Nakon gotovo desetljeća raspravljanja Europska unija došla je na korak do rješenja za usklađivanje postupaka azila i osiguravanje pravedne raspodjele tereta između država članica EU.
Pakt o migracijama i azilu, o kojem su u srijedu glasali zastupnici Europskog parlamenta, trebao bi odgovoriti na sigurnosne izazove koje ilegalne migracije postavljaju pred države i osigurati pravedniju podjelu odgovornosti među državama članicama.
Konkretno, prema novim pravilima, kada se države članice na vanjskim granicama nađu pod velikim migrantskim pritiskom, ostale članice moći će birati hoće li primiti određen broj migranata ili će, ako to odbiju, uplaćivati u zajednički fond EU za prihvat migranata. Zemlja koja ne prihvaća izbjeglice trebala bi plaćati 20.000 eura za svaku osobu koju odluči ne primiti, a trebala bi prema kvoti određenoj s obzirom na broj stanovnika. Pretpostavka je da siromašne zemlje to neće moći platiti te će postati hotspotovi. Uvode se i dubinska provjera prava na azil na vanjskim granicama, brži postupak azila i deportacija, mehanizam solidarnosti koji prebacuje odgovornost za ilegalne dolaske sa zemlje dolaska na cijelu EU i zajednička baza biometrijskih podataka migranata i podnositelja zahtjeva za azil u kojoj se, uz otiske prstiju, prikupljaju i prikazi lica.
Tko se protivio
Paktu o migraciji i azilu protivile su se, iz vrlo različitih razloga, krajnja desnica i krajnja ljevica. Dok krajnja desnica smatra da je zakon preblag i neće zaustaviti masovnu neregularnu imigraciju, krajnja ljevica i pojedini zastupnici iz redova socijalista i Zelenih smatraju da će ubrzani postupak azila i vraćanja dovesti do sistemskih pritvora na granicama. Naime, zahtjev za azil onih koji su putovali kroz tzv. sigurne zemlje prije nego što su stigli u Europu, poput Tunisa, Egipta i Turske, može biti odbačen bez ikakve procjene individualnog progona s kojim se suočavaju. Oni riskiraju da budu vraćeni u te zemlje gdje bi se mogli suočiti s kršenjem ljudskih prava ili biti deportirani u svoje zemlje. Organizacije civilnog društva također upozoravaju da zakon nije pokušao riješiti problem velikog broja ljudi koji pokušavaju prijeći opasnu mediteransku rutu, nego je formuliran kako bi izbjeglicama otežao podnošenje zahtjeva.
Tri velike političke skupine - Europska pučka stranka, socijaldemokrati i liberali - većinom su podržali nova pravila, ali i među njima je bilo disidenata, poput talijanskih zastupnika S&D-a i poljskih zastupnika iz EPP-a. Europski dužnosnici shvatili su da im gori pod nogama jer su europski izbori u lipnju, a ankete predviđaju trijumf radikalne desnice. To znači da će u novom sazivu Europskog parlamenta, u kojem će vjerojatno sjediti značajniji broj tvrdokornih antiimigrantskih političara, biti gotovo nemoguće donijeti nova pravila o migracijama.
Kako su glasali naši europarlamentarci
Hrvatska eurozastupnica Romana Jerković (SDP) podržava sveobuhvatan pristup migracijama, ali ističe kako to ne znači da se time daje za pravo radikalizaciji migrantskog pitanja i daljnjem poticanju ksenofobije. Zakon je podržao i SDP-ovac Tonino Picula koji smatra da će uspostavljanje europskog sustava migracija i azila također obvezati države članice na primjenu zajedničkih pravila koja prije nisu postojala, a prava solidarnosti konačno će biti na snazi prema državama članicama koje su suočene s migrantskom situacijom. "Smatram da bi nepodržavanje dogovora otvorilo prostor ekstremistima i populistima da ovu temu dodatno eksploatiraju i dovelo u veliku neizvjesnost ikakav budući dogovor, što Hrvatskoj, kao zemlji s dugom vanjskom granicom EU, apsolutno nije u interesu", kaže Picula.
Zastupnik Predrag Fred Matić također smatra da je tekst daleko od idealnog, ali je u ovom trenutku važan kompromis. "Za Hrvatsku je najbitnije što novi Pakt osigurava dodatna financijska sredstva za koordinaciju i rješavanje izazova na granicama. Za našu zemlju, koja čuva dugačku vanjsku granicu EU, nova sredstva su od izuzetne važnosti jer smo odgovorni za nadzor i zaštitu tih granica. Više nećemo snositi sav logistički i financijski teret, a spriječit će se i bilo kakva vrsta nečovječnog postupanja prema migrantima na granicama. Dosadašnja situacija gdje migranti umiru na moru, a države članice na granicama samostalno i nekoordinirano poduzimaju mjere je neprihvatljiva i neodrživa", kaže Matić.
S druge strane, Ladislav Ilčić smatra da je većina paketa Zakona o migracijama neprihvatljiva. "Uredba o upravljanju azilom i migracijama čini središnji i najproblematičniji dio paketa jer ignorira neka rješenja, kao što su preseljenja te suradnja s trećim zemljama, što će prije predstavljati čimbenik privlačenja migranata negoli trajno rješenje. Dakle, nedostaju stroga pravila o vraćanju te su izostavljene mjere prevencije. Time se gubi osnovna namjera, a to je sprečavanje daljnjih ilegalnih dolazaka u Europu", kaže Ilčić.
Član pregovaračkog tima EPP-a o migraciji i azilu i izvjestitelj EPP-a o uredbi Eurodac Karlo Ressler kaže da je pet zakonodavnih akata rezultat kompromisa, ali smatra da će uvesti više reda i brže procedure, smanjiti migracijski pritisak prema Hrvatskoj i Europi, potaknuti snažniju borbu protiv krijumčarenja i zloupotreba, kao i važna partnerstva s trećim državama. "Borba protiv nezakonitih migracija bit će dodatno ojačana značajno unaprijeđenim biometrijskim sustavom koji će omogućiti identificiranje osoba koje predstavljaju sigurnosnu prijetnju"; kaže Ressler.