Europska središnja banka u srijedu treba donijeti odluku o lansiranju digitalnog eura. Tako će se eurozona pridružiti Bahamima, prvoj zemlji u svijetu koja je lansirala funkcionalnu digitalnu verziju svoje nacionalne valute. Uvođenje digitalnog eura neće se dogoditi preko noći. Plan je dvije godine dizajnirati i testirati rješenja u pozadini digitalnog eura, a uvesti mogućnost plaćanja digitalnim eurima za tri godine. Drugim riječima, prve digitalne eure mogli bi vidjeti u svojim virtualnim novčanicima 2024. godine. U tom trenutku Hrvatska bi već trebala postati članicom eurozone tj. uvesti euro.
Europska središnja banka (ESB) uvodi digitalni euro kao odgovor na pokušaje velikih kompanija (Facebook) i drugih zemalja (npr. Kina) da lansiraju svoje digitalne valute. U pozadini svih razloga uvođenja digitalnih valuta, bez obzira želi li to napraviti Facebook ili EU, očigledni je rast online plaćanja praćen padom upotrebe gotovine odnosno novčanica i kovanica.
No pravo je pitanje hoće li digitalni euro biti prava alternativa gotovini i želi li ESB uopće tako nešto. Pojedini visoki dužnosnici ESB-a već najavljuju kako će limitirati maksimalni iznos koji će moći posjedovati neki pojedinac na samo 3000 eura.
U ESB-u žele izbjeći mogućnost masivnih transfera iz komercijalnih banaka. Kad ne bi limitirali najviši dopušteni iznos eura koji građani mogu posjedovati, lako se može zamisliti scenarij masovnog odljeva eura iz komercijalnih banaka što može destabilizirati cijeli bankarski i financijski sustav. Nejasno je zbog čega ESB misli da je juriš na povlačenje digitalnih eura opasniji nego klasični juriš uspaničenih štediša na banku u koju su izgubili povjerenje. Isto tako, nejasno je zbog čega misle da se za slučaj panike ne bi mogla implementirati digitalna sigurnosna rješenja, baš kao što problematične banke doslovno zatvaraju vrata kad navale uspaničeni štediše. Ako ćete morati digitalne eure pohranjivati u financijskim kućama, to znači kako nećete moći posegnuti za njima kao za gotovinom koju ste, recimo, spremili negdje u svojem domu.
Nadalje, nejasno je hoće li ESB dopustiti anonimnost plaćanja digitalnim eurima, što je jedna od karakteristika prave gotovine. Bolje upućeni procjenjuju kako neće čak i ako se transakcije limitiraju na samo 100 eura. ESB previše strahuje od mogućnosti da digitalnu valutu iskoriste perači novca i teroristi, kao i oni koji izbjegavaju platiti porez.
Drugim riječima, čini se kako digitalni euro zapravo neće biti digitalna verzija casha.
Uz to, treba voditi računa kako se od članice do članice EU poprilično razlikuje razina spremnosti za napuštanje gotovinskog plaćanja. Bezgotovinske transakcije jednostavno nisu svugdje popularne. Pri tome, recimo, njemački građani u istraživanjima pokazuju visoku razinu skepticizma prema digitalnom euru.
Najveća korist od digitalnog eura bit će olakšavanje prekograničnog plaćanja. Primjerice, gastarbajteri će puno jednostavnije transferirati novac u Hrvatsku.
Nejasno je hoće li ESB dopustiti transakcije digitalnim eurom prema zemljama izvan eurozone ili iz tih zemalja u eurozonu.
Treba naglasiti kako 90 posto svjetskih centralnih banaka upravo radi na razvoju vlastitih digitalnih valuta.