Ključni događaji dana:
- Britanija: Rusi će vjerojatno napredovati u Donbasu
- Serija eksplozija u zračnoj bazi u ruskom gradu Kursku
- Ukrajina: ‘U Hersonu je otkrivena komora za mučenje djece‘
- ISW: ‘Putinova odgoda govora vrlo je znakovita‘
- Vatikan se ispričao zbog Papinih komentara
- Rusija odbacila mogućnost ‘božićnog prekida vatre‘
EU dogovorio deveti paket sankcija protiv Rusije
Države članice EU-a postigle su u četvrtak dogovor o devetom paketu sankcija protiv Rusije, doznaje se iz diplomatskih izvora.
Dogovor su postigli veleposlanici država članica, koji zasjedaju istodobon dok traje sastanak na vrhu čelnika EU-a.
Postignuti dogovor bit će formalno usvojen kroz pisanu proceduru. Vlade država članica trebaju potvrditi dogovor do sutra u podne. Isti dan odluka će biti objavljena u Služenom listu Europske unije.
Za donošenje sankcija potrebna je suglasnost svih država članica.
Deveti paket sankcija uključuje, među ostalim, stavljanje gotovo 200 dodatnih pojedinaca i pravnih subjekata na popis sankcioniranih. Među njima su ruske oružane snage, pojedinačni časnici, obrambene tvrtke, članovi parlamenta, ministri, guverneri i političke stranke.
Uvedene su sankcije protiv još tri ruske banke te puna zabranu transakcija Ruskoj banci za regionalni razvoj kako bi se dodatno paralizirao “Putinov bankomat”.
Dodatno je ograničen izvoz proizvoda za dvostruku namjenu, uključujući ključne kemikalije, nervne agense, elektroniku i IT komponente koje bi se mogle koristiti za ruski ratni stroj.
Zabranjuje se izvoz svih vrsta dronova i bespilotnih letjelica te motora za bespilotne letjelice u Rusiju i izvoz u bilo koje treće zemlje, poput Irana, koji bi Rusiji mogao isporučivati dronove.
Nova karta bojišnice: ‘Rusi će vjerojatno napredovati u Donbasu‘
Ministarstvo obrane Velike Britanije objavilo je novu kartu koja prikazuje gdje se nalazi linija bojišnice između Ukrajine i Rusije, ruske napade i položaje trupa na bojišnici, kao i vjerojatne linije napredovanja.
Kako prenosi Sky News, karta pokazuje da će ruske snage vjerojatno napredovati kroz regiju Donbas. Tamo se posljednjih tjedana vode žestoke rovoske borbe u Bahmutu.
"Ilegalna i ničim izazvana invazija na Ukrajinu se nastavlja", dodali su.
SAD uveo sankcije moćnom ruskom oligarhu, vlasniku Rosbanka
Američki State Department uveo je sankcije Vladimiru Potanjinu, jednom od najbogatijih ljudi u Rusiji, te osobama povezanim s njim, ciljajući ruski financijski sektor.
Ministarstvo financija priopćilo je da je uvelo sankcije Rosbanku, ruskoj komercijalnoj banci koju je Potanjin kupio ranije ove godine, zajedno sa 17 drugih subjekata povezanih s ruskim sektorom financijskih usluga.
"Sankcioniranjem dodatnih velikih ruskih banaka nastavljamo produbljivati izolaciju Rusije od globalnih tržišta", rekao je Brian Nelson, podtajnik Ministarstva financija za terorizam i financijsku obavještajnu službu.
"Današnja imenovanja (sankcioniranih osoba) od strane Sjedinjenih Država, zajedno s akcijama koje poduzimaju naši međunarodni partneri, dodatno će osujetiti sposobnost Putinovog režima da financira svoj užasni rat protiv Ukrajine".
Šef poljske policije ranjen u eksploziji poklona koji je dobio u Ukrajini
Prvi čovjek poljske policije ranjen je kada je u njegovu stožeru u Varšavi eksplodirao poklon koji je dobio tijekom posjeta Ukrajini, objavilo je u četvrtak poljsko ministarstvo unutarnjih poslova.
Jaroslaw Szymczyk je poklon dobio od jednoga od čelnih ljudi ukrajinskih hitnih službi kada je boravio u Ukrajini 11. i 12. prosinca.
"Zapovjednik je lakše ranjen i od jučer je u bolnici", priopćilo je ministarstvo dodajući da se incident dogodio u srijedu.
Zasad nije jasno o kakvom se poklon uradi.
Poljski mediji su ranije izvijestili da je u eksploziji u sjedištu policije Szymczyk ranjen, te je oštećen strop zgrade.
Poljska strana je zatražila relevantna objašnjenja od ukrajinske snage, stoji u priopćenju.
Snažna eksplozija u najvećoj rafineriji nafte u Sibiru
Dva radnika poginula su u snažnoj eksploziji u najvećoj rafineriji nafte u Sibiru, u drugom takvom incidentu u posljednjih nekoliko tjedana, priopćile su ruske vlasti u četvrtak.
Eksplozija u petrokemijskoj tvrtki Angarsk u vlasništvu naftnog diva Rosneft dogodila se ujutro oko 5.50 sati po moskovskom vremenu.
Seizmolozi su rekli da su stanovnici grada Irkutska 45 kilometara jugoistočno i drugih obližnjih gradova osjetili naknadne potrese od eksplozije.
"Mnogi su to zamijenili s potresom", napisao je regionalni guverner Igor Kobzev u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Vatra je do lokalizacije zahvatila površinu od 2500 četvornih metara.
Kobzev je rekao da su dva zaposlenika tvornice poginula, a petero ih je ozlijeđeno.
Angarsk petrokemijska industrija i najveće postrojenje takve vrste u istočnom Sibiru s godišnjim kapacitetom od 10,2 milijuna tona, priopćilo je da nastavlja s isporukom goriva unatoč smrtonosnoj eksploziji.
Ministarstvo za izvanredne situacije priopćilo je da je ugasilo požar pet sati nakon što je izbio, a uzrok eksplozije navodno je kontaminacija plinom opreme elektrane, iako nije jasno je li to bila nesreća ili se radi o sabotaži.
Eksplozija se dogodila manje od mjesec dana nakon manjeg požara koji je izbio u rafineriji 27. studenoga kada ozlijeđenih nije bilo.
Više od trećine ukrajinskih izbjeglica planira ostati u Njemačkoj
Više od trećine izbjeglica iz Ukrajine želi trajno ostati u Njemačkoj, a većina se ovdje osjeća dobrodošlima, proizlazi iz ispitivanja objavljenog u četvrtak.
„Među ispitanima 26 posto ukrajinskih izbjeglica izjavilo je kako želi zauvijek ostati u Njemačkoj, a daljnjih 11 posto planira u Njemačkoj ostati najmanje nekoliko godina“, proizlazi iz studije „Izbjeglice iz Ukrajine u Njemačkoj – izbjeglištvo, dolazak i život“, koju su zajednički izdali Savezni ured za migracije i Institut za istraživanje njemačkog gospodarstva.
Prema istoj studiji, oko jedne trećine se nakon završetka rata želi vratiti u Ukrajinu, dok je 27 posto ispitanih izbjeglica još neodlučno.
Čak 17 posto ukrajinskih izbjeglica je u međuvremenu pronašlo stalno zaposlenje, od čega se u 71 posto slučajeva radi o poslovima za koje je potrebna visoka ili viša stručna sprema.
„U usporedbi s iskustvom kod prijašnjih izbjegličkih skupina, ovo je vrlo visoki postotak“, rekao je prilikom predstavljanja studije u Berlinu Herbert Bruecker iz Saveznog ureda za migracije.
Stručnjaci polaze od pretpostavke da će se udio zaposlenih među izbjeglicama povećati nakon svladavanja jezičnih prepreka. Više od polovice izbjeglica pohađa tečaj njemačkog jezika.
U Njemačkoj trenutno boravi nešto preko milijun izbjeglica koje su zbog ruskog napada na Ukrajinu tijekom godine stigle u Njemačku. Osamdeset posto odraslih izbjeglica su žene.
Velika većina ispitanih se u Njemačkoj osjeća dobrodošlima, dok je samo sedam posto reklo kako nemaju osjećaj da su u Njemačkoj dobrodošli.
Dvije osobe poginule u ruskom napadu na Herson
Dvije osobe su poginule u ruskom raketiranju središta Hersona, velikog grada na jugu koji je Kijev oslobodio u studenom, u četvrtak dopodne, priopćio je ured ukrajinskog predsjednika.
"Neprijatelj je ponovno gađao središte grada, sto metara od zgrade oblasne uprave" koju je raketirao dan ranije, napisao je na Telegramu zamjenik predsjednika ukrajinske predsjedničke administracije Kirilo Timošenko, izvijestivši o "dvoje mrtvih".
Rusi redovito gađaju Herson otkad su ga Ukrajinci oslobodili prije mjesec dana.
U četvrtak je grad raketiran tri puta, pišu ukrajinska glasila. U napadu na zgradu oblasne uprave u srijedu šest osoba je ranjeno, objavilo je oblasno državno odvjetništvo.
U srijedu je u čitavoj Hersonskoj oblasti poginulo troje i ranjeno 13 civila, rekao je Timošenko u odvojenoj poruci na Telegramu. Među žrtvama je osmogodišnjak koji je podlegao ranama, dodao je oblasni vojni glasnogovornik Dmitro Pletenčuk.
Zbog gotovo svakodnevnih napada i veoma teških životnih uvjeta, vlasti pozivaju stanovnike da se evakuiraju na sigurnija područja, rekao je lokalni čelnik Jurij Soboljevski, prenosi javna televizija Suspiljne.
Po njegovim riječima, stotine ljudi svakodnevno napuštaju Herson.
Ukupno oko 11.000 stanovnika napustilo je Herson pošto su ukrajinske vlasti nakon oslobađanja grada pozvale sve koji to žele da se evakuiraju, ocijenila je pak u priopćenju potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk.
Ruske vlasti su zauzele Herson, koji je tada imao gotovo 300.000 stanovnika, i gotovo čitavu istoimenu oblast na početku invazije na Ukrajinu koja je počela krajem veljače.
Kada su ukrajinske snage oslobodile grad Rusi su se povukli na lijevu obalu rijeke Dnjepra.
Prije povlačenja Rusi su uništili osnovnu javnu infrastrukturu u gradu, rekle su mjesne vlasti.
Moskva: Vatikan se ispričao zbog Papinih komentara o "okrutnim" ruskim manjinama
Rusija je priopćila u četvrtak da je od Vatikana primila ispriku zbog prošlomjesečnih komentara pape Franje da su ruski vojnici iz nekih etničkih manjinskih skupina "najokrutniji" borci u ukrajinskom sukobu.
Na brifingu u Moskvi, glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je da Rusija sada smatra da je stvar zaključena i da se nada konstruktivnom dijalogu između Rusije i Vatikana.
U prošlomjesečnom intervjuu za isusovački časopis‘ America‘ Franjo je govorio o, kako je rekao, okrutnostima ruskih vojnih snaga u Ukrajini.
"Općenito, najokrutniji su možda oni koji su podrijetlom iz Rusije, ali ne drže do ruske tradicije, poput Čečena ili Burjata. U svakom slučaju napadač je ruska država, to je sasvim jasno", rekao je Franjo .
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov Papine je komentare nazvao "nekršćanskima" i neshvatljivima.
Sveti Otac je u više navrata ponudio posredovanje Vatikana u rješavanju sukoba, no zbog njegovih oštrih kritika Rusije to je vrlo malo vjerojatno.
Rusija odbacila mogućnost ‘božićnog prekida vatre‘
Rusija je odbacila mogućnost ‘božićnog prekida vatre‘ nakon gotovo 10 mjeseci rata u Ukrajini. Moskva je također odbila poziv Kijeva da do Božića počne povlačiti trupe.
Dvije zemlje trenutno ne pregovaraju o okončanju sukoba.
Jučer smo vidjeli prvi veliki napad bespilotnim letjelicama na glavni grad Ukrajine Kijev u nekoliko tjedana, pri čemu su pogođene dvije administrativne zgrade, iako je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da je oboreno 13 dronova.
Zelenski je ranije ovog tjedna rekao da bi Rusija trebala početi povlačiti trupe do Božića kao korak prema okončanju sukoba, ali Moskva je odbila prijedlog i rekla da Ukrajina mora prihvatiti gubitak teritorija za Rusiju prije nego što se može postići bilo kakav napredak u pregovorima.
Zaharova: Svo oružje isporučeno sa Zapada legitimna je meta za Rusiju
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova izjavila je u četvrtak da je svo oružje isporučeno Ukrajini od strane zapada legitimna meta za Rusiju, te da će biti ili uništeno ili zaplijenjeno.
PZO sustav Patriot kojeg bi SAD trebao isporučiti Kijevu smatra se jednim od najnaprednijih američkih sustava protuzračne obrane, uključujući protiv zrakoplova, krstarećih i balističkih projektila.
Rusko veleposlanstvo u Washingtonu priopćilo je da je predloženi transfer provokativan i da bi mogao dovesti do nepredvidivih posljedica.
"Čak i bez osiguravanja Patriota, Sjedinjene Države ulaze sve dublje i dublje u sukob u postsovjetskoj republici", napisali su na svom Telegram kanalu.
Ruski napadi usmjereni na ukrajinsku infrastrukturu posljednjih su tjedana ostavili milijune ljudi bez struje diljem zemlje.
‘Ukrajinske snage ispalile 40 raketa na Doneck pod ruskom kontrolom‘
Ukrajinske snage u noći na četvrtak granatirale su grad Doneck na istoku Ukrajine koji je pod ruskom kontrolom, u jednom od najvećih napada posljednjih godina, rekli su u četvrtak dužnosnici koje je postavila Rusija u anektiranim područjima.
"Jutros točno u 7 sati središte Donecka bio je meta najmasovnijeg napada od 2014.", rekao je na Telegramu Aleksej Kulemzin, gradonačelnik Donecka koji podržava Rusija.
Na civile u našem gradu ispaljeno je 40 raketa iz višecijevnih bacača BM-21 Grad, dodao je Kulemzin. Napad je opisao kao ratni zločin.
Reuters nije mogao odmah provjeriti izvještaje s bojišta ni s jedne strane.
Ukrajina: ‘Ruska zračna baza u Kursku pogođena je dronom‘
Dron je pogodio vojnu zračnu bazu u ruskom gradu Kursku, poručio je visoki ukrajinski dužnosnik, a prenosi Guardian.
- Pokraj zračne baze zabilježene su dvije eksplozije, a dron je udario u vojni objekt u Kursku, poručio je Anton Geraščenko pozivajući se na nepotvrđene navode ruskih medija.
Snimke koje kruže društvenim mrežama pokazuju seriju eksplozija koje su oko 22 sata u srijedu potresle ruski grad. Ruska državna agencija RIA pak navodi da je "protuzračna obrana uklonila prijetnje te da nije bilo žrtava".
Podsjetimo, i prošlog tjedna je pogođena zračna baza u Kursku, tada se zapalilo skladište goriva.
ISW: ‘Putinova odgoda govora vrlo je znakovita‘
Navodna odluka ruskog predsjednika Vladimira Putina da odgodi svoje tradicionalno obraćanje Parlamentu Ruske Federacije daje naslutiti da je on prilično nesiguran oko toga može li usmjeriti javni narativ po pitanju invazije na Ukrajinu, zbog koje ga sada čak i neki blogeri u Rusiji sve glasnije prozivaju, piše u najnovijoj dnevnoj analizi rata u Ukrajini koju radi američki Institut za izučavanje rata (ISW). Kako navodi američki institut, čini se da Putin sumnja u vlastite mogućnosti da ruskoj javnosti i svojim saveznicima opravda veliki ljudski i materijalni trošak rata u Ukrajini.
Obraćanje koje je Putin odgodio uglavljeno je u ruski ustav još u veljači 1994. godine te je svojevrsni pandan govoru o stanju nacije koji američki predsjednici imaju svake godine.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov poručio je da bi Putin mogao govor održati nekad tijekom 2023. godine te je pozvao Ruse da "prestanu gatati" o tome kada će se obraćanje predsjednika doista dogoditi.
Zadnje obraćanje Putina Parlamentu Ruske Federacije bilo je u travnju 2021. godine, navodi ISW.
Putin je svoje godišnje obraćanje ruskoj javnosti, koje radi već 10 godina, otkazao još ranije, a ISW smatra da se ruski predsjednik i dalje nada da će u skoroj budućnosti moći održati "neki grandiozni pobjednički govor" što se čini sve manje vjerojatnim s obzirom na niz ruskih poraza od kasnog ljeta nadalje.
Čelnik DPR-a: ‘Moramo osloboditi Černihiv i Odesu‘
Vršitelj dužnosti čelnika Narodne Republike Donjeck (DPR) Denis Pušilin poručio je kako ukrajinski gradovi Černihiv i Odesa "moraju biti oslobođeni".
Na snimci koju je podijelio novinar BBC-ja Francis Scarr, Pušilin govori o svojim ratnim planovima.
Kaže da će, kako bi se zajamčila sigurnost Narodne Republike Donjeck i njezinih stanovnika, ruske trupe morati "odbaciti neprijatelja na toliku udaljenost da neće moći ugroziti stanovnike" njegove samoproglašene republike.
- Vjerojatno ne bi bilo ispravno ovdje govoriti o vremenskom okviru, ali ne bih odustao od tog cilja, rekao je o svojoj ideji.
‘U Hersonu smo otkrili rusku komoru za mučenje djece‘
Ukrajinske vlasti otkrile su navodnu "komoru za mučenje djece" u oslobođenom Hersonu, izvijestio je ukrajinski povjerenik za ljudska prava Dmitro Lubinec. Rekao je da je ta soba bila mjesto gdje su ruske snage navodno zatočile i mučile djecu tijekom okupacije grada.
Navodno nazvana "dječja ćelija", oni koji su bili u prostoriji bili su izloženi psihičkom zlostavljanju od strane ruskih trupa, tvrde mještani.
- Djeca su dobivala malo vode i gotovo nimalo hrane, rekao je Lubinec.
- Prvi put smo snimili mučenje djece. Mislio sam da se dno ne može probiti nakon Buče, Irpina... ali u Hersonu su doista dotaknuli dno, rekao je Lubinec.
Njegove tvrdnje strani mediji nisu uspjeli neovisno potvrditi.
Zelenski se protivi ruskim sportašima na Olimpijskim igrama
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u srijedu se usprotivio ideji da ruski sportaši sudjeluju na Olimpijskim igrama 2024. pod bilo kojom neutralnom zastavom, rekavši da su "sve njihove zastave uprljane krvlju".
Zelenski je to izjavio nakon što je razgovarao s Thomasom Bachom, predsjednikom Međunarodnog olimpijskog odbora (IOC), koji je prošli tjedan rekao da je još uvijek nejasno hoće li ruski i bjeloruski sportaši i sportašice sudjelovati na igrama u Parizu 2024. godine.
U priopćenju, Zelenski je rekao da je Ukrajina razočarana onime što je nazvao namjerom IOC-a da se dopusti Rusima i Bjelorusima da se natječu pod neutralnom zastavom.
"Možemo reći samo jednu stvar: bijela ili bilo koja neutralna zastava nemoguća je za ruske sportaše, jer su sve njihove zastave uprljane krvlju", rekao je u video obraćanju.
Zelenski, pozivajući na "potpunu izolaciju" Rusa sa sportskih događaja, rekao je da su 184 ukrajinska sportaša poginula u ratu s Rusijom.
U svome video obraćanju, ukrajinski je predsjednik kazao da principi IOC-a "definitivno ne predviđaju udovoljavanje terorističkim državama".
Ako se ruskim sportašima dopusti sudjelovanje, bila bi to greška, jer bi se to interpretiralo kao znak da "svijet navodno odobrava njihov teror".