StoryEditor
GLOBALNI ALARM

EPIDEMIOLOG S HARVARDA O KORONAVIRUSU 'Cjepivo nas neće spasiti, za godinu dana COVID-19 će se proširiti na 40 do 70 posto svjetske populacije'

 
 Miguel MEDINA / AFP

U svibnju 1997. godine jedan je trogodišnji dječak iz Hong Konga razvio simptome slične običnoj prehladi. Boljelo ga je grlo, imao je vrućicu i kašljao je. Kako mu se stanje nije popravljalo niti nakon šest dana, odveden je u bolnicu gdje mu se stanje dodatno pogoršavalo. Nažalost, unatoč intenzivnoj njezi, dječak je preminuo, piše James Hamblin, novinar po struci doktor medicine, za The Atlantic.

Zbunjeni rapidnim pogoršanjem njegova stanja, liječnici su poslali dječakov bris na analizu u Ministarstvo zdravlja Kine, no standardnim procedurama nije otkriveno o kojem je virusu riječ. Glavni virolog odlučio je poslati uzorak svojim kolegama u druge zemlje.

U američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti u Atlanti uzorak je čekao mjesec dana da se provede polagan proces analize antitijela. Rezultati su naposljetku pokazali da je dječak imao poseban oblik virusa gripe, virusa koji je pobio više ljudi nego ijedan prije u povijesti. No, ovakav tip virusa nije viđen nikad prije. Bio je to virus H5N1, odnosno virus ptičje gripe, otkriven dva desetljeća ranije, ali za koji se dotad smatralo da može utjecati samo na ptice.

Pokolj peradi

Dok su sve analize završene, već je bio kolovoz. Znanstvenici su diljem svijeta slali upozorenja. Kinezi su bez puno okolišanja pobili milijun i pol kokošiju, bez obzira na sva protestiranja tamošnjih seljaka. Svi sljedeći slučajevi su bili pod posebnim nadzorom i u izolaciji. Do kraja godine potvrđeno je još 18 slučajeva kod ljudi, a šest osoba je umrlo.

Ovaj slučaj je proglašen globalnim uspjehom u obuzdavanju bolesti i virus se nije pojavljivao idućih nekoliko godina. Jednim dijelom, obuzdavanje bolesti bilo je moguće jer su simptomi bili tako teški i ozbiljni: oni koji bi virus pokupili, vrlo brzo i teško bi oboljeli, a vrlo vjerojatno i umrli. Smrtnost kod virusa H5N1 bila je oko 60 posto. Pa ipak, od 2003. godine taj je virus ubio tek 455 osoba. Blaga sezona obične gripe ubije 'samo' 0,1 posto oboljelih, no ipak zbog gripe svake godine umre nekoliko stotina tisuća ljudi.

Ozbiljna bolest koju uzrokuje H5N1 virus znači i da oboljeli mogu vrlo brzo biti identificirani i izolirani ili vrlo brzo umru. Oni ne hodaju uokolo osjećajući se tek malo loše i šire virus. Koronavirus (poznat i kao SARS-CoV-2) koji se prije nekog vremena širio svijetom, može uzrokovati respiratornu bolest s ozbiljnim posljedicama. Nova bolest, poznata kao COVID-19, ima smrtnost od oko dva posto - eksponencijalno niže od većine zaraza koje dospiju u medije. No, virus je podigao medijsku prašinu ne unatoč niskoj smrtnosti, nego upravo zbog nje.

SARS i MERS

Koronavirusi su slični virusu gripe, a četiri vrste tog virusa koji najčešće napadaju ljude, uzrokuju bolest sličnu prehladi. Vjeruje se da su virusi evoluirali u ljudima kako bi maksimizirali vlastito širenje - što znači obolijevanje, ali ne i umiranje ljudi. Za razliku od toga, dva prijašnja slučaja zaraze koronavirusima - SARS ('Severe acute respiratory syndrome') i MERS ('Middle East respiratory syndrome'), prešli su na ljude sa životinja, baš kao i H5N1.

Te su bolesti bile vrlo smrtonosne za čovjeka, a blagih je slučajeva bilo relativno malo. Da je takvih lakših slučajeva bilo više, bolest bi se više i širila. Na kraju krajeva, SARS i MERS su zajedno ubili manje od 1000 ljudi.

COVID-19 je do sada pobio i više nego dvostruko više ljudi. Sa svojim raznovrsnim osobinama, ovaj virus je različit od onih koji najčešće okupiraju pažnju ljudi: smrtonosan je, ali ne previše. Od njega se ljudi razbolijevaju, ali ne na uobičajen i lako prepoznatljiv način. Prošloga tjedna 14 je Amerikanaca s kruzera u Japanu na testovima za koronavirus bilo pozitivno, unatoč tome što su se dobro osjećali. Taj novi virus baš zato je opasan jer, čini se, ponekad ne izaziva baš nikakve simptome.

Svijet je na ovu novu zarazu odgovorio nevjerojatno brzom mobilizacijom svih resursa. Novi je virus identificiran vrlo brzo. Njegov su genom sekvencionirali kineski znanstvenici i s ostatkom svijeta podijelili rezultate istraživanja u samo nekoliko tjedana. Globalna zdravstvena zajednica podijelila je genom i kliničke podatke nikad prije viđenom brzinom. Kineska je vlada poduzela vrlo stroge i hitne mjere, a Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je stanje pripravnosti na međunarodnoj razini. Sve to dogodilo se tek u djeliću vremena koje je trebalo da se samo identificira H5N1 virus 1997. godine. Pa opet, bolest se proširila.

Pandemiju nemoguće obuzdati

Epidemiolog s Harvarda, Marc Lipsitch, kazao je da je njegov stav da se, u konačnici, bolest neće moći obuzdati.

Obuzdavanje bolesti je prvi korak u odgovoru na bilo koju zarazu. U slučaju virusa COVID-19, mogućnost sprečavanja pandemije, čini se, odigrala se u svega nekoliko dana. Sve je počelo u siječnju, Kina je počela ograđivati sve veća i veća područja oko Wuhana, te na kraju karantenom obuhvatila više od 100 milijuna ljudi. Stanovništvu je rečeno da ne napuštaju domove te su ih dronovima upozoravali ako bi ih uočili na ulici. Unatoč tome, virus je potvrđen u 24 zemlje.

Bez obzira na očiglednu neučinkovitost svih mjera prevencije - i bez obzira na njihov društveni i ekonomski učinak - virus se i dalje nezaustavljivo širi. Pod političkim pritiskom da zaustavi virus, kineske vlasti su prošlog četvrtka najavile da će u provinciji Hubei organizirati provjeru od vrata do vrata tražeći znakove bolesti, a potom zaražene slati u kampove. No, čak i uz idealno zadržavanje svih oboljelih, širenje bolesti možda sa ne može spriječiti. Testiranje osoba koje su već bolesne nije dovoljno dobra strategija s obzirom na to da ljudi mogu proširiti virus i ako se osjećaju dobro i normalno odlaze na posao.

Lipsitch predviđa da će u nadolazećoj godini 40 do 70 posto svjetske populacije biti zaraženo koronavirusom, no odmah naglašava i da će većina imati vrlo blage simptome ili ih možda uopće neće imati.

Baš kao i kod gripe, koja je često fatalna za ljude koji već pate od nekih drugih kroničnih bolesti, većina slučajeva prođe bez liječničke pomoći. Sve u svemu, oko 14 posto zaraženih gripom nema nikakve simptome.

Nova sezonska bolest

Lipsitch nije usamljen u svojem stavu da će se virus proširiti po čitavom svijetu. Epidemiolozi se uglavnom slažu da je najizgledniji ishod ove zaraze jedna nova sezonska bolest - peti 'endemski' koronavirus. Nije poznato da su ljudi razvili dugotrajni imunitet za preostala četiri koronavirusa.

- No ako se sadašnja situacija nastavi pa bolest i dalje bude ovako teška kako je sada, u budućnosti bismo mogli imati sezone gripe, viroze i COVID-19, kaže Lipsitch.

Trenutno nije poznato koliko je točno ljudi zaraženo. Od nedjelje, u SAD-u je potvrđeno 35 slučajeva, no Lipsitcheva vrlo gruba procjena je da je zaraženih već stotinu ili dvije stotine. No, to je dovoljno da se virus proširi svijetom. Stopa širenja ovisila bi o tome koliko je bolest zarazna u blažim slučajevima. U petak su kineski znanstvenici objavili da je došlo i do atipičnog širenja bolesti s pacijenta koji ima posve normalan CT pluća. Znanstvenici su se složili da će, ukoliko ovdje nije riječ o posve bizarnoj abnormalnosti, prevencija širenja COVID-19 biti pravi izazov.

Čak i da se Lipsitcheve prognoze pokažu netočnima što se magnitude tiče, cjelokupna prognoza ne bi se bitno promijenila.

- Dvije stotine slučajeva bolesti nalik na gripu u sezoni gripe - kad ne testirate baš na tu bolest - jako je teško primijetiti. No, svejedno bi bilo dobro da čim prije otkrijemo je li to točno ili smo nešto krivo izračunali. Jedini način da doznamo je testiranje, kaže Lipstich.

Na početku je liječnicima u SAD-u savjetovano da ne testiraju pacijente ako ovi nisu bili u Kini ili u kontaktu s nekim kome je bolest dijagnosticirana. U sljedeća dva tjedna iz Centra za kontrolu bolesti je javljeno da će početi provoditi testove u pet američkih gradova da ustanove koliko je zapravo slučajeva. No, testovi još uvijek nisu javno dostupni, a kapacitete za provođenje testova zasad imaju samo Kalifornija, Nebraska i Illinois.

No, s tako malo podataka, teško je prognozirati. Varijanta da se virus ne može obuzdati - i da će ostati s nama zauvijek - sada se čini izglednijom od pronalaska cjepiva, koje će u nadolazećim godinama biti jedna od glavnih strategija u spašavanju života.

Skočile dionice

Proteklih mjesec dana, dionice male farmaceutske kompanije Inovio su se udvostručile nakon što je objavljeno da su pronašli cjepivo za novi koronavirus. Ta se tvrdnja pojavila u mnogim medijima iako je tehnički netočna. Baš kao i kad su drugi lijekovi u pitanju, razvoj cjepiva je dugotrajan proces i treba obaviti mnoga ispitivanja kako bi se sa sigurnošću utvrdilo da lijek doista štiti od bolesti na siguran način. Ono što su ova i slične kompanije učinile je da su kopirale dio RNA virusa za koji će jednoga dana možda biti potvrđeno da štiti od koronavirusa. No, govoriti da je cjepivo već otkriveno je kao da kažemo da je operacija obavljena, a tek smo naoštrili skalpel.

Iako se sekvencioniranje gena danas provodi vrlo brzo, razvoj cjepiva je jednako toliko umjetnost koliko je i znanost. Ono uključuje pronalaženje sekvence virusa koju će naš imunološki sustav zapamtiti, no koja neće pokrenuti upalne procese koji bi izazvali simptome. (Cjepivo protiv gripe ne izaziva gripu, ali može izazvati slične simptome).

No, doći do te točke nije jednostavno ni lagano i zahtijeva mnogo testiranja, prvo na laboratorijskim životinjama, a potom na ljudima. Nije kao da znanstvenici pošalju okolo po svijetu milijune gena virusa i injektiraju ih u ljude u trenutku otkrića.

Inovio nije jedina mala farmaceutska kompanija koja pokušava pronaći cjepivo. U toj se utrci natječu Moderna, CureVac i Novavax. Tog su se zadatka prihvatili i znanstvenici u Imperial Collegu u Londonu kao i američki znanstvenici s Nacionalnog instituta zdravlja.

Rad na cjepivu

Anthony Fauci, čelnik Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti, napisao je u siječnju da agencija radi nevjerojatnom brzinom na razvoju cjepiva. Tijekom 2003. godine i epidemije SARS-a, znanstvenicima je od sekvencioniranja genoma do razvoja cjepiva trebalo 20 mjeseci. Fauci je kazao da je otada potrebno vrijeme dodatno skraćeno i to na samo tri mjeseca za određene viruse.

Svake godine pojavljuju se novi modeli koji obećaju vrlo brz razvoj cjepiva. Jedan od takvih predstavila je Koalicija za epidemijsku spremnost (Coalition for Epidemic Preparedness - CEPI), pokrenuta u Norveškoj 2017. godine. Njezini osnivači uključuju vlade Norveške i Indije, Zakladu Wellcome i Zakladu Billa i Melinde Gates. Grupa sada usmjerava ogroman novac u pravcu tvrtke Inovio i drugih biotehničkih start-upova, potičući ih da se uključe u rizični posao razvoja cjepiva. Direktor grupe Richard Hatchett dijeli Faucijevo mišljenje i smatra kako će cjepivo biti spremno za prva testiranja u travnju. Ako sve bude u redu, u kasno ljeto izvršit će se i konačna testiranja koja će pokazati štiti li doista cjepivo od bolesti. Sve u svemu, do konačnog proizvoda moglo bi proći između 12 i 18 mjeseci.

Ovakav 'timeline' predstavlja ogromno ubrzanje u usporedbi s poviješću razvoja cjepiva, no svejedno valja ga uzeti s oprezom, kaže Hatchett.

Ali čak i ako se realiziraju ova predviđanja o razvoju cjepiva, proći će dodatno vrijeme da se cjepivo proizvede i distribuira što se može pokazati posebno teškim u slučaju zatvorenih granica i prekinutih opskrbnih lanaca.

Splasnuo optimizam

Međutim, Faucijev početni optimizam je, čini se, splasnuo jer je prošli tjedan kazao kako je proces proizvodnje cjepiva 'vrlo dug i frustrirajući'. Unatoč svim pomacima u bazičnoj znanosti, proces se ne može nastaviti do proizvodnje konkretnog cjepiva bez opsežnog kliničkog ispitivanja. Taj proces bi na kraju krajeva mogao koštati i nekoliko stotina milijuna dolara što je novac koji kompanije i sveučilišta nemaju. Kao što nemaju niti dovoljno proizvodnih pogona za proizvodnju i distribuciju cjepiva.

Proizvodnja cjepiva dugo je bila posao nekolicine velikih farmaceutskih kompanija. Prošli tjedan na Institutu u Aspenu Fauci je kazao da se nijedna od njih nije bacila na taj posao.

- Kompanije koje se bave cjepivima i imaju potrebna znanja za to neće čekati sa svim svojim pogonima trenutak da ih zatrebamo, kazao je Fauci i dodao da čak i kad bi to bio slučaj, razvoj novog cjepiva značio bi ogromne gubitke, pogotovo ako bi potreba za cjepivom naglo prestala.

Proizvodnja cjepiva je teška, skupa i rizična, tako da su u osamdesetim godinama kompanije počele uspoređivati cijenu cjepiva s potencijalnim opasnostima i onda ih jednostavno odlučile prestati proizvoditi.

Veliki ne proizvode cjepiva

Kako bi potaknuli farmaceutsku industriju da nastave s proizvodnjom cjepiva, vlada SAD-a objavila je da će obeštetiti sve koji tvrde da su zbog cjepiva imali nekih poteškoća. Takav dogovor vrijedi još i danas. No, unatoč tome, farmaceutskim kompanijama je i dalje profitabilnije proizvoditi lijekove za kronične bolesti. Cjepivo protiv koronavirusa je posebno teško razviti jer virus stalno mutira pa je potrebno uvijek razvijati novo i novo cjepivo.

- Ako čekamo cjepivo da nas spasi, onda smo u problemu, kaže Jason Schwartz, asistent na Školi javnog zdravlja na Yaleu koji se posebno bavi cjepivima.

Čak i u najboljem slučaju, kako navodi Schwartz, cjepivo će biti proizvedeno prekasno da suzbije zarazu koja je već krenula. Stvarni problem je taj što su pripreme za ovakvu epidemiju trebale početi prije desetak godina, još od pojave SARS-a.

- Da nismo zaustavili razvoj cjepiva za SARS, sada bismo imali mnogo više završenog posla koji bismo mogli primijeniti na ovaj srodni virus, kaže Schwartz.

Istraživanja u ladici

No, kao i u slučaju ebole, državna sredstva i nastojanja farmaceutske industrije da razviju cjepiva, prestala su kad se osjećaj hitnosti rasplinuo. - Neka rana istraživanja sad čekaju u ladici jer je epidemija završila prije nego je cjepivo do kraja razvijeno.

U subotu je objavljeno da se Bijela kuća sprema zamoliti Kongres da odobri milijardu dolara za istraživanje koronavirusa. Ako se to dogodi, bit će to u istom mjesecu kad predsjednik Donald Trump objavljuje novi prijedlog budžeta u kojem će se smanjiti sredstva za slučajeve pandemija.

Podrška vlada silno je važna jer su za razvoj cjepiva i antivirusnih lijekova potrebna desetljeća ozbiljnih ulaganja, čak i onda kad je potražnja niska. Ekonomije usmjerene na tržište rijetko kad uspiju razviti proizvod za koji ne postoji neposredna potreba.

CEPI se pokazao obećavajućim modelom da bi se intenzivirao razvoj cjepiva prije nego se javi potreba za njim, no i unutar te same grupe ima skeptika. Prošle godine Liječnici bez granica uputili su otvoreno pismo javnosti u kojemu su rekli kako CEPI nije osigurao pravednu distribuciju i pristupačnost cjepiva. U međuvremenu je, kaže Manuel Martin iz Liječnika bez granica, CEPI promijenio svoju politiku te situacija izgleda obećavajuće, iako još treba vidjeti kao će sve izgledati u praksi.

Ova pitanja su važna ne samo iz humanitarne perspektive, već i iz perspektive učinkovite politike. Dobavljanje cjepiva i ostalih lijekova tamo gdje su potrebni, esencijalno je u zaustavljanju širenja bolesti.

Zatvaranje granica

Tijekom epidemije H1N1 virusa, odnosno 'svinjske gripe, Meksiko je bio jako pogođen. U Australiji, koja nije bila jako pogođena, vlada je zaustavila izvoz svojih farmaceutskih proizvoda dok se nisu zadovoljile njihove potrebe za cjepivom. Što se više zemalja odluči za zatvaranje, to će teže biti smireno odgovoriti na prijetnju te razviti i distribuirati alate, cjepiva i lijekove.

Italija, Iran i Južna Koreja su sada među onim zemljama u kojima broj oboljelih rapidno raste. Mnoge su zemlje odgovorile pokušajima zatvaranja unatoč dvojbenoj učinkovitosti koje je to imalo u Kini. Određene mjere sigurnosti će biti potrebne, ali zabrana putovanja, ograđivanje gradova i gomilanje namirnica u domu nisu realistična rješenja za epidemiju koja može potrajati godinama. Sve te mjere nose sa sobom i dodatne rizike.

Na kraju će mjere obuzdavanja epidemije morati uključiti otvorene granice, a ne njihovo zatvaranje. U nekom trenutku, sva će očekivanja vezana uz COVID-19 morati biti napuštena. Na tu će se bolest morati gledati kao na naš zajednički problem.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. lipanj 2020 01:05