Pogledajte što se događa duboko u šumama Estonije. NATO više ne čeka: ‘Nažalost, mnogi u Europi ne razumiju‘

Estonija na šumovitom području na svom jugoistoku, u blizini granice s Rusijom, gradi betonski bunker koji bi trebao izdržati napad ruske artiljerije, objavio je The Telegraph, pozivajući se na snimku koju je pribavio. Estonija bi do kraja ovog tjedna na toj lokaciji trebala instalirati ukupno pet takvih bunkera. Ti će objekti kasnije činiti mrežu od 600 utvrđenih struktura koje bi istočni bok Sjevernoatlantskog saveza trebale štititi od invazije. Linija bunkera prvi je segment obrambene linije duge oko 965 kilometara, koja će se protezati od sjevera Estonije do Poljske.

„Cilj nam je biti maksimalno pripremljeni za obranu nacije od agresivnog susjeda“, izjavio je za The Telegraph Kristjan Halg, glasnogovornik estonskih obrambenih snaga. „Onemogućiti neprijateljsko kretanje već od prvog metra nužno je kako bismo im uskratili operativnu slobodu i omogućili savezničkim snagama veću učinkovitost u obrani“, istaknuo je Halg.

Muškarac prolazi pored protutenkovskih piramida („zmajevih zuba“) na graničnom prijelazu Narva između Estonije i Rusije

Marko Mumm/AFP

The Telegraph navodi da je stekao dojam da će još 23 bunkera biti izgrađena u narednih nekoliko mjeseci. Trenutačno se kopaju protutenkovski rovovi dugi 40 kilometara. Linija bunkera trebala bi biti dovršena do 2027. godine. Svaki bunker imat će površinu od 35 kvadratnih metara, a primarna mu je funkcija izdržavanje izravnog udara artiljerijskim projektilom kalibra 152 milimetra, rekao je Halg. Otpornost bunkera na napade dronovima Šahed ovisi o „kutu napada“, dodao je glasnogovornik estonskih obrambenih snaga. The Telegraph navodi da bunkeri najvjerojatnije ne bi izdržali napad jedrećih bombi.

Estonija, Latvija i Litva uložit će po 60 milijuna funti u „Baltičku obrambenu liniju“. Riječ je o značajnom dijelu njihovih obrambenih proračuna koji su, u odnosu na BDP, najveći u Europi nakon Poljske. Estonija trenutačno prednjači u provedbi plana na terenu. Kadi-Kai Kollo, voditeljica odjela za infrastrukturu u Estonskom centru za obrambena ulaganja, izjavila je da je zemlja u prednosti jer velik dio granice čine jezero Peipus i močvarni tereni koji služe kao „prirodne barijere“.

Eerik Purgel, voditelj granične policije u istočnoj estonskoj prefekturi, stoji pored protutenkovskih piramida („zmajevih zuba“) na graničnom prijelazu Narva na estonsko-ruskoj granici

Marko Mumm/AFP

Na kopnenom dijelu granice s Rusijom planirana je izgradnja 40 „obrambenih uporišta“. Ona će uključivati 14 betonskih bunkera, kontejnere s opremom, skloništa za zalihe, protutenkovske piramide („zmajeve zube“) teške 1,5 tona, bodljikavu žicu i senzore pokreta, rekla je Kollo za The Telegraph.

Unatoč tome, planovi kasne godinu dana. Krajem 2024. godine, tijekom testiranja, izravan topnički pogodak teško je oštetio prototip bunkera. „Dobili smo dragocjene povratne informacije i ispravili nacrte“, navela je Kollo, dodajući kako je do kašnjenja došlo i zbog preciznog određivanja lokacija za svaki bunker. Istodobno se provode i druge pripreme. Estonska granična policija već je postavila sustav detekcije pod nazivom „zid dronova“ duž dijelova granice.

Žena prolazi pored protutenkovskih piramida („zmajevih zuba“) na graničnom prijelazu Narva između Estonije i Rusije

Marko Mumm/AFP

Vojska je također usredotočena na nabavu radara i sustava protuzračne obrane. Taj bi proces mogao potrajati godinama zbog kritične nestašice te opreme u Europi.

Raimond Kaljulaid, šef estonskog izaslanstva pri NATO-u, izjavio je kako postavljanje prvog bunkera predstavlja značajnu prekretnicu. „To je samo jedan primjer odlučnosti ovih država da zaštite svoju slobodu i suverenitet od ruskog imperijalizma“, rekao je Kaljulaid za The Telegraph. „Nažalost, ne razumiju svi u Europi ozbiljnost situacije. Neki čelnici razumiju, ali su poput zečeva pred svjetlima automobila – nesposobni su djelovati i poduzeti konkretne korake umjesto praznih priča“, dodao je Kaljulaid.