Dva mjeseca korone bila su očito neki čudan intermezzo na ovim prostorima, pa se sada s ublažavanjem zaštitnih mjera i jednostavno zato što je izolacije svima dosta, nastavlja tamo gdje je virus prekinuo i poremetio "političke", odnosno destabilizacijske planove.
Ponovno je buknulo u Crnoj Gori, tamo gdje je stalo krajem veljače - s protestnim litijama prosrpskih snaga i SPC-a protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Došlo je do krvavih sukoba prosrpskih prosvjednika s crnogorskom policijom u Nikšiću, Pljevljima i na cesti Andrijevica - Berane. Policija je uporabila i kemijska sredstva i suzavce, na njih je bacano kamenje, a čašćeni su uobičajenim kolopletom uvreda u tim prilikama, da su - ustaše.
Razlog je privođenje episkopa budimljansko-nikšićkog Joanikija i još sedmorice svećenika eparhije zbog održavanja litije na praznik Svetog Vasilija Ostroškog. Policija je svoj potez obrazložila sigurnosnim mjerama za borbu protiv Covida-19 jer su svojim potezom svećenici ugrozili zdravlje većeg broja ljudi.
Prosrpski oporbeni političar Andrija Mandić, vođa Demokratskog fronta, inače osuđen zbog pokušaja puča u listopadu 2016. godine, otvoreno je u Skupštini Crne Gore kazao kako je planirao da se sve prometnice u Crnoj Gori blokiraju te da se tako konačno "završi s ovom vlašću", no odustao je, kaže teška srca, na poziv mitropolita Crnogorsko-primorskog Amfilohija.
I zagrebačko-ljubljanski mitropolit Porfirije napao je ponašanje vlasti u Crnoj Gori, usporedivši ih s onima iz vremena vladavine Envera Hoxhe u komunističkoj Albaniji.
- Teror po ugledu na Envera Hoxhu ne može biti rješenje za Crnu Goru - kaže mitropolit Porfirije.
Obnove novo-starih napetosti vezane su uz parlamentarne izbore u Srbiji i Crnoj Gori. Naime, u Srbiji je već počela burna izborna kampanja (također sa sukobima pristaša vladajućih i oporbe), a Vučiću je jako bitno da se izborne tenzije preliju i preko njegovih granica, kako bi s jedne strane kapitalizirao svoje "mučeništvo u borbi s koronom", ali i da skrene pažnju s nadolazeće gospodarske recesije i neminovnog pitanja Kosova gdje njegova pozicija nije najblistavija, a tu je i taj bolni rez - definitivni gubitak utjecaja na Crnu Goru i opraštanje od bilo kakvih ideja o mogućem ponovnom ujedinjenju, o čemu otvoreno govore prosrpsko-proruske snage u samoj Crnoj Gori, koje sve otvorenije niječu crnogorsku samostalnost.
Milo Đukanović krenuo je upravo sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti u završnu bitku za jačanjem crnogorske državnosti te konačno definiranje nacionalnog i vjerskog crnogorskog identiteta, između ostalog traženjem autokefalnosti za Crnogorsku pravoslavnu crkvu, koju ni Srbija ni SPC ne žele prihvatiti i priznati. SPC je u Crnoj Gori jak adut prosrpskim težnjama i protuteža i negiranje autentičnog crnogorskog (zasebnog) identiteta.
Taj Đukanovićev manevar udarac je za politiku Vučića, koja se oslanja na nekadašnju miloševićevsku velikosrpsku paradigmu. U Srbiji i Crnoj Gori govori se o početku "oslobađanja srpskog mora" i "srpske Sparte" kako se u tim krugovima tepa Crnoj Gori, a prosrpske stranke se nadaju da bi Crna Gora ipak mogla ponovno u zagrljaj Beograda. Može se očekivati s jačanjem izborne kampanje u Srbiji da će se napetosti ovog puta u Crnoj Gori nastaviti.
No, i Đukanović pred svoje izbore mora svom biračkom tijelu pokazati snagu i beskompromisnost politike koju je zauzeo. Može se reći da je ovo trenutak kada obje strane idu u završni juriš kako bi definitivno zabole svoju zastavu na vrh Lovćena. Trenutačno situacija ide u prilog crnogorskim državotvorcima, pogotovo jer je Crna Gora u NATO-u i najdalje je odmakla u pregovorima oko ulaska u EU. Tako da su se odnosi dviju zemalja dodatno zaoštrili, a dok Vučić poziva na smirivanje, ali i daje zajedničku izjavu s patrijarhom Irinejom, njegovi pobočnici siju ljutu vatru po "milogorcima", kako se u režimskim medijima nazivaju pobornici neovisne Crne Gore.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da je situacija u Crnoj Gori teška te navodi kako s "jedne strane, ne smijete se miješati u unutrašnje stvari druge države", ali u pitanju je SPC i "jedan dio našeg naroda", kazao je Vučić. On je poručio da će Srbija biti "uz svoj narod". Da nema više pardona, govori i priopćenje vladajućeg crnogorskog DPS-a u kojem se Srbija optužuje za miješanje u unutarnje stvari Crne Gore.
- Izjave srpskih političara na jučerašnji događaj u Nikšiću predstavljaju neprimjereno miješanje u unutrašnja pitanja Crne Gore i spadaju u domenu predizbornog marketinga - kažu u Podgorici.
- Srbiju se ovaj događaj tiče samo u toj mjeri što službeni organizatori ovog skupa imaju sjedište u toj susjednoj državi, a političari koji su pozivali na skup, logističku i političku podršku dobivaju od srpskih dužnosnika te se pitaju zašto Srbija kažnjava prosvjednike u Srbiji i zbog zdravlja ljudi zabranjuje veća vjerska okupljanja.
Rusija je, kao i do sada, stala na stranu Srbije i SPC-a. Podsjetimo da je prije nekoliko dana i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov na predavanju studentima moskovskog fakulteta međunarodnih odnosa kazao kako će dobri odnosi između Rusije i Crne Gore biti ponovno obnovljeni, kada oni koji privremeno provode rusofobnu politiku otiđu. Neki analitičari u Crnoj Gori zato smatraju da se u najnovijoj eskalaciji napetosti vidi utjecaj Moskve.