovi naših kapaciteta", rekao je Mija.
Sada su provirile i političke tenzije. Glavna opozicijska stranka Șor napada predsjednicu Sandu, tvrdeći da njezino stajanje na stranu Ukrajine vuče zemlju u rat. Traži se njezina ostavka. Tome pripomažu i lažni pozivi u vojsku koji su se širili po društvenim mrežama kako bi se stvorio dojam da se vlada već sprema za sudjelovanje u ratu. Stranka Șor objavila je da je prikupila čak 600.000 potpisa za raspisivanje novih izbora. Prošli tjedan u Kišinjevu se okupilo 2000 ljudi koji su poručili da je Moldova neutralna zemlja te optužili Sandu da je diktatorica i da želi uvući zemlju u rat. Sandu uporno daje izjave u kojima ističe kako čini sve da Moldova ne bude uvučena u rat.
Delikatan trenutak vlada i u odmetnutoj regiji Pridnjestrovlje, ali i u manje poznatoj moldovskoj autonomnoj pokrajini Gagauziji, koja je, ratu usprkos, vrlo naklonjena Rusiji i, prema anketama, sklona Vladimiru Putinu.
U Pridnjestrovlju je stacionirano 1500 ruskih vojnika, većinom lokalnih ljudi s ruskim putovnicama. Prema mišljenju novog premijera Dorina Receana, trebali bi biti otjerani iz odmetnute pokrajine. Moskva je poručila da bi tako nešto smatrala napadom na Rusiju.